Digitalni mediji, vjerski i virtuelni identitet

Internet i društvene mreže postale su dio svakodnevnog funkcioniranja mladih ljudi, što ostavlja traga na ponašanje omladine, njihovo funkcioniranje i na kraju na formiranje njihovog identiteta.

Identitet vjernika

Identitet označava karakteristike pojedinca kojima se on prepoznaje i po njima je poznat. Sa filozofskog aspekta označava nit koja pojedinca razlikuje od ostalih individualaca. Imajući ovo u vidu, može se reći da identitet obuhvata lična obilježja pojedinca, kao što su duhovnost i lične karakteristike, zatim obilježja jedne zajednice, u šta spadaju nacionalni, kulturni, etnički i vjerski identitet, ali i neke društvene fenomene, kao što su poslovni, muzički, navijački i sportski identitet koji se formira kroz pripadnost i djelovanje određene grupe.

Krize identiteta predstavljaju izazove jednog vremena u kojima su se pojedinac i društvo suočavali sa različitim iskušenjima, kao što su ratovi, bolesti, finansijski izazovi i migracije, u kojima je očuvanje identiteta bili otežano. Društvo se i danas suočava sa različitim izazovima u očuvanju identiteta. Kada govorimo o identitetu, veoma važno je napomenuti da na identitet značajan uticaj ima okruženje u kojem se pojedinac nalazi i djeluje, sa kakvim ljudima dijeli prostor i vrijeme, koje su kulturne i religijske norme itd. Kada je bošnjački narod u pitanju, njihov najbitniji identitet jeste zapravo islamski identitet, koji ne zanemaruje značaj historijskog, teritorijalnog, kulturnog, lingvističkog i etničkog identiteta. Islam kao vjera zauzeo je primarnu i značajnu ulogu u formiranju bošnjačkog identiteta.

Identitet muslimana Bošnjaka u ovom slučaju temelji se na obožavanju Allaha kao Jedinog Stvoritelja i Onoga Koji Jedini zaslužuje da bude obožavan. Allah u Kur’anu kaže: „I kad je izveo Gospodar tvoj iz kičmi Ademovih sinova potomstvo njihovo i zatražio od njih da posvjedoče protiv sebe: ”Zar Ja nisam Gospodar vaš?” – oni su odgovarali: ”Svakako, mi svjedočimo” – i to zato da ne kažete na Sudnjem danu: ”Zaista mi o ovome nismo ništa znali!”“ (El-E‘araf, 172)

Na osnovu tumačenja i razumijevanja ovog ajeta možemo zaključiti da se čovjek samim svojim rađanjem odlikuje nekim osobinama i svojstvima, a između ostalog najbitniji je duhovni identitet i obaveznost obožavanja Allaha. Da bi ljudi kontinuirano bili svjesni Gospodara, Allah im je slao poslanike kao donosioce vijesti i opomena. Dobrovoljni i obavezni ibadet koje vjernik obavlja dokaz je pripadanja vjeri i obilježje vjerskog i duhovnog identiteta. Vjernik se u svom životu prvenstveno oslanja na Kur’an kao prvobitnu Objavu koja oblikuje i usmjerava njegov život. Plemeniti Gospodar kaže: „Mi smo vam objavili Knjigu u kojoj je vaša čast (zikrukum), pa zar se nećete opametiti?“ (El-Enbija’, 10)

Prema mišljenjima i tumačenjima mufessira, Kur’an predstavlja za vjernika ugled, vjeru i sve ono što je potrebno od izvršavanja vjerskih dužnosti, kao i opomenu, odnosno podsjetnik na obećanu nagradu ili kaznu, shodno djelima. Vjera podstiče identitet bratstva i zajedništva, jer je u povezanosti i zajedništvu snaga jednog društva i naroda. Allah u Kur’anu kaže: „Samo su vjernici braća (…) Vi koji vjerujete, neka se ne rugaju muškarci jedni drugima, možda su oni bolji od njih, a ni žene drugim ženama, možda su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge ružnim nadimcima! Vi koji vjerujete, klonite se mnogih sumnjičenja, zaista su neka sumnjičenja grijeh! I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge!“ (El-Hudžurat, 10-12)

Ovime se vjernici podstiču na bratstvo i zajedništvo uz odsustvo svih društveno malignih pojava, kao što su ismijavanje ili odbacivanje pojedinca, ili spominjanje njega u njegovom odsustvu po onome što mu nije drago.

Razvoj i rasprostranjenost digitalnih medija

Sredinom 90-ih godina, nakon jedne decenije korištenja mobilnih telefona, njihova funkcija je unapređena novim opcijama, odnosno mogućnošću slanja kratkih tekstualnih poruka.

Ova funkcija olakšala je komunikaciju i razmjenu informacija, posebno kod mladih ljudi koji su je najviše koristili. Nakon toga, mobilni telefoni dobijaju nove funkcije kao što je kamera, navigacija, ekrane na dodir i brojne druge opcije. Mobilni telefoni bilježe nagli porast upotrebe početkom 21. vijeka kada se na tržištu pojavljuju prvi telefoni kompanije Iphone i telefoni sa Android operativnim sistemima. Ovi uređaji i sistemi dovode do pojave tablet računara na tržištu, što je sve zajedno učinilo internet mjestom na kome je prisutna i dostupna velika baza podataka i informacija iz oblasti muzike, filma i knjiga.

Digitalna tehnologija omogućila je integriranje i skladištenje tekstova, slika, video zapisa i muzike, kao i njihovu razmjenu. Prijenos informacija omogućava razna digitalna tehnologija, od čega se najviše koriste mobilni telefoni zbog njihove praktične upotrebe i mnoštva funkcija koje se mogu koristiti. Početkom 21. vijeka postaju veoma popularne socijalne mreže, gdje su korisnici istih imali mogućnost kreiranja ličnih profila, ali i da predstave sebe onako kako sami to žele, komuniciraju sa osobama kojima žele i učestvuju u živoj interakciji na društvenim mrežama.

Razvoj informacione tehnologije omogućavao je i veći razvoj komunikacije i razmjenu informacija. Za oko dvije decenije u velikoj mjeri promijenio se način komuniciranja među ljudima. Ljudima koji su živjeli prije ovog razdoblja u kome je informaciona tehnologija napredovala preostalo je samo da se prilagode takvom načinu funkcioniranja, dok djeca i mladi tinejdžeri jedini svijet koji poznaju jeste svijet informacione tehnologije i oni u njemu odrastaju.

Uticaj interneta i društvenih mreža na mlade

Revolucionarni razvoj informacione tehnologije odražava se na sve sfere našeg života te se naša svakodnevnica ne može zamisliti bez interneta. Ubrzan razvoj informacione tehnologije krajem 20. i početkom 21. vijeka uticao je na proces komunikacije i na kreiranje socijalnog prostora koji zadovoljava dvije osnovne egzistencijalne potrebe mladih, a to su potreba za interpersonalnim kontaktom i potreba za pripadanjem zajednici. Internet i društvene mreže postale su dio svakodnevnog funkcioniranja mladih ljudi, što ostavlja traga na ponašanje omladine, njihovo funkcioniranje i na kraju na formiranje njihovog identiteta. Internet mijenja način svakodnevnog života, briše granice između globalnog i lokalnog, pruža nove načine prijenosa informacija i interakcije ljudi. (Giddens, 2007:471)

Pozitivan aspekt interneta i društvenih mreža ogleda se u brzini uspostavljanja komuniciranja i dostupnosti informacija. Pored pozitivnih postoje i negativne strane korištenja interneta i društvenih mreža, a to je prijetnja za slabljenje komunikacije „licem u lice“, prikrivenost, lažno predstavljanje i izazivanje socijalne izolacije, što doprinosi konfuziji identiteta mladih. Društvene mreže pružaju mogućnost uticaja ljudi iz neposrednog okruženja, bez obzira da li smo imali namjeru da prihvatimo uticaj. Na društvenim mrežama postoje influenseri koji utiču na hiljade svojih pratioca koje nisu nikada sreli uživo, niti se međusobno poznaju. Mediji i društvene mreže socijaliziraju mlade, tako da oni ne prave razliku između realnog i virtuelnog svijeta. Internet je dio njihovog svijeta.

Svaki korisnik društvene mreže na istoj uređuje svoj profil onako kako on želi i ostvaruje interakciju sa ljudima sa kojima on želi. Danas na internet i društvene mreže treba gledati kao na neizostavan dio svakodnevnice i biti svjestan postojanja pozitivnog i negativnog uticaja. Prekomjerno korištenje mobilnih telefona utiče na kvalitet života i svakodnevno funkcioniranje. Društvene mreže mogu predstavljati bijeg od stvarnosti i mjesto na kome mladi ljudi traže zadovoljstvo i načine rješavanja problema usamljenosti ili nezadovoljstva sobom. Djeca i mladi u najvećoj mjeri svoja iskustva i slike života pribavljaju polazeći od „medijskog iskustva“, pri čemu se ne misli samo na sadržaj koji mediji nude, već i na način na koji se sadržaj prezentira. Društvene mreže postale su mjesto za stalnu razmjenu informacija, upoznavanje novih prijatelja i interakciju, predstavljaju novu virtuelnu zajednicu na kojoj ljudi vode svoje paralelne virtuelne živote. Facebook i brojne društvene mreže popularne su za enorman broj korisnika koji zbog istih trpe uticaj na život. Vrijeme provedeno na društvenim mrežama ne provodi se sa drugima, već se troši za druge ili na druge ljude. (Radok, 2015)

U prilog navedenom govori značaj broja lajkova kojima korisnici dobijaju povratnu informaciju za svoj status koji ostvaruju u toj virtuelnoj zajednici. Odnos između realnog i virtuelnog života stvara nesklad u svakodnevnom funkcioniranju, pa korisnici društvenih mreža češće pribjegavaju virtuelnom svijetu radi lakšeg zadovoljenja ili prividnog zadovoljenja svojih potreba. Međutim, zadovoljstvo koje pruža virtuelni svijet ima odsustvo čulnog zadovoljstva, zbog izostajanja neposredne interakcije, a bez toga je nemoguće zadovoljiti osnovnu čovjekovu potrebu, a to je da bude sretan u životu i motiviran za mnogobrojne aktivnosti. (Manovič, 2015)

Nastavit će se…

Glas islama 369, R: Analize, A: Msc. hfz. Binasa Šabanović