» Kaderska noć – kako je prepoznati i oživjeti

„Ko provede Kadersku noć u ibadetu (činjenjem dobra), očekujući nagradu, bit će mu oprošteni prethodni grijesi.“ (Buharija i Muslim)

To je noć razlučivanja, oprosta, pokajanja, blagoslova i oslobađanja od Vatre, koja vjernicima donosi smiraj i štiti ih od svake bojazni. Stvoritelj je ovoj noći dao veći značaj od bilo koje druge noći. U njoj je objavljen Kur’an iz Levhi-mahfuza na dunjalučko nebo – u mjesto koje se zove Bejtul-izz, odakle ga Džibril donosi našem Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, shodno različitim prilikama i zbivanjima. Prvi ajeti objavljeni su u Kaderskoj noći – pet ajeta sure El-‘Alek. Naš Gospodar je ovu noć uporedio sa hiljadu mjeseci – ukazujući na njenu vrijednost, status i bitnost u životu muslimana.

Jedna od odlika mjeseca Ramazana jeste upravo ta što je u njemu Kaderska noć, ta noć velike vrijednosti u kojoj Uzvišeni mnogostruko uvećava nagradu za svako dobro djelo. Kur’an je objavljen u ovoj noći, shodno govoru Uzvišenog:

„Mi smo ga objavili u noći Kadr – a šta ti znaš šta je noć Kadr?“ (El-Kadr, 1-2)

Također, Slavljeni je kazao:

„Mi smo ga objavili u Blagoslovljenoj noći i Mi, doista, upozoravamo.“ (Ed-Duhan, 3)

Njegove riječi: „Mi smo ga objavili“ odnose se na Plemeniti Kur’an koji je u jednom mahu objavljen iz Levhi-mahfuza na dunjalučko nebo, da bi kasnije bio spuštan Poslaniku, alejhis selam, postupno – shodno različitim zbivanjima, tokom dvadeset i tri godine. Kaderska noć je odlikovana ovim historijskim zbivanjem za naš ummet. Uzvišeni je opisuje kao onu u kojoj se „spuštaju odluke svake“, tj. u njoj se zapisuje šta će se zbiti u godini koja slijedi – opskrba i čas smrti, kao i nedaće koje su dio mudrih odredbi Uzvišenog Allaha, a u njima doista nema nedostatka, greške ili besmislice.

Ibnul-Dževzi navodi pet mišljenja o tome zašto je ova noć nazvana Lejletu-l-Kadr:

To je noć veličine (ar. kadr). El-Ezheri kaže da ovom značenju ide u prilog i 67. ajet iz sure Ez-Zumer;
To je noć koja postaje „tijesna“ od prisustva meleka koji se u njoj spuštaju. Ovome ide u prilog 7. ajet iz sure Et-Talak;
U njoj se daje odredba (ar. kader). Ovo je mišljenje Ibn Kutejbe;
To je noć u kojoj čak i osoba koja nema nikakvu bitnost (ar. kadr) nju može dostići čineći dobra djela. Ovo je mišljenje Ebu Bekra el-Verraka;
U njoj je objavljena Velika Knjiga, u njoj se spušta velika milost i u njoj dolaze veliki meleci. To je mišljenje koje zastupa Ali b. Ubejd.

Potom je Uzvišeni kazao:

„…a šta ti znaš šta je noć Kadr?“

Ovo je vid retoričkog ukazivanja na bitnost ove noći. Zbog toga je upravo nakon ovog ajeta rečeno da je ona bolja od hiljadu mjeseci, tj. ona je bolja od ibadeta u svom tom periodu.

„…spas je u njoj sve dok zora ne svane.“

Spas je u tome što se u njoj ne dešava nedaća, niti se pojavljuje šejtan. To je noć koja je u potpunosti ispunjena blagoslovom i blagostanjem. U njoj su vjernici sigurni od bilo kakvog straha, zbog mnoštva onih koji se oslobode Vatre i patnje u njoj.

Riječi „dok zora ne svane“ označavaju to da ova noć traje sve do izlaska Sunca. Međutim, Lejletu-l-Kadr je početna tačka u životu muslimana, a ne prolazna tačka. Ona treba da bude prekretnica u njegovom životu, a ne samo određeni ritualni događaj, jer je njena vrijednost kod Uzvišenog Gospodara izuzetno velika.

Odlike Kaderske noći

Ova noć je nazvana kaderskom zato što u njoj Uzvišeni Allah propisuje opskrbu i smrti čas, kao i sva zbivanja u Univerzumu. U njoj se zapisuje ko će živjeti i umrijeti; ko će uspijeti i propasti, ko će biti sretan, a ko nesretan. Bit će onako kako to Uzvišeni želi da bude u toj godini. On tu odredbu prenosi na meleke koji je vjerno sprovode. Ovdje se radi o godišnjoj odredbi, koja je specifična, a ne o općoj odredbi koja prethodi čak i stvaranju nebesa i Zemlje za pedeset hiljada godina, kako se to navodi u vjerodostojnim predajama.

Nakon promišljanja sure El-Kadr i vrijednosti te Noći na vagi Uzvišenog i Slavljenog, možemo pobrojati neke od njenih odlika:

U njoj se objavjuje Kur'an;
To je noć mnoštva milosti i blagoslova;
U njoj se propisuje opskrba, životna dob, kao i ostala zbivanja;
Ibadet u njoj je bolji od ibadeta koji traje hiljadu mjeseci;
Meleci se tada spuštaju, a oni tada donose samo dobro, bereket, milost i oslobađanje od Vatre;
Ko je provede u dobru bit će mu oprošteni prethodni grijesi, na osnovu riječi Poslanika, alejhis-selam: Ko provede Kadersku noć u ibadetu (činjenjem dobra), očekujući nagradu, bit će mu oprošteni prethodni grijesi. (Buharija i Muslim)

Kada nastupa Kaderska noć

Učenjaci se razilaze oko noći u kojoj se ona javlja. Oko ovog pitanja postoji više od četrdeset mišljenja koja navodi Hafiz Ibn Hadžer u svom djelu Fethul-Bari. Od tih mišljenja ima onih koja se ne mogu uzeti kao vjerovatna, neka su iznimna, a neka u potpunosti odbačena. Većina učenjaka smatra da je ova noć smještena u posljednjih deset noći Ramazana, uz razilaženje o kojoj noći se konkretno radi. Neki od ashaba i tabi’ina smatraju da je to dvadeset i treća noć, pripadnici šafijske škole smatraju da je to dvadeset i prva noć, dok drugi imaju drugačija mišljenja.

Međutim, najsigurnije je viđenje da ova noć jeste jedna od posljednjih deset u mjesecu Ramazanu i da se ona premješta među njima. Stoga, ko sve ove noći provede u ibadetu, on će zasigurno pronaći Kadersku noć. Hafiz Ibn Hadžer kaže da je najodabranije mišljenje to da ja ona jedna od neparnih noći od posljednjih deset, te da se ona pomjera iz godine u godinu. Imajući u vidu razliku utvrđivanja početka posta u različitim zemljama, ona se traži kako u parnim tako u neparnim noćima. To je zato što ova noć u jednoj zemlji može biti neparna, a u drugoj parna. Također, način određivanja neparnosti noći varira. Ovo se može ustanoviti shodno noćima koje su protekle ili shodno noćima koje su preostale. Naime, ako je mjesec potpun, tada se neparna noć računa prema onima koje su preostale – ona je jedna od parnih noći. Tako, u mjesecu od trideset dana ona može biti dvadeset i druga – sa preostalih devet noći, ili dvadeset i četvrta – sa preostalih sedam. Ako mjesec ima dvadeset i devet dana, onda je računanje noći u odnosu na one koje slijede isto kao i računanje na osnovu onih koje su protekle. Znajući ovo, vidimo da vjernik treba tražiti Kadersku noć jednako u svih deset posljednjih noći Ramazana.

Znaci Kaderske noći

Gospodar je ovu noć skrio od vjernika iz određene mudrosti. Možda je najočitiji razlog taj da bi Njegovi robovi uložili poseban trud u posljednjih deset noći, ne fokusirajući se na određenu noć. Ova noć ima niz svojih indikacija na osnovu kojih se može potencijalno prepoznati. Ipak, njeno prepoznavanje ima status spekulacije i vjernik ne može sa čvrstim ubjeđenjem tvrditi za bilo koju noć da je ona Kaderska noć.

Neki od znakova Kaderske noći su:

Vrijeme je u njoj umjereno, sa blagim vjetrom;
U njoj se osjeća smiraj zbog spuštanja meleka, što može i vjernik osjetiti u svojim prsima;
Vjernik može usniti koja je to noć, što je i bio slučaj sa nekim ashabima.

Neki od znakova ove noći javljaju se i nakon njenog završetka: Sunce u zori nakon ove noći izlazi čisto, bez (vidljivih) zraka.

Kako oživjeti Kadersku noć

Primarno, ova noć se oživljava noćnim namazom. Također, Poslanik, alejhis-selam, je Aiši, radijallahu anha, oporučio da u njoj posebno uči dove. Poslanik, alejhis-selam, klanjao bi noćni namaz u noćima Ramazana i u njima učio Kur’an. Kada bi naišao na spomen milosti – molio bi za nju, a kada bi naišao na spomen kazne – tražio bi zaštitu. Dakle, on bi objedinio u ovim noćima namaz, učenje Kur’ana, dovu i duboko razmišljanje – upravo to su najbolja djela koja se mogu činiti u posljednjih deset noći Ramazana. Eš-Ša’bi je kazao da se (u ovim djelima) ne treba praviti razlika između dana Kaderske noći i samog perioda kada nastupi noć.

Dova koja se uči u Kaderskoj noći

Allahumme inneke afuvvun, tuhibbu-l-afve, fa'fu anni!

Gospodaru moj, zaista Si Ti Onaj Koji opraštaš i voliš oprost, pa mi oprosti!

Mudrost u tome što se u ovoj noći posebno traži oprost leži u tome što čovjek na svome putu ka Allahu Svemogućem balansira između svijesti o Njegovim blagodatima, pravima koje On ima kod njega i blagodatima s jedne strane, dok uviđa vlastite nedostatke, propuste i nemar, s druge strane.

Glas islama 364, R: Tema broja / Prijevodi, Autor: Ali Muhammed es-Sallabi

Preveo sa arapskog: Davud Bajrović