NA FIN-u ISLAM NAUČAVAMO KAO RADOST ŽIVOTA, A NE KAO TEGOBU I TUGU

Veli profesor Karić koji na kraju svog mandata sumira rezultate ostvarene na ovoj visokoškolskoj ustanovi pod njegovim vodstvom. Dr. Karić govori i o kvaliteti islamskog obrazovanja u BiH, o izazovima novih tumačenja islama, o saradanji sa Rijasetom i drugim obrazovnim institucijama, te stanju opće intelektualne svijesti u našoj zemlji.PREPOROD: Uvaženi profesore, uskoro ističe vaš drugi i posljednji mandat na mjestu dekana Fakulteta islamskih nauka. Tokom vašeg mandata, FIN je ušao u zahtjevne procese reformi, kako onih koje nameću opći državni reformski procesi u oblasti obrazovanja, tako i onih koje su došle iznutra. U kakvom položaju i stanju predajete Fakultet novome dekanu?
     KARIÆ: Predložen sam za dekana sada već davne 2003. godine, bilo je to, praktično, krajem avgusta 2003. godine, odmah nakon smrti rahmetli prof. dr Ibrahima Džananovića. Zvanično sam stupio na dekansku dužnost 2. oktobra 2003. godine. Na Fakultetu smo već ranije bili krenuli sa reformom Nastavnog plana i programa u skladu sa tzv. Bolonjskim procesom, rahmetli Džananović je već bio predložio jednu komisiju, a Nastavno-naučno vijeće i Upravni odbor su je dobrili. Komisiju za reformu Nastavnog plana i programa je vodio prof. dr Fikret Karčić, a još dok je bio živ rahmetli Džananović uradila je većinu posla na ovom polju.
     Nastavni planovi su potom usvojeni tokom 2003. godine i od viših instanci. Administracija kojom sam rukovodio kao dekan trebala je da uključi Fakultet islamskih nauka u Univerzitet u Sarajevo, i to smo postigli, Ugovor sa Univerzitetom je potpisan 29. septembra 2004. godine. Tadašnji rektor prof. dr Boris Tihi pružio nam je veliku podršku, zajedno sa tadašnjim predsjednikom Upravnog odbora Univerziteta, prof. dr Muhamedom Zlatarom. Naravno, cijenim vrlo važnom i podršku Rijaseta IZ u tom pogledu, kao i našeg Upravnog odbora, posebno gospode dr Hilme Neimarlije i Muhameda Salkića. Posebno ističem zasluge dvojice naših redovnih profesora FIN-a, akademika Rešida Hafizovića i prof. dr Adnana Silajdžića, koji su svesrdno bili za uključivanje FIN-a u Univerzitet.
     Pred administracijom Fakulteta našlo se potom niz poslova. Najvažniji je bio uraditi svježe i djelotvorne udžbenike i hrestomatije, u skladu sa novim Nastavnim planom. Do danas smo uradili i objavili preko četerdeset udžbenika i hrestomatija. Sva ta aktivnost finansirana je isključivo iz donacija. Naši nastavnici su uradili ogroman posao.
     Da se razumijemo, saradnju sa Univerzitetom u Sarajevu ja vidim prije svega kao šansu da islamske obrazovne discipline i predmete, za koje smo mi matična institucija, ponudimo kao izborne predmete drugim fakultetima. Ali i da dobijemo od Kantona Sarajevo, kao i od drugih nivoa vlasti u BiH materijalnu pomoć.
     Želja nam je, naravno, da se FIN u cijelosti i sistemski finansira iz Budžeta Kantona Sarajevo, kao što je slučaj i sa drugim fakultetima. Mi tu ne bismo trebali biti nikakva iznimka. Mi tu ne smijemo biti stavljeni na marginu, a sada odlazimo sve više i dublje na marginu, kao da smo ilegalna visokoškolska institucija!

Budžet: Plaće profesora FIN-a meðu najnižim na Univerzitetu u Sarajevu

     PREPOROD: Svi veliki zahvati izuskuju da budu popraćeni dovoljnim finansijskim izdvajanjima, kako se, s obzirom na prilično skroman budžet, s tim izlazi(lo) na kraj?
     KARIÆ: Naš budžet je tu negdje, na nekoj normali, našoj normali u postojećim uvjetima. Ove godine budžet FIN-a iznosi oko milion i dvije stotine hiljada KM. Ta za naše prilike velika suma novca planira se i izdvaja iz ukupnog Budžeta Rijaseta Islamske zajednice, to je novac poglavito od zekata i sadekatul-fitra, od bosanskih muslimana i iz džamija, od vjerničke milostinje. Ovom prilikom iskazujem priznanje i zahvalnost Islamskoj zajednici na brizi oko finansiranja Fakulteta. Danas nije nimalo lahko osigurati tu sumu novca. Takoðer, kao izravni rezultat našeg pridruženog članstva u Univerzitet, od Vlade Kantona Sarajevo dobijamo već drugu godinu po stotinu hiljada KM godišnje. To je značajna svota, i ona se troši za materijalne troškove FIN-a.
     Takoðer, Vlada Kantona Sarajevo pomogla nam je vanrednim donacijama i značajnim sredstvima da specijalnom konstrukcijom natkrijemo dva velika atrija na Fakultetu, da u njih uvedemo grijanje, itd. Natkrivanjem atrija dobili smo veliki i reprezentativni prostor za naše studentske i nastavničke aktivnosti i manifestacije, malo smo se proširili, ali se nedostatak prostora još uvijek osjeća.
     Takoðer, uradili smo iz donacija i cjelokupan krov na cijeloj zgradi, tu su nam osim Kantona Sarajevo pomogle i gradske vlasti, i evo, ovom prilikom, ja im se zahvaljujem. Gospoda Denis Zvizdić, Emir Turkušić, Meliha Alić, Semiha Borovac, Safet Kešo, i mnogi drugi funkcioneri razumjeli su i razumiju naše potrebe i pomažu nas koliko mogu!   Ali, opet kažem, FIN treba, kao i drugi teološki fakulteti općenito, ući u državni budžet.
     Ovdje moram kazati da su plaće naših profesora na FIN-u meðu najnižim na Univerzitetu u Sarajevu. Imam tu u vidu i niže kvote izdvajanja za penzijsko osiguranje. Ali, šta je tu je! Naš Fakultet sa leða naših studenata ne može ništa zaraditi! K tome, imamo relativno mali broj studenata, u svakoj novoj akademskoj godini primamo negdje izmeðu stotinu do stotinu i dvadeset studenata u prosjeku. Ukupno je na Fakultetu na svim razinama studiranja, i na tri odsjeka, negdje izmeðu pet i šest stotina studenata. Naši studenti dodiplomskog studija, ni redovni ni vanredni, svoj studij ne plaćaju, izuzev sasvim malih upisnih taksi.
     Da bi se popravila naša finasijska bilanca izlaz je i u daljnjem dinamiziranju rada Fakulteta, mislim da trebamo razvijati i druge programe i oblike nastave na Fakultetu. Recimo, uveli smo prije kojih pet godina Diplomu u islamskim naukama, to je prigodna nastava u trajanju od pet mjeseci za polaznike koji su već završili fakultet, prije svega društvenog smjera. Imamo isti program i na engleskom jeziku, a ponekada imamo i do četerdeset polaznika, najčešće zapadnih diplomata akreditiranih u Sarajevu!

Tražiti donacije sa svih strana!

     PREPOROD: Kako stoje stvari sa ostalim izvorima donacija za Fakultet?
     KARIÆ: Kad me već pitate o donacijama, reći ću sasvim otvoreno kako smo se tu dovijali tokom ovog mog dekanskog administriranja. Ukratko, naša politika oko donacija je bila sljedeća: Odakle god smo mogli dobiti normalnu i transparentnu paru, od koje nas kasnije neće zaboljeti glava, niti će nas za nju iko ucjenjivati, mi smo je zatražili i najčešće – dobijali! Moje kolege i ja osobno smo se založili za traženje donacija, sa svih strana, transparentno i preko računa Rijaseta. Za takav angažman dobili smo podršku od našeg Upravnog odbora. Kao i priznanje, više puta. Recimo, ako treba asistentima ili studentima pomoći da idu na specijalistički kurs njemačkog jezika, redovito smo službeno molili Geteov institut u Sarajevu, i uvijek smo dobijali pomoć. Njihov direktor je jedna fina i susretljiva osoba. Na toj pomoći smo zahvalni Geteovom institutu. Do sada je nekoliko naših asistenata boravilo u Njemačkoj. Sve im je bilo pokriveno. Isti je slučaj i sa boravkom naših asistenata u Centru Kralja Fejsala u Rijadu, na zahtjev Fakulteta nedavno su tamo trojica provela po mjesec dana, uz jako dobar tretman.
     Veliki broj profesora i asistenata FIN-a boravio je u SAD u sklopu različitih programa. Uvijek su im, na službenu i zvaničnu molbu Fakulteta, bili pokriveni troškovi, kako putovanja tako i boravka. Ovdje sa jednakom zahvalnošću spominjem i različite obrazovne i kulturne institucije Egipta, kao i Irana. U brojnim navratima tamo su putovali naši profesori i asistenti, a u Egipat i brojni studenti, boravili su na univerzitetima uvijek o trošku domaćina. Naša saradnja je intenzivirana kako sa Kulturnim centrom Islamske Republike Iran, tako i sa British Counselom, ovdje u Sarajevu, te Institutom Ibn Sina u Sarajevu.
     Evo, spomenuću ovdje i Institut za pluralizam u islamu u Vašingtonu koga vodi konvertit u islam, Sulejman Stiven Švarc. Zamolili smo ga da pomogne stipendijama nekoliko naših studenata. Njegov Institut je to uradio. Takoðer, zamolili smo ga da finansira dva naša izdavačka projekta, i FIN je za njih dobio pomoć. Ovaj institut je donirao našoj fakultetskoj biblioteci ogroman broj knjiga, po našem izboru. Sigurno je do sada ovaj institut za biblioteku FIN-a donirao u knjigama preko sedam hiljada dolara! Sulejman Stiven Švarc je musliman, i mi smo mu pružili priliku da prema FIN-u otvori svoje muminsko srce!

Pomogli su nam mnogi

     U ovom kontekstu hoću sa zahvalnošću da kažem da su nas pomogli i da nas pomažu i naši bosanski privrednici, posebno izdvajam jednog otmjenog gospodina, inžinjera Harisa Neimarliju, generalnog direktora Rudnika Kakanj. Pomogao nas je više puta svojim osobnim prilozima, koji nisu bili mali, a posredovao je i kod drugih. Hvala mu.
Pomogli su nas i mnogi načelnici općina, i slično. Spomenuo bih gospodina Škaljića Fehima, kao i gospodina Mustafu Resića, koji su pomogli FIN sa donacijama Općine Stari Grad. Takoðer, u više navrata pomogao nas je i Hamdija Lipovača, načelnik Općine Bihać. Sjećam se da nam je gosp. Ljubiša Marković ispred Općine Centar donirao sredstva za dva skupocjena kompjutera, itd.
     Napominjem da bi mi ovdje trebale čitave stranice da pobrojim dobročinstva prema FIN-u od gospode Adilbega Zulfikarpašića, Šefika Loje, Gavrila Grahovca, Hasana Muratovića, Senad ef. Agića, Osman ef. Softića, prof. dr Džemala Hadžismajlovića, Arasa Konjhodžića, Sabita Milinkića, Mustafe ef. Klance, Jasmin ef. Bekrića, Sifeta ef. Omerovića, Ibrahim ef. Husanovića, Jusuf. ef. Zahiragića, Ferid ef. Dautovića, Sakib ef. Halilovića, Idriz ef. Ferhatovića, Vehbije ef. Efendića, Ahmed ef. Cerića, Ismeta ef. Zejnelovića, i brojnih drugih imama i volontera u našim bosanskim džematima ili našim dijasporalnim islamskim zajednicama. Neka mi ne zamjere ako sam nekoga sada ispustio.
     U vezi sa donacijama našem fakultetu, ovdje se valja prisjetiti jedne velike i važne činjenice, da je na stotine studenata FIN-a dobilo značajne stipendije u ovim teškim vremenima. Osim toga, iz donacija je kupljeno preko šezdeset savremenih kompjutera i printera. Formirana je i naša web stranica, koju svijet prati sve više.
     Napominjem da ovdje nemamo prostora da nabrojim sve naše donatore. Nije mi to ni zadaća u ovom intervjuu. Ali, sva njihova imena objavićemo u našoj Spomenici za trideset godina FIN-a, koju priprema prof. dr Ismet Bušatlić.
     Da završim u vezi donacija FIN-u. Kad su teška vremena, a danas jesu teška, dobro je prisjetiti se jedne arapske poslovice koja kaže: Huz ma safa, da‘ ma keder! Pij bistru vodu, prospi trunje! Drugim riječima, idi dalje i idi putem kud se može! Pruži ljudima šansu da pokažu svoje dobre strane! A i ti im pokaži svoje dobre strane!

Potreba za sistematskim stipendiranjem najboljih

     PREPOROD: Kvaliteta odškolovanog kao i nastavnog kadra na FIN-u? Imate li pokazatelje o nivou?
     KARIÆ: Ovo poratno vrijeme nije nimalo poštedilo ni naš Fakultet. Naši studenti su u većini svršenici iz bosanskih medresa, ukratko: većinom muslimanska sirotinja.
Na Odsjeku za religijsku pedagogiju upisuju se svršenici gimnazija ili drugih srednjih četverogodišnjih škola. Ovih godina nastojali smo da privučemo najbolje učenike naših medresa, želja nam je da najbolji studiraju na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Tu imamo tek polovične rezultate. Ponekada se upiše šest, a ponekada samo četiri učenika generacije!
     Sve dok Islamska zajednica, prije svega Rijaset i muftije, kao i Sabor Islamske zajednice, ne donesu odluku o sistemskom stipendiranju najboljih svršenika naših medresa i njihovom sistemskom upisu na Fakultet islamskih nauka u Sarajevo, sa unaprijed zagarantiranom stipendijom i potom izglednim radnim mjestom imama, glavnog imama, vjeroučitelja, ili već ondje gdje Islamska zajednica planira svoja radna mjesta, sve to kao nagradu za odličan uspjeh na Fakultetu, i sl., mi ne možemo postići ono što želimo! Ali, u pogledu ovoga ja sam pesimista. Ne zbog toga što to neko ne bi htio, već što nedostaju sredstva za tu namjenu. Neka mi se ne zamjera što ovdje često spominjem nedostatak tih prokletih sredstava i novaca! U mom Travniku kažu: Eh, da je ukaljanu kako do potoka doći!
     Islamski fakulteti na Balkanu, kao i medrese na Balkanu, često su i svojevrsne socijalne ustanove, ako ne u cjelini a ono barem četerdeset procenata. Dobro bi bilo da nije tako i da nemam pravo tako kazati, ali, ako ćemo iskreno i otvoreno govoriti – tako je! Meðutim, nismo mi birali da živimo u današnjem dobu. U ovo vrijeme mi smo bačeni, i treba raditi koliko god možemo!
     Kad su posrijedi nastavnici, na Fakultetu radi više od dvadeset doktora nauka, od kojih je većina u stalnom radnom odnosu. Tokom ovih šest ili sedam godina naša akademska zajednica se podmladila, imamo gotovo petnaest asistenata, a većina njih su već magistrirali na poznatim i priznatim univerzitetima. Mi smo veliku pažnju posvetili školovanju naših nastavnika. Za to su izdvojena veoma velika sredstva.

Ostali islamski fakulteti: Daj Bože da ti projekti uspiju!

     PREPOROD: Saradnja sa drugim visokoškolskim institucijama IZ? Izgleda da ne postoji dovoljna saradnja i upoznavanje studenata, izmjene iskustava itd, tako da imamo slučajeva da se studenti jednog fakulteta uopće ne znaju za svoje kolege s drugih (islamskih) fakulteta?
    KARIÆ: U pravu ste, saradnja je mršava, posebno meðu studentima. Ali, na tome treba da rade studentska udruženja. Meðu nastavnicima saradnje ima, ali je ona, unatoč potpisanim ugovorima o saradnji sa dva islamska pedagoška fakulteta u Zenici i Bihaću, često nedorečena i, rekao bih, neprofilirana. Profesori i nastavnici sa sva tri fakulteta predaju na sve tri strane, i slično. I to je dobro.
     Ali, za kvalitetniju saradnju otvorenosti ima, kao i spremnosti, ali opet nedostaju sredstva. Osim toga, islamski pedagoški fakulteti u Zenici i Bihaću još se traže, osnovali su se, ali se nisu profilirali. I mi se, to jest FIN, tražimo i profiliramo, ali smo u tome prilično odmakli.
     Pred islamskim pedagoškim fakultetima u Zenici i Bihaću je dosta poroðajnih muka, znam to dobro. Mi ćemo im pomoći, tu nema nikakve zapreke, i velim: Daj Bože da ti projekti uspiju! Meðutim, jedna je muka nešto osnovati, a pet muka to održavati.
Ja osobno nisam bio pristalica, akamoli pobornik, otvaranja više islamskih fakulteta u Bosni i Hercegovini izvan Sarajeva. Smatrao sam, kad je posrijedi Islamska zajednica, da se pažnja na tom planu treba posvetiti Sarajevu.
     Sarajevo je naš administrativni, kulturni, politički, a za nas muslimane, ako hoćete, i duhovni centar! Tu je bila stoljećima, i tu je i sada, slavna Gazi Husrevbegova medresa. Ulema koja školuje ulemu treba se skoncentrirati u središtu, i odatle odlaziti prema periferiji, sa zajedničkim vizijama, sa jedinstvenim tonalitetom u tumačenju islama, bez ikakvog lokalizma u nazorima, i sl.
     Možda smo tu, u Sarajevu, trebali koncentrirati naše visoko islamsko školstvo, tu smo možda trebali imati jedan, dva ili tri islamska fakulteta, sa potrebnim odsjecima, dinamično koncipiranim, sa izgraðenim studentskim domovima, i slično. U Sarajevu, to jest u središtu i sjedištu Islamske zajednice, mi trebamo razvijati jedan jedinstveni tonalitet u tumačenju islama u Bosni i Hercegovini, i na Balkanu, na korist i, naravno, na radost naših muslimana. Pa i onih koji nisu muslimani.
     Meðutim, mi smo na FIN-u podržali i ovakvo stanje stvari! Napominjem da smo ukazali povjerenje uvaženim doktorima i nastavnicima sa oba islamska pedagoška fakulteta, kako iz Zenice tako i iz Bihaća, da predaju na FIN-u. To je naš veliki uspjeh i znak otvorenosti. Tako se doprinosi jedinstvu naše Islamske zajednice.

Otvoranje studija na engleskom je u našem interesu

     PREPOROD: U vašem mandatu FIN se je, prilično zapaženo, otvorio i prema Istoku i prema Zapadu, kakva je perspektiva tih meðunarodnih integracija? Nedavno ste boravili u Londonu, hoćemo li uskoro imati studij na engleskom jeziku?
     KARIÆ: Cijela Islamska zajednica je dinamizirana, ona pulsira, prijedlozi i projekti se dinamično nude, rasprave se smjenjuju, sve je u nekom vrijenju, itd. U tom pogledu i u takvom kontekstu treba posmatrati i naš FIN, te njegovo uključivanje u meðunarodne obrazovne tokove.
     Spomenuo bih s radošću da imamo izvanrednu saradnju sa mnogim univerzitetima. Npr. na Univerzitetu u Beču nas nekoliko drži predavanja na engleskom jeziku, u ciklusima. Nedavno smo ispred FIN-a službeno posjetili Oxfordski univerzitet i dogovorili da rektor Faruk Čaklovica putuje u zvaničnu posjetu u Oxford kako bi potpisao sporazum o saradnji.
     Fakultet islamskih nauka želi da bude ptica sa dva krila, zato i imamo saradnju i sa univerzitetima u Kairu, Teheranu, Istanbulu, Rijadu, ali i u Beču, Oxfordu, Londonu, Tibingenu, Vašingtonu… Zapravo, tu saradnju sa univerzitetima u gradovima koje sam spomenuo mi već proširujemo, a uskoro krećemo i sa zajedničkim projektima. Posebno bih istaknuo veoma dobru saradnju sa Fulbrajt programom na univerzitetima u  Sjedinjenim Američkim Državama. Nas nekoliko sa FIN-a učestvovalo je i završilo Fulbrajtove programe.
     Osim toga, izdvojio bih i veoma sreðen i savremen Centar Kralja Fejsala za islamska istraživanja u Rijadu, sa kojim sve više razvijamo obrazovnu saradnju kroz studijske boravke.
     S radošću izjavljujem da naši profesori, asistenti i studenti već godinama usavršavaju svoja znanja na najboljim univerzitetima svijeta. Tamo smo rado prihvaćeni, zato što smo prepoznatljivi po želji da očuvamo našu bosansku tradiciju islama!
     Otvaranje Odsjeka islamskih studija na engleskom na FIN-u je u našem interesu, o tome ćemo uskoro obavijestiti našu javnost.
     PREPOROD: Za vašeg mandata pokrenuta je i akcija oko izgradnje doma za studente FIN-a, dokle se došlo?
     KARIÆ: Ukratko, projekti su uraðeni, zemljište odobreno od Rijaseta i od Općine Stari Grad, koja nam je dala velika sredstva za projektnu dokumentaciju, do danas osamdeset hiljada KM. Projekt našeg studentskog doma je službeno predat Islamskoj Banci za razvoj (IDB) u Džiddi, Kraljevina Saudijska Arabija. Dobili smo obavijest da su ga uvrstili kao svoj prioritet. Sada se čeka prva tranša.
     Studentski dom nam je potreban, zato što kod nas studiraju siromašni studenti, oni koji su potrebni ne samo naših predavanja i nauke, već i naše brige! Posebno bih spomenuo da će sa izgradnjom studentskog doma FIN-a naše studentice dobiti smještaj koji zaslužuju.

  Zagovornici smo vjeronauke u državnim školama

     PREPOROD: U posljednjih desetak godina unutar IZ traju stanovite dileme i debate o konceptu islamskog školstva, kako unutar obrazovnog sistema IZ, tako i u javnom školstvu? Kakav koncept Vi zastupate, i koje primjedbe imate izreći na postojeći?
     KARIÆ: Ja zastupam centralizirani koncept islamskog obrazovanja. Kroz taj koncept treba protkati prije svega našu bosansku tradiciju, učenja islama profilirana i artikulirana od naše uleme u Bosni. Naši slavni alimi: Džemaludin ef. Čaušević, Mehmed ef. Handžić, Kasim ef. Dobrača, Husein ef. Ðozo, Ibrahim ef. Trebinjac, Kamil ef. Silajdžić, Derviš ef. Spahić, da nabrojim samo neke, trebali bi da   u našim nastavnim planovima i programima dobiju svoj drugi ovozemaljski život.
     Ako budemo nemarni prema svojoj bosanskoj tradiciji, i nekritički donosili iz bijelog svijeta u Bosnu sve što je rečeno o islamu, mi ćemo se naći u situaciji  kao onaj ko je sebi skuhao jelo stavivši u njega istovremeno  sve vrste voće i sve vrste povrća!  Premda je svaki taj artikal i svaka ta voćka bila ispravna po sebi, kad se to naðe zajedno – ne liči ni na šta! Vjerujte, od te i takve čorbe čovjeku  se samo povraća! I njemu i drugima oko njega. Ili pak doðe i do dijareje i dizenterije!
     Mi smo na FIN-u zagovornici vjeronauke u državnim školama, kao dobrovoljnog predmeta. I po jednom jedinstvenom sistemu!  Državne škole su dužne dati valjanu informaciju o vjeri u Boga, odnosno o vjerama u Boga.
     Zalažem se za to da Kanton Sarajevo konačno uvede vjeronauku u srednje škole kao dobrovoljni predmet.
     Ali, i u predmetu vjeronauke potrebno je utkati našu bosansku tradiciju i tumačenje islama.

Mi smo opkoljeni!

     PREPOROD:  Tradicionalni islam u Bosni i Herecegovini u posljednje vrijeme je došao pred veliki izazov tendencija koje se, izgleda, danas sve paušalnije trpaju pod termin "vehabizam"? Zbog svog kritičkog stava prema ovim pojavama, i vi i FIN ste napadani?
     KARIÆ: Drago mi je da me to pitate. Ali,  odmah napominjem da mene mnogo više zabrinjava i sve drugo što razara našu tradicionalnost, pa i samu našu vjeru islam. Sve više me zabrinjava      pristajanje nekih naših mladića i djevojaka uz Jehovine svjedoke, uz ahmedije, uz kadijanije, uz agresivno širenje bezboštva kroz filozofiju čije je geslo: Sve je dopušteno!  Pred čovjekom nema granica!
     To je ono što nam dolazi spolja, rekao bih. K tome, mi smo opkoljeni! Politički, ekonomski, kulturno, opkoljeni smo našim bitisanjem u enklavama! Opkoljeni smo i velikim brojem neprijateljskih srpskih nacionalističkih politika! One od svojih programa ne odustaju, premda im se po prvi put u Evropi sudi za zločine i za genocide koje su počinile nad nama, bosanskim muslimanima.
     Uvijek sam smatrao, i javno o tome govorio, da je Islamska zajednica sa svojim hodžama, imamima, džamijama i minberima, svojim muderisima, medresama i islamskim fakultetima, najpozvanija da objašnjava šta je islam općenito!  Potom da objašnjava šta je islam na tragu naše tradicije! A onda i šta je islam u kontekstu islamske i muslimanske tradicije koju u Bosni trebamo osvježavati, razvijati, činiti prijemčivom.
     Sjećam se da sam o ovome i do sada javno dao nekoliko svojih skromnih odgovora. Recimo, za vrijeme teške ratne 1993. godine napisao sam jedan tekst u opkoljenom Sarajevu, gdje sam izvrgao kritici  jednu ružnu pojavu, srećom bila je kratkotrajna i rijetka, kad su neki strani humanitarci dijelili pomoć po nekim  sarajevskim džamijama po principu: Klanjaš akšam u džamiji, dobiješ pedeset maraka! Taj njihov postupak je bio neke vrste fitneluk. Nikada se u našoj povijesti mi nismo segregirali na džamijaše i nedžamijaše, pogotovo se za to nije uzimala lova,  da tako kažem.
     Kad je posrijedi raspravljanje o islamu, naša scena danas u Bosni je uzburkana. Kad se sa strane pogleda sva ova dreka,  izgleda kao da nas je dvadeset i pet miliona muslimana u Be i Ha! Moramo doprinositi smirivanju ove scene.
     Ma kako se pojave o kojima me pitate kod nas zvale, vehabije ili selefije, nama prije svega treba biti jasno kako su one na sebe skrenule pažnju u našoj sredini. I odmah dolazimo do odgovora da smo te pojave prepoznali po grubosti, nasilju, osornosti. Iz džemata su, malo po malo, počele o tome dolaziti uznemiravajuće i tužne vijesti. Onda je, nažalost,  došlo i do ubojstava, obračuna,  itd. 
     Neko je negdje tim mladićima držao kurseve o ‚‘pravom islamu‘‘. Ili im ih još drži. A u našem kontekstu dijeliti muslimane na platformi tzv. ‚‘pravog islama‘‘ znači prije svega sugerirati namisao o tome da islam kakvim ga tumači Islamska zajednica i njene obrazovne institucije nije ‚‘pravi‘‘, da je on patvorina preostala  iz komunizma, itd. 
      Lažno je to ideološko pitanje o "pravom" islamu, ne samo kod nas, već posvuda!  Tu se zapravo ne radi o "pravom" islamu, već se radi  o nametanju ‚‘pravog‘‘ mene!  Ja sam "pravi"! Priðite meni! Moj je džemat pravi, a onaj tamo nije! Udrite po onom tamo džematu, tamo je zlo!  A ja sam vaš izbavitelj!
     Eto, to je ta pogubna logika i pogubna ideologija! Po muslimane Bosne posebno!
I onda nastaju sukobi, ne poštuje se ulema, ne poštuje se stariji! Pogledajte islamski svijet! Sami muslimani jurišaju na džamije drugih muslimana! Katastrofa na mnogim mjestima! Uz onu katastrofu koju je donijela američka okupacija u Iraku, pa onda izraelska okupacija palestinskih teritorija, itd. i sami muslimani doprinose haosu i ružnoj slici o sebi!  Običan, onaj fini svijet,  je  posve zbunjen! Kažu, kakav je ovo iblis ušao u nas?!

Za centraliziranu i radinu Islamsku zajednicu

     PREPOROD: Kolika je danas prijetnja i da li je IZ adekvatno odgovorila ovom izazovu?
     KARIÆ: Kad je Bosna posrijedi, u ovakvoj ratnoj i poratnoj stvarnosti,  u kontekstu tektonske tragedije po naš narod, od koje se mi nismo ni približno oporavili, govor o "pravom" i  "nepravom" islamu je opasnost prvog reda. Ko to ne vidi, on je slijep u um!
Promoviranje arogantne vjere u Boga uništava mlade ljude, uništava im dušu i onu uroðenu, prefinjenu sposobnost da normalno i razborito razmišljaju o Bogu, da se dive Božijem stvaranju, da, npr. zaplaču pred ljepotom zvjezdanog neba! Trebamo posvuda u Bosni objašnjavati da grubost u vjeri nije put u očitovanju vjere. Naš poslanik, Muhammed alejhiselam, nije bio grub čovjek! Bio je to izvanredno lijep čovjek, začešljan, namirisan, njegovane i potkresane brade! Uvijek je kod sebe imao češalj i često se ogledao i brinuo za svoju vanjštinu! Tako ga opisuju sire,   biografije o njemu. Pa, u Kur‘anu se veli: Da si ti Muhammede namrštena čela, tvoji drugovi bi otišli od tebe! 
     Arogantna vrsta ponašanja, ma koliko se pozivala na Allaha i na Kur‘an,  uopće se ne može nazvati pobožnost. Pobožnost je da iz tebe zrači smirenost, povjerenje, radinost, marljivost, poslovno poštenje. Ako si pristao na pobožnost,  ako si pristao da se intenzivnije vratiš vjeri, onda nemoj da vjeru pretvaraš u zastavu, u nekakav bajrak! Nemoj da bihuzuriš čitavu kuću, čitavu ulicu, čitav kvart!  Nemoj da bihuzuriš svoje roditelje, svoje prijatelje, već pokaži da iz tebe zrači istinska pobožnost i uljuðenost.  Pa ih tako, tom uljuðenošću,  pridobi za namaz, za post, za iftare, itd.
     Jednom riječju, ako si se pristao pomiriti s Bogom, nemoj se onda u istom danu posvaðati sa cijelim svijetom! I još pravdati svoje ružne postupke prema drugima time kako to Bog od tebe traži!
     Hadži Mehmed ef. Handžić je govorio da tumačenje islama nije svačiji posao! Sve su to razlozi zašto sam za centraliziranu i radinu Islamsku zajednicu, eto zašto sam za to da  IZ  svojim fleksibilnim programima rada pokrije i popuni  dobar dio prostora gdje su se javila zanimanja za islam.  Ona može oživiti vjerske i kulturne programe za omladinu po džamijama i svojim drugim institucijama, ona može afirmirati naše tradicionalne i priznate sufijske redove i tekije, itd. Ona može pomoći afirmiranju i našeg divnoga folklora, itd.

Muslimanske zemlje nam ne žele zlo!

     PREPOROD:  Da li nam je sve to neko podmetnuo izvana? Ima i takvih mišljenja.
     KARIÆ:   Sada su stvari već sasvim domaće. Mislim da nas u tom pogledu niko nije htio destruirati iz vana, niti nas želi danas destabilizira izvana. Nijedna muslimanska država!
     Nije tačno da nama muslimanske zemlje žele zlo! Takoðer, mislim da je pogrešno upirati prstom, npr.  u Kraljevinu Saudijsku Arabiju. Nama Kraljevina Saudijska Arabija želi dobro! Nama Islamska Republika Iran želi, takoðer, dobro!
     Ja sam boravio u Rijadu nekoliko mjeseci, u različitim periodima. Hodao sam po džamijama, po svojoj volji. Uvjeravam vas da   me niko nije napastvovao zato što nisam pustio bradu, ili zato što sam klanjao u evropskom odijelu i kravati. Uostalom,  već duže vrijeme i sama Saudijska Arabija se bori protiv nasilja uime islama.
     Diljem svijeta, i na Istoku i  na Zapadu,  postoji jedna tzv.  islamska internacionala, koja promovira na svojim web siteovima razne vrste otužnog tumačenja islama, traže uspostavljanje halife, i tome slično. Kod nas je u Bosni sa agresijom  sve stavljeno na vršaj, kako bi to kazao narod.
     Mnogo šta  donosi nam i ova globalizacija, nijedna država to ne može skroz kontrolirati,  ali  – ponavljam –  nismo mi birali vrijeme kad ćemo živjeti. Nama je sa  svim tim se nositi. I raditi još više i još bolje.
     Naš govor u suzbijanju nečeg što je ružno ne smije i sam postati ružan! Ni grub! Moramo nastupati lijepom riječju. A, bogme, kad doðe do nasilja ima zakon i ima policija. Policija  je ta koja ima   pendrek, pa nek pendreči ono što je za  pendrečiti!
     PREPOROD:  S druge strane, prisutne su jake tendencije etiketiranja i trpanja kompletnog sunnijskog korpusa u lonac "vehabizma" u kojem se onda treba skuhati "čorba treorizma"?
     KARIÆ:  Ima toga. Kud god se makneš! Ali, ja nisam za to da mi ovdje bistrimo politiku cijelog islamskog svijeta. Nisam za to da mi budemo nekakve sudije svem svijetu, da sebi ovdje dajemo veći značaj spram islamskog svijeta negoli što ga stvarno imamo. Nisam za to da se  svaðamo sa ovim ili onim zato što je, npr.  Rafsandžani kazao nešto Karadaviju! Ili što je u nekoj fetvi tamo neki Hundur ibn Bungur optužio nekog Kalkašendija za ovo ili ono!  Gdje bi nas to dovelo?!
     Hajdemo mi sebi pomoći. Hajdemo da naðemo našu mjeru. Lahko je muslimanskom svijetu, on ima naftu ima ljudske potencijale.  U Iraku je, naravno,  tužno i tragično što ginu mnogi ljudi, ali Iračana muslimana ima dvadeset i pet miliona! Nakon svega, ostaće ih na milione živih!
     A pogledajte koliko je nas malo ovdje u Bosni! Nemojmo ovdje razvijati strategiju umiranja za islam! Razvijajmo strategiju življenja za islam! Daj malo da dahnemo dušom!

Problematične fascikle su zatvorene

     PREPOROD: Odnos Fakulteta i Rijaseta IZ, postojale su, najblaže rečeno, odreðene tenzije i mimoilaženja, kakvo je sada stanje i koje su vaše primjedbe i sugestije?
     KARIÆ: Sve je sada izglaðeno. Reis je reis, a dekan je dekan! Te stvari se moraju znati. Zakonitost i procedura se moraju poštovati.
     Problematične fascikle su zatvorene, mnoge stvari su apsolvirane.
     Posebno one iz vremena kad nisam uspio da budem izabran za reisu l-ulemu. Naravno, žao mi je što nisam uspio biti reisu l-ulema, ali ima apaurina, popijem po jedan dva kad mi se zgurdumi! Treba ići dalje! Vrijeme liječi sve rane!
     Ljudski je da se nekad poljutimo, ali je još ljudskije da se pomirimo i da saraðujemo!
     PREPOROD: Intelektualci danas u BiH? Zašto se intelektualci šire ne agažiraju? Stiče se dojam da se intelektualna elita povlači iz društva?
     KARIÆ:  Da, vlada nekakva vrsta apatije na našoj intelektualnoj sceni. Vrlo je malo angažmana od  intelektualaca na planu objašnjavanja kuda ide  naša država,  šta su njeni  problema, itd. Takoðer, zabrinjava pojava da mnogi profesori sa BH univerziteta predaju čak na sedam ili osam fakulteta. Daj Bože da to torbarenje i tezgarenje prestane.

Trebamo biti više na terenu

     PREPOROD: FIN kao prvorazredna naučna ustanova trebao bi da daje ton vjerskom životu, no čini se da malo inicijativa dolazi pogotovo od studenata koji bi trebali biti nosioci novih ideja?
     KARIÆ: U pravu ste. Nešto smo ove godine uradili. Mr Mustafa Hasani vodi naš praktikum. To je čitav set predmeta koje studenti savladavaju na terenu, recimo u debatnim sekcijama, u odlascima u naše džemate, u živom kontaktu sa praktičnim islamom. Postignuti su veliki uspjesi.
     Takoðer, dr Džemal Latić promovira naš hor studenata FIN-a. Posjetili su i imali velike fešte u Banjoj Luci, Brčkom, Jajcu, Stocu, itd. To su bili pravi festivali omladine. Ali, još trebamo raditi.
     PREPOROD: Kako ocjenjujete rad Rijaseta i Reisu-l-uleme u toku ove prethodne dvije godine?
     KARIÆ: Rad Rijaseta i reisu-l-uleme ocjenjuje Sabor IZ, a ne ja.  Razumijem, naravno, da Vi tražite da vam saopćim moje dojmove.
     Volio bih da svi mi, profesori FIN-a, pomirimo naš intelektualni kabinetski angažman i naše prisustvo u Islamskoj zajednici, konkretnije u džematima. Trebamo biti više na raspolaganju našem terenu,  tako rekuć.
     Volio bih da i Reisu l-Ulema još više pomiri svoju vanjsku i svoju unutrašnju politiku, svoje vanjske i svoje domaće angažmane.
     Mislim da se i naš FIN, a i naš Rijaset, trebaju okrenuti još više našim džematima.

Razgovarao: Mirnes Kovač

(www.preporod.com)