Intervju sa Ahmedom Salamom Solimanom.

 Kako doživljavate mjesec Ramazan i šta on za Vas predstavlja, kako na duhovnom tako i na ljudskom planu? Kako Ramazan izgleda u Vašoj zemlji, u porodici i društvu, kao i na institucionalnom nivou? I na kraju, kako Vi, kao ambasador, nastojite očuvati duh Ramazana dok obavljate svoju diplomatsku misiju širom svijeta?

Da, Ramazan je za mene kao Egipćanina veoma poseban. U Egiptu mjesec Ramazan dočekujemo na vrlo prijatan način. Volimo atmosferu Ramazana, kada osjećamo da u našem životu i u našoj zajednici ima više duhovnosti i izraženije vjerske dimenzije. To nije samo pitanje namaza, odlaska u džamiju i posta, naravno, već i zajedničke interakcije sa našim porodicama, prijateljima i braćom. Tako se Ramazan dočekuje u Egiptu i donosi mnogo radosne atmosfere svuda oko nas.

Kao ambasadori, naravno, imamo svoje profesionalne obaveze koje moramo ispuniti. U Egiptu smo navikli da dajemo sve od sebe i da ne dozvolimo da post utiče na naš rad. Tokom posta, energija nam je, naravno, nešto manja, ali se trudimo da to ne utiče na naše obaveze. Imamo dužnost koju moramo izvršiti bez obzira na naše fizičko stanje, jer vjerujemo da je rad dio naše vjere. Naša je obaveza da radimo. Bog nas je poslao na ovaj svijet da Ga obožavamo i da radimo.

Zato je rad tokom Ramazana dio ibadeta, dio služenja Bogu. Upravo zbog toga dajemo sve od sebe da sačuvamo kvalitet svog rada, ali i da uložimo dodatni trud u naše dove i ibadet.

Kako doživljavate Ramazan u Srbiji? Da li uočavate određene sličnosti i koje su glavne razlike? Šta Vas je posebno iznenadilo? Također, može li Ramazan biti most između različitih naroda i religija?

Pa, iskreno govoreći, najveći dio svog vremena ovdje proveo sam u Beogradu. Znam da se najveća, odnosno velika muslimanska zajednica u Srbiji nalazi u Novom Pazaru, a ne u Beogradu. Nažalost, nisam imao priliku da vidim mnogo toga od, da tako kažem, srbijanskog Ramazana ili Ramazana u Srbiji. Ovdje je muslimanska zajednica relativno mala.

Ono što sam do sada primijetio jeste da se trude koliko god mogu da se okupe i organiziraju zajedničke iftare, ali na ulicama, u široj zajednici Beograda, nema mnogo znakova Ramazana, što je i očekivano.

Ramazan je za nas muslimane, naravno, mjesec saosjećanja, mjesec milosti, mjesec posvećen Bogu. Vjerujem da su ti principi univerzalni, to jest, razumijevanje patnje drugih kada prolaze kroz krize. U svijetu trenutno postoji nekoliko kriza koje zaslužuju naše saosjećanje i našu podršku. Nadam se da će mjesec Ramazan biti podsjetnik svima nama, cijelom svijetu, da postoje ljudi koji pate u ovom periodu.

Kako ocjenjujete odnose Arapske Republike Egipat i Srbije? Koje oblasti saradnje smatrate posebno perspektivnim? Postoje li inicijative ili planovi koje biste posebno izdvojili?

Ako bismo opisali odnos između Egipta i Srbije, jednostavno rečeno, imamo veoma dugu historiju saradnje. Imamo dugu tradiciju međusobnog poštovanja, kao i dugu historiju razumijevanja između naših rukovodstava i naših naroda. To je ono što u našem poslu nazivamo snažnim temeljom saradnje između dvije strane.

Historijski gledano, ali i danas, između dva rukovodstva i dva naroda postoji osnova političkog razumijevanja. Možemo reći da imamo i zajedničke političke interese uopće. Smatram da je sada vrijeme da počnemo intenzivnije istraživati i druge oblasti saradnje kako bismo ih dodatno ojačali.

Egipat i Srbija su potpisali Sporazum o slobodnoj trgovini, koji je stupio na snagu 1. septembra 2025. godine. To nosi ogroman potencijal za unapređenje trgovinske i ekonomske saradnje. Na kulturnom planu također postoji veliki potencijal u svim oblastima.

Kada je riječ o turizmu, tu vidimo izuzetne mogućnosti. Egipat se nalazi na petom mjestu među najpopularnijim turističkim destinacijama za građane Srbije. Nadamo se također da bi Srbija mogla postati značajno tržište za egipatski turizam.

Postoji još jedna oblast saradnje za koju se lično nadam da će obje strane dodatno istražiti njen potencijal, a to je energetika. Poznato je da Egipat postaje energetsko čvorište, posebno kada je riječ o trgovini gasom. Također je planirano povezivanje Egipta sa evropskim energetskim sistemom kao izvorom obnovljive i zelene energije za Evropu. Srbija bi, u saradnji s Egiptom, mogla imati važnu ulogu u tom procesu. Povezivanje Srbije i Egipta u oblasti energetike bilo bi izuzetno korisno za obje strane.

Ne želim reći da postoji neka posebna oblast kojom se ne bih bavio. Naprotiv, dat ću sve od sebe da istražim sve vidove saradnje. Saradnja u sportu, kulturi, umjetnosti, kao i u svim oblastima. Učinit ću sve što je u mojoj moći da dodatno približim naše dvije zemlje i naša dva naroda, da očuvamo međusobno poštovanje i povjerenje. Naši narodi zaslužuju sve bolju i snažniju saradnju u svim područjima.

Kada je riječ o muslimanskoj zajednici u Srbiji, kakav imate odnos s Islamskom zajednicom?

Ovdje u Srbiji, mislite? Naravno, sretni smo i ponosni što imamo osam šejhova sa Al-Azhar al-Sharif koji su ovdje kako bi pomogli muslimanskoj zajednici u oblasti islamskog podučavanja, bilo u Novom Pazaru ili ovdje u Beogradu.

Tih osam šejhova za nas su, možemo reći, osam ambasadora Al-Azhara ovdje. Egipat, a naravno i Al-Azhar, veoma su posvećeni pružanju podrške muslimanskim zajednicama širom svijeta – da ih podučavaju istinskim vrijednostima i principima islama, da šire poruku islama na ispravan način.

To je islam koji je tolerantan. Islam koji je milostiv. Islam koji je ispunjen saosjećanjem i bratstvom. To su prave vrijednosti islama koje Al-Azhar nastoji očuvati i širiti.

Vjerujemo da je dužnost Al-Azhara da pomaže drugim muslimanskim zajednicama širom svijeta kako bi bile prosvijetljene istinskim vrijednostima islama.

Nedavno sam imao priliku boraviti u Kairu, u delegaciji sa predsjednikom Mešihata, muftijom dr. Mevlud-ef. Dudićem, na konferenciji posvećenoj islamu i etičkim pitanjima u eri vještačke inteligencije. Tom prilikom, svjedočili smo i značajnom razvoju Egipta, posebno Novog Kaira. Kako vi ocjenjujete značaj ove konferencije za savremeni islamski svijet, naročito u kontekstu ubrzanog tehnološkog razvoja?

Smatram da su ovakve konferencije neophodne. Svijet se mijenja u savremenom dobu. Pojavljuju se novi principi, nove ideje, nove tehnologije i nove pojave koje su već uticale na naš život, a uticat će sve više i više.

Prilagođavanje tim novim idejama, novim načinima razmišljanja i novim tehnologijama je nužno. Ako se ne prilagodimo onome što donose novi koncepti i promjene u našem životu, ostat ćemo po strani. Moramo se prilagoditi i moramo se modernizirati.

Ovakve konferencije također pokazuju da je islam, kao i vjera općenito, sastavni i važan dio našeg života. Vjera se može nositi s promjenama. Ne znači da se vjera prilagođava na način da mijenja svoje suštinske principe, već da se istražuje kako, kao vjernici, možemo postupati i nositi se s novim pojavama u našem životu.

Kako sačuvati našu ljudskost? Kako očuvati naše vrijednosti i pravila u svijetu koji se ubrzano mijenja? Važno je podsjećati se na ulogu vjere, da nas ne ponesu ove nove takozvane „avanture“ i izumi, već da ostanemo u okvirima koje nam je Bog odredio kroz vjeru.

Šta Ramazan može naučiti diplomatski svijet? Mogu li vrijednosti poput strpljenja, samokontrole i dijaloga, koje ovaj mjesec nosi, poslužiti kao inspiracija u međunarodnim odnosima?

Ramazan je, prije svega, mjesec milosti i saosjećanja. Kao što sam ranije rekao, vjerujte mi, kada bi se te dvije vrijednosti uistinu proširile svijetom, donijele bi ogromne promjene. Ako uspijemo razumjeti patnju kroz koju neki ljudi prolaze, to bi zaista moglo mnogo toga promijeniti.

Nadam se da će se istinske vrijednosti Ramazana, koje mi kao muslimani živimo, kada nastojimo biti ujedinjeni, milostiviji, smireniji, strpljiviji, proširiti šire. Tokom Ramazana učimo kontrolirati svoje želje, svoje prohtjeve, suočavamo se s glađu i žeđu. Upravo ta samokontrola oblikuje čovjeka, izgrađuje njegov karakter i čini ga boljim ljudskim bićem.

Kada bi se te vrijednosti proširile širom svijeta, uvjeren sam da bi se svijet sigurno promijenio nabolje.

Za kraj intervjua, koju biste poruku uputili muslimanima u Srbiji, a koju ostalim građanima Republike Srbije?

To je, neću reći, teško pitanje, ali je vrlo jednostavno – milost, saosjećanje i mir među ljudima u Srbiji, kao i mir među svim narodima svijeta.

Kada je riječ o muslimanima u Srbiji, prema onome što sam do sada vidio, želim ih pozdraviti i pohvaliti zbog njihove posvećenosti islamu. Također ih želim pohvaliti zbog njihove privrženosti državi Srbiji. To je veoma važno. Islam nije u suprotnosti sa državom ili nacionalnom pripadnošću – naprotiv.

Ono što sam do sada vidio od muslimanske zajednice u Srbiji vrlo je dostojanstveno i za svako poštovanje. Oni su posvećeni svojoj vjeri i svojim vrijednostima, a to je nešto što iskreno poštujem i čemu se divim.

Da li vam nedostaje Ramazan u Egiptu?

Ramazan u Egiptu je potpuno drugačija priča. Žao mi je što ovo kažem, ali zaista jeste tako. Uostalom, vjerujem da svaki čovjek, ne samo musliman, osjeća da je njegova zemlja najljepše mjesto, posebno u određenim trenucima. A za mene je Ramazan u Egiptu zaista jedan poseban, drugačiji svijet.

Atmosfera tokom Ramazana u Egiptu mora se doživjeti. Osjeti se na ulicama, u kućama, u kafićima, u džamijama, svuda. Svaki trenutak, svaka minuta Ramazana predstavlja jedno potpuno drugačije iskustvo.

Dekoracije na ulicama, ukrasi u kućama, sve odražava koliko su ljudi sretni zbog dolaska mjeseca Ramazana. Zaista je to potpuno posebno i jedinstveno iskustvo.

Vaša ekscelencijo, hvala Vam na izdvojenom vremenu

Hvala puno i Vama također.

Nadam se da ćemo se uskoro vidjeti u Novom Pazaru.

Naravno, naravno, inšAllah.

Glas islama 366,

Intervju je vodio direktor Media centra Islamske zajednice, dr. Salahudin Fetić, s ambasadorom Arapske Republike Egipat u Republici Srbiji, Ahmedom Salamom Solimanom.