Identitet mladih i sajber kultura

Društvene mreže utiču na formiranje, održavanje i promjenu identiteta, a njihov uticaj posebno je izražen kod mladih, čiji je identitet još uvijek podložan promjenama.

Riječ identitet kroz historiju u filozofskim promišljanjima upotrebljava se u njenom izvornom značenju kao istost. Stoga, možemo reći da polazno osnovno pitanje mladih može glasiti: „Da li sam ja isti, tj. da li sam ja – ja u različitim stanjima?“ Razvoj ličnosti kod Eriksona je psihosocijalan, odnosno na razvoj utiču zbivanja u široj društvenoj i kulturnoj sredini, a ne samo događaji iz ranog djetinjstva. Proces sticanja identiteta traje cijelog života, prolaskom ličnosti kroz određene stadije razvoja koji su praćeni krizama identiteta. (Erikson, 2008.)

Kao najvažnije razdoblje za formiranje identiteta izdvaja se period adolescencije kada su mladi zaokupljeni sobom i time kako ih drugi vide, kako ih ocjenjuju, koliko ih vršnjaci prihvataju… Jako im je stalo do mišljenja referentne grupe, a istovremeno bi žarko željeli da budu nezavisni, izdvojeni, samodovoljni. Mladi imaju potrebu za uzorima, herojima kojima će se diviti, za zadovoljenjem ličnih i kolektivnih zahtjeva koji dovode do konfuzije identiteta, koja je praćena osjećanjem zbunjenosti, usamljenosti, strepnje, potištenosti, praznine. U posebno teškim, ekstremnim slučajevima, konfuzija identiteta dovodi do bježanja iz škole, alkoholizma, narkomanije i raznih oblika delikventnog ponašanja.

Sa aspekta socijalne psihologije, koncept identiteta vezuje se također i za način na koji se osoba predstavlja svojoj okolini, pri čemu je ovdje akcenat na onim aspektima identiteta koje ona u određenom okruženju otkriva, odaje ili naglašava, što je od velikog uticaja na to kakvu će sliku o identitetu date individue stvoriti ljudi sa kojima je ona u interakciji.

U tom smislu, ovaj pojam ima snažnu socio-psihološku konotaciju, što ga povezuje sa teorijom uloga i mnogim pojmovima i teorijama iz oblasti socijalne percepcije.

Pojava internet socijalnih mreža dovela je do ekspanzije interneta i uticala na svakodnevne navike i ponašanje ljudi u realnom svijetu. Broj korisnika društvenih mreža iz dana u dan raste i predstavlja najveću globalnu virtuelnu zajednicu. S obzirom na to koju ulogu ima u socijalizaciji, može se slobodno govoriti i o virtuelnoj kulturi koja utiče na govor, način života, samopouzdanje i stil oblačenja, propagirajući nove vrijednosti svojstvene mladima. „Na internetu niko ne zna da si pas“ – poznata je karikatura autora Steinera, a Giddens u poglavlju Uticaj interneta, zapravo, tim riječima opisuje tajne koje sa sobom nosi online život. (2007:471)

Za razliku od personalnog identiteta koji osoba u realnom životu ima, u sajber sferi ona može stvoriti i nekoliko različitih i međusobno nezavisnih identiteta. Ti novostvoreni identiteti ne moraju nužno da znače i paralelan život, ali svakako mogu da utiču na personalni identitet, hraneći ego pojedinca ili mu srozavajući samopouzdanje.

U prošlosti, mladi su prolazili kroz faze oblačenja (rockeri, pankeri, raveri, hipici…) kao oblik eksperimentiranja u pronalaženju svog identiteta.

To se nastavlja na online mreži, ali uz anonimnost koju mreža donosi mladi mogu promijeniti godine, pol i druge aspekte fizičkog izgleda. (Kušić, 2010:105)

Nedostaci društvenih mreža su razotkrivanje, gubitak privatnosti, manipulacija privatnim podacima u marketinške svrhe, anonimnost i virtualni identitet, virtualni prijatelji, drugi život (second life), usamljenost, izoliranost, socijalni eskapizam, otuđenje u svijet stranaca, zavisnost i rizici na društvenim mrežama kao rizici globalnog informacijskog društva. (Milardović, 2010.)

Interakcija na društvenim mrežama isključuje komunikaciju „licem u lice“ i neposrednost utiska koji se doživljava uživo, pa su stoga korisniku društvenih mreža nametnuta određena pravila ponašanja kako bi se afirmirao prilikom korištenja istih. (Džajls, 2011.)

Pitanje o pozitivnim i negativnim posljedicama korištenja društvenih mreža iznova i iznova se postavlja, jer društvene mreže utiču na formiranje, održavanje i promjenu identiteta. Uticaj društvenih mreža na identitet je najizraženiji kod mladih jer je njihov identitet veoma često podložan promjenama. „Mladi ljudi u rastu i razvoju, suočeni sa fiziološkom revolucijom u sebi, zaokupljeni su pokušajima da konsolidiraju svoje društvene uloge. Često neobično, katkada morbidno, preokupirani su svojim izgledom u očima drugih u poređenju s onim što oni osjećaju da jesu…“ (Erikson, 2008.)

Ranija istraživanja pokazala su da sve više slabi uticaj porodice i škole na formiranje identiteta kod mladih, a da veći uticaj ima informaciona tehnologija i društvene mreže. Mladi teže da svoj virtuelni identitet predstave u što boljem svjetlu. Društvene mreže olakšavaju komunikaciju introvertnim osobama, posebno pri komunikaciji sa osobama koje poznaju uživo, a komuniciraju putem društvenih mreža. (Šumić, 2021.)

Istraživanja su također pokazala da postoji razlika u intenzitetu korištenja interneta i društvenih mreža kod mladih ispitanika. Mlađi ispitanici provode više vremena koristeći društvene mreže. (Milovanović, 2005.)

Dokazano je i da društvene mreže ne predstavljaju izduvni ventil za sve ono što ispitanici rade u toku dana, niti da utiču na svakodnevne promjene ponašanja. Dakle, identitet mladih ispitanika ne mijenja se uticajem društvenih mreža, u ovom slušaju društvene mreže Facebook. (Dojčinović, Petković, 2019.)

Istraživanja su pokazala da društvene mreže na korisnike imaju uticaj isti kao i socijalne mreže u realnom okruženju. (Aleksić, 2018.)

Glas islama 371, R: Analize, A: Hfz. Binasa Šabanović