HomeMediji / AgencijeSandžak“Ugljanin-kamen oko vrata Bošnjaka” 8. Decembra 2007. Sandžak 931 Meho Omerović: U subotu 1. decembra, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji, gospodin Zukorlić ispraćao je 200 hadžija na put u Meku i tom skupu je bilo prisutno preko 10.000 ljudi na trgu u centru Novog Pazara. Danas je grupacija okupljena oko gospodina Zilkića u sportskoj dvorani u Novom Pazaru, kojom prilikom su dovoženi pre svega aktivisti Stranke demokratske akcije iz Tutina i Sjenice, ispratila 20 hadžija na put u istu tu Meku. I mislim da te brojke i ta situacija koja je trenutno kad je u pitanju kome vernici u Islamskoj zajednici Srbije daju poverenje jasno odslikava da je ta vrsta sukoba koji je neko očigledno pokušao da nametne sa strane završena, jer naprosto, činjenice i brojke govore da je potpuno poverenje izgleda na strani gospodina Zukorlića. mp3 stream mp3 download Gost: Meho Omerović, poslanik Sandžačke demokratske partije, predsednik skupštinskog Odbora za rad, boračka i socijalna pitanja Voditelj: Jugoslav Æosić Sukob unutar Islamske zajednice u Sandžaku tinja već dugo, a kulminirao je nedavno prilikom izbora verskog poglavara ove zajednice u Srbiji. Na tu poziciju imenovan je Adem Zilkić, ali ovu odluku ne priznaje sandžački mešihat, koji i dalje podržava Muamera Zukorlića. Ovaj konflikt je u nekim situacijama bio na ivici fizičkog obračuna, a pratile su ga i ozbiljne pretnje. O tome kakva je trenutno situacija u Sandžaku, ali i o radu Skupštine Srbije o Kosovu i predsedničkim izborima večeras razgovaramo sa poslanikom Sandžačke demokratske partije i predsednikom skupštinskog Odbora za rad, boračka i socijalna pitanja Mehom Omerovićem. Gospodine Omeroviću, dobro veče. Upravo ste se vratili iz Pazara juče ako se ne varam, šta nam možete reći o tome kako je trenutno u Pazaru, da li su se ove napetosti koje su bile vidljive prethodnih nedelja nekako smirile? Omerović: Znate šta, napetosti su se smirile u onolikoj meri koliko su stvari postale jasnije, a one su postale jasnije onoga trenutka kada smo imali situaciju, recimo u subotu 1. decembra, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji, gospodin Zukorlić ispraćao je 200 hadžija na put u Meku i tom skupu je bilo prisutno preko 10.000 ljudi na trgu u centru Novog Pazara. Danas je grupacija okupljena oko gospodina Zilkića u sportskoj dvorani u Novom Pazaru, kojom prilikom su dovoženi pre svega aktivisti Stranke demokratske akcije iz Tutina i Sjenice, ispratila 20 hadžija na put u istu tu Meku. I mislim da te brojke i ta situacija koja je trenutno kad je u pitanju kome vernici u Islamskoj zajednici Srbije daju poverenje jasno odslikava da je ta vrsta sukoba koji je neko očigledno pokušao da nametne sa strane završena, jer naprosto, činjenice i brojke govore da je potpuno poverenje izgleda na strani gospodina Zukorlića, jer ako uporedimo samo ove podatke biće nam više nego jasno. Ali opomena svima nama u Srbiji i opomena pre svega graðanima Sandžaka i onima koji pripadaju bošnjačkom narodu jeste da smo mi bili dovedeni u jednu situaciju da je samo zahvaljujući jednom čoveku, samo zbog toga što jedan čovek predstavlja kamen oko vrata rekao bih bošnjačkom narodu i čovek koji ne samo da je kočnica razvoju celokupnom, pre svega ekonomskom u Sandžaku, nego je postao i remetilački faktor. Konkretno naravno mislim na gospodina Ugljanina. Gospodin Ugljanin je pokušao da napravi privatnu Islamsku zajednicu i to je sada više nego jasno i tu je došlo do nekih zabuna. Čak su i dobar deo vaših kolega novinara je napravio grešku, govorio je o smenjenom gospodinu muftiji. Znate, te noći u hotelu se okupilo nekoliko ljudi koji su bili odbornici Stranke demokratske akcije i koji su saopštili da se smenio glavni muftija i da su oni samoproglasili nekakvoga reisa. Znate, ako se u jednoj zemlji, u jednoj državi imenuje ili proglašava poglavar jedne tako značajne institucije kakva je Islamska zajednica u Srbiji u ovom slučaju, onda se to valjda radi uz pomoć medija, onda se to radi uz punu pompu, uz nešto što bi trebalo da bude svečano, a ne pod okriljem noći. I zato je to bio ustvari pokušaj puča koji je nažalost poprimio i mere koje su dovodile do sukoba, ali to ne bi bilo toliko, kako da kažem, čak ni problematično da se država nije umešala. B92: E, to je sad ključno pitanje, gospodine Omeroviću, ono što želim da Vam postavim, sada ste rekli da neko nameće taj konflikt Islamskoj zajednici u Sandžaku, u Novom Pazaru, ko je to ko nameće takav konflikt? U kojoj meri je tu država uključena? Država stalno govori – mi nećemo da se mešamo. Nažalost, ima indicija da se država meša, Vlada pre svega, ne država. Omerović: Ministarstvo vera konkretno i ministar Naumov i njegov savetnik Milan Radulović, koji je u prošlom mandatu i bio sam ministar vera, koji je ustvari i napravio postojeći Zakon. B92: Dakle, to je ista ona Vlada u kojoj Vaša partija participira? Omerović: Tako je, ali samo da budemo tu jasni. Dakle, posle pokušaja manje grupe ljudi koji su hteli da izvrše puč u Islamskoj zajednici u Srbiji, nije to uraðeno slučajno. Sulejman Ugljanin je, dakle, pokušao da napravi svoju privatnu Islamsku zajednicu kako bi onda mogao da stavi pod kontrolu sve što postoji u Sandžaku. B92: Kako je to pokušao Sulejman Ugljanin, gospodine Omeroviću, to su dosta teške optužbe. Čekajte, upravo govorite i o akciji države, o tome da se država umešala u čitavu tu priču, država se umešala na tu stranu ako Vas dobro razumem? Omerović: To je najveći problem, tako je, dobro me razumete i ponoviću da ne bi ostao nejasan. Ministarstvo vera u ovom slučaju stavilo se na stranu jedne od strana u sukobu što je nedopustivo, jer po Zakonu o crkvama i verskim organizacijama Ministarstvo vera ne sme da se meša u unutrašnje stvari odreðenih crkava, odnosno verskih zajednica, u ovom slučaju Islamske zajednice. Ministar vera je primajući predstavnike koji su te noći u hotelu Tadž pokušali da smene gospodina Zukorlića dao neku vrstu legitimiteta. I nažalost, on se tu još čak i nije zadržao, on je otišao korak dalje, pa je davao izjave tipa kako država i Ministarstvo vera priznaje obe Islamske zajednice, i mešihat i rijaset, kako bi navodno oni trebali jedni druge da priznaju jer je to država učinila. Dakle, direktno je prekršen Zakon, da li će taj isti ministar, postavlja se veoma jasno pitanje, primeniti isti aršin kada istekne rok od 60 dana po kome je Crnogorska pravoslavna crkva podnela zahtev za upis u registar verskih organizacija, ostaje nam da se vidi. Dakle, ja bih zaista voleo da znam, a pretpostavljam i graðani Republike Srbije da li ministar vera hoće da primenjuje iste aršine kad je u pitanju Islamska zajednica i kad je u pitanju Srpska pravoslavna crkva. Ja mislim da neće. B92: U redu. Hajde da ostavimo to ministru, da vidimo da li će i kako reagovati Ministarstvo vera. Sad Vas pitam za motiv, šta može biti motiv tog Ministarstva da se podrži, kako Vi kažete formiranje privatne Islamske zajednice gospodina Ugljanina? Omerović: Hajde da se bukvalno ne igramo skrivalice. Sulejman Ugljanin i njegova politička partija su koalicioni partneri Demokratske stranke Srbije čiji je ministar gospodin Naumov. U višegodišnjoj saradnji te dve stranke potpomognute svim strankama narodnjačkog bloka, mislim tu i na Novu Srbiju, mislim tu i na Jedinstvenu Srbiju Palme iz Jagodine, zajednički rade i politički deluju. Pre godinu i po dana, prisetiće se vaši gledaoci, Sulejman Ugljanin je obećavao gospodinu Koštunici da će on obezbediti nekoliko desetina hiljada glasova Bošnjaka u Crnoj Gori koji će zato što je on, pod navodnicima, kontroliše, 100% glasati za očuvanje državne zajednice Srbija i Crna Gora. Na kraju se ispostavilo da je 437 Bošnjaka u Crnoj Gori samo glasalo za državnu zajednicu. I po drugi put Sulejman Ugljanin je prevario svoje koalicione partnere kada ih je ubeðivao da je gospodin Zukorlić i Islamska zajednica u Srbiji ustvari samo jedna grupa malih ljudi koji su okupljeni zbog interesa, tvrdeći kako 80 ili 90% podržava tu opciju koju je on protežirao, a to su ustvari ljudi koji su, kao što rekoh, bili njegovi bivši odbornici i koje predvodi gospodin Zilkić. Ispostavilo se posle nekoliko meseci ustvari da je gospodin Ugljanin ponovo obmanuo gospodina Koštunicu, jer ovi podaci o ispraćaju sasvim dovoljno govore kome vernici i imami u okviru Islamske zajednice u Srbiji daju poverenje, to je više nego jasno. B92: Ali sam Sulejman Ugljanin ima realnu političku težinu i političku moć, ali hajde da… Omerović: Znate šta, on je pokušao od džamija, da budemo iskreni do kraja, preko upliva i puča u Islamskoj zajednici Srbije da napravi mesta na kojima će vršiti propadandu svoje političke partije. B92: Gospodine Omeroviću, ja govorim o realnoj političkoj moći koja se očitava u lokalnoj zajednici, dakle, u opštini, govorim o odbornicima koje gospodin Ugljanin i njegova partija imaju, o Listi za Sandžak koja je realna politička snaga. Omerović: Naravno, to su podaci sa poslednjih izbora i ja ih ni na koji način ne želim… B92: Ali hajde da ne pretvorimo razgovor u razgovor o Sulejmaninu Ugljaninu, ono što mene zanima jeste priroda posete francuskog ambasadora Fransoa Terala Novom Pazaru juče. Dan pre toga, ako se ne varam, bila je zamenica američkog ambasadora u Beogradu u Novom Pazaru, Vi ste takoðe bili dole, šta nam možete reći o tome? Omerović: Znate šta, ja mogu da kažem samo onoliko koliko sam čuo od predstavnika ambasada ove dve velike zemlje, i ono što sam ja i rekao u razgovoru, veoma je interesantno kako u 24 sata Novi Pazar i Sandžak obilaze zamenica ambasadora Sjedinjenih američkih država i ambasador Francuske u ovom trenutku. Ja sam, otvoren da budem, i pitao čak i francuskog ambasadora da li on zna nešto što mi ne znamo. Na moju veliku sreću i na osnovu podataka i informacija koje smo razmenili dobio sam uveravanja da je to rutinska poseta opštinama Sandžaka, ne zbog stanja koje se zadesilo kad je u pitanju Islamska zajednica u Srbiji, ne zbog političkih odnosa, nego je to naprosto redovan posao ambasadora ove dve velike zemlje. Ali ono što ja mogu da kažem otvoreno večeras u vašoj emisiji, da ja verujem, čak sam ubeðen da svest i odgovornost bošnjačkog naroda koja se pokazala i u periodu kada je bilo najgore, u ratovima bivše SFRJ. Sećamo se svi, na prostoru Sandžaka nije bilo sukoba, dakle, Bošnjaci su tada pokazali da su za mir, da su za stabilnost, da Srbiju doživljavaju kao svoju maticu državu, iako se danas nažalost, rekao bih, neki trude da Bošnjake u Sandžaku predstave kao nekakav remetilački faktor, iako neki prete i Srbima da je Sandžak sledeći na redu posle svega što se dešavalo na prostoru bivše SFRJ, uoči pregovora o budućem statusu Kosova i Metohije, ja mogu odgovorno da tvrdim da što se tiče Sandžačke demokratske partije i najvećeg broja Bošnjaka u Sandžaku, to su lojalni graðani državi Republici Srbiji i to su graðani koji neće ništa učiniti da se destabilizuje ovaj region i da se situacija u Sandžaku pogorša. Znamo ko je remetilački faktor. B92: Stvarno ste u pravu, znate, ali nekakvu zebnju su ulivale one slike oružja koje je pronaðeno, vehabija koje su pohapšene i tako dalje. Dakle, kad graðani Srbije govore, pretpostavljam većina normalnih ljudi kad o tome govori strahuje zbog mogućih oružanih incidenata zbog ekstremista. Omerović: Naravno. B92: Mislite zapravo da je to u nekoj meri koja ne treba da nas brine? Omerović: Naravno da je strah kod većine graðana opravdan, svako pronalaženje veće količine oružja izaziva zebnju, pre svega u tim delovima. Setimo se, pre nekoliko dana čak i u Vojvodini je, verovatno tragajući za nekim od onih koji su optuženi za ratne zločine i koji treba da budu izručeni Hagu, naša policija pronašla ogromnu količinu oružja. Takav je isti slučaj i sa ovim što se desilo na Pešteru, dakle, u blizini opštine Sjenica kada je pronaðena veća količina eksplozivnih naprava, oružja i kada su ti ljudi uhapšeni i privedeni pred istražne organe. Dobro je što naša policija radi svoj posao i dobro je da se kriminalci i oni koji bi želeli da prave nekakve nerede ili, ne daj bože, izazivaju oružane sukobe, hapse i što završavaju tamo gde treba da završavaju. I u tom svom poslu kad su Bošnjaci u pitanju i graðani Sandžaka policija i Ministarstvo unutrašnjih poslova imaće punu podršku i potpuno poverenje i ja očekujem samo da ti ljudi budu i kažnjeni po zakonu, jer videli smo šta su oni sve spremali. Izmeðu ostalog, čuli smo da su ti predstavnici spremali i atentat čak i na gospodina Zukorlića. B92: Hajde da Vas pitam za još jednu stvar koja mi se čini vrednom pomena, naime, za razliku od nekih drugih delova zemlje i gradova u kojima to još nije, da tako kažem, dokazano u slučaju Sandžaka i Novog Pazara je dokazano da tamo žive vredni ljudi koji biznis veoma cene, a već decenijama unazad, pa sam hteo da Vas pitam kako u tom smislu izgleda Sandžak i Novi Pazar. Ima li tamo nezaposlenih ljudi, da li je taj broj nezaposlenih manji nego što je prosek u Srbiji? Kako se živi? Omerović: Spretnost i dovitljivost pre svega Novopazaraca, ako govorimo o Sandžaku, da trguju, da rade, da stvaraju imetak i da saraðuju sa svim ljudima, jer je taj prostor uvek bio prostor u kome se trgovalo, u kome se radilo, u kome su prolazili ljudi i robe i kapital, je i dan danas ostao. Meðutim, najveći problem je što mi trenutno u Sandžaku nemamo politički ambijent, nemamo ambijent jedne pravedne države u kome bi neko mogao da investira. Danas u Sandžak ni roðeni brat nekoga iz Pazara teško da hoće da uloži svoj novac kada zna za korupciju u pravosuðu, kada zna za veliku stopu kriminaliteta i kada zna da ga tu čeka nesigurnost ako bi sutra eventualno hteo… B92: Da, koliko se Sandžak razlikuje od drugih mesta u Srbiji u tom smislu? Omerović: Slažem se, ali Sandžak se tu razlikuje po nečem drugom. Konkretno u Sandžaku bošnjački narod, uzmimo primer Novog Pazara, Bošnjaci su mlada nacija i prosek starosti kod bošnjačkog naroda je kudikamo niži u odnosu na prosek srpskog stanovništva. Novi Pazar recimo, na primer, ima 125.000 stanovnika od koga je skoro 40% njegovih stanovnika ispod 27 godina života. Dakle, reč je o mladim ljudima, ali je problem što ti mladi ljudi u trenutnom ambijentu ne vide perspektivu da tu ostanu, da rade, da stvaraju svoje porodice i tako traže izlaze recimo u Crnoj Gori, u Bosni ili u pokušajima da odu u Zapadnu Evropu da se zaposle. Naravno da je posao države i svih nas koji vodimo trenutno ili pripadamo vladajućim koalicijama, da obezbedimo ambijent, dakle, uslove da se dole otvore mogućnosti za investicije kako bi ti ljudi radili i kako, na kraju krajeva, ti isti mladi ljudi ne bi potpali pod uticaj nekih o kojima smo govorili, koji ih mogu odvesti na neku drugu stranu. B92: U redu, gospodine Omeroviću, hajde da sad promenimo malo temu. Bili ste sa predsednikom Srbije gospodinom Borisom Tadićem u poseti Turskoj, bili ste Vi i bio je gospodin, ako se ne varam, Bajro Omeragić, Esad Džudžević, izvinjavam se, kao predstavnik Liste za Sandžak. Nekako je dosta tiho ova poseta prošla u medijima, nije ispraćena kao neke druge. Omerović: Nažalost, potpuno ste u pravu, ali dozvolite mi samo da kažem nekoliko reči. B92: Da, šta je bila svrha te posete? Omerović: Ta poseta predsednika Tadića Turskoj je značajna po meni iz nekoliko razloga. Dakle, to je prvi put da predsednik Srbije ide u državnu posetu Turskoj, to se odmah desilo po završetku pregovora u Beču, to je važno istaći zbog toga što Turska ima 700 vojnika na Kosovu i Metohiji u sastavu KFOR-a. Turska je druga zemlja u okviru NATO-a iza Sjedinjenih američkih država i što je važno napomenuti, izmeðu Srbije i Turske ne postoje sporna pitanja, ali postoje, kako da kažem, otvoreni veliki potencijali za uzajamnu pre svega ekonomsku saradnju. Zašto kažem ekonomsku saradnju? Zato što veliki broj državljana Turske potiče sa naših prostora, upravo prostora Sandžaka o kome smo i maločas govorili i ja upravo i tu, i predsednik Tadić je to istakao u više navrata, vidim šansu za uspešan razvoj u ekonomskoj saradnji i privrednoj saradnji izmeðu naše dve zemlje, pogotovo što je dosadašnja razmena od pola milijarde dolara jako, jako mala, rekao bih simbolična u odnosu na mogućnosti koje se otvaraju kad su ove dve zemlje u pitanju. Danas, dva sata pre nego što sam došao u vašu emisiju, dobio sam informaciju da je završena prva runda pregovora o zaključivanju sporazuma o slobodnoj trgovini izmeðu Turske i Srbije, što je bio i dogovor predsednika Tadića i predstavnika Turske Gila i premijera Erdogana. Nastavak sledi u 2008. godini kada ćemo mi konačno potpisati taj sporazum i kada će naši privrednici iz Srbije moći da plasiraju svoju robu na tursko tržište i na taj način se otvore mogućnosti za saradnju. Naročito i najvažniji značaj ove posete ustvari jeste otvaranje tog biznis foruma, koji je predsednik Tadić otvorio u Istambulu gde će doći do institucionalne veze naših privrednika i privrednika u Turskoj, kako bi se otvorile mogućnosti da osim EFES-a u Srbiju dolazi i drugi turski kapital. Meðutim, postoje odreðeni problemi, konkretno, jedan od najbogatijih Turaka i turskih biznismena, čovek koji je roðen u Priboju, dakle, u Srbiji, tamo već decenijama živi u Turskoj, saraðuje i radi svoje poslove u oblasti nafte i gasa sa Rusijom, sa Crnom Gorom, sa Hrvatskom, ali ne može da napravi posao u Srbiji i imao je zatvorena vrata od strane jednog od ministara u Vladi Republike Srbije i to je nešto što… B92: Zbog toga što radi sa naftom i gasom? Omerović: Ne znam da li zbog toga što radi sa naftom i sa gasom ili zbog toga što neko nije imao želju da primi jednog od uspešnih turskih biznismena. Ono što je važno istaći, i ja bih želeo to da podvučem, dakle, predsednik Tadić je u više navrata rekao, sagovornici u Ankari i Istambulu su se složili, da je Balkan do sada u istoriji bio mesto sukoba i civilizacija i kultura i religija i želja je svih nas, pre svega i Turske i Srbije da Balkan postane mesto susreta, ne samo civilizacija i kultura, nego mesto susreta pre svega ljudi i kapitala. Ovo je XXI vek, ljudi treba da saraðuju, treba da žive i ja očekujem da će upravo i ova poseta doprineti da mi konačno napravimo i da Srbija ustvari bude taj most koji će povezati azijsku sa evropskom ekonomijom i samim tim otvoriti perspektive za bolji život. B92: Hajde da nam sad ne ostanete dužni ovo oko nafte i oko gasa, pominjete čoveka koji je jedan od najbogatijih, bavi se naftom i gasom, je l’ se radi o ugrožavanju nečijih interesa kod kuće? Odavno smo imali informaciju o kretanju, o projekcijama gasovoda koji će po svemu sudeći zaobići Srbiju, jesu li to uvezane teme, gospodine Omeroviću? Omerović: Ja nemam informacije da li se radi o ugrožavanju nečijih interesa po prirodi posla o kome je reč, ali je očigledno da postoje neke prepreke kada neki strani investitor, konkretno iz Turske, želi u Srbiji nešto da investira. I mi kao ozbiljna država, predsednik Tadić je dao čvrste garancije i mi u Parlamentu ćemo učiniti sve, pre svega kroz formiranje jedne grupe prijateljstva parlamentaraca Turske i Srbije, ali i kroz neku vrstu pritiska na Vladu da se ti poslovi počnu razvijati kako bi taj kapital mogao da ulazi bez ikakvih prepreka, pogotovo pošto smo mi pre mesec dana, podsetio bih vas, doneli Zakon o državljanstvu, u kome i naši graðani koji su sada državljani drugih zemalja, konkretno državljani Turske, a roðeni su recimo na prostoru Sandžaka, sutra mogu da uzmu i naše državljanstvo i ja verujem da će to otvoriti i prostore i kanale za još bolju ekonomsku saradnju. B92: Jeste pratili ovu vest oko kretanja gasovoda, koji će može biti zaobići Srbiju, taj jedan od krakova? Omerović: Jesam, pratio sam. Ta vest nas naprosto vraća na jednu tešku i veoma ozbiljnu temu, a to je budući status Kosova i Metohije, barem to ja tako doživljavam, možda grešim, ali dozvolite mi da iznesem svoj lični stav. Naprosto, mi smo proteklih godinu, godinu i po, dve dana imali, rekao bih slobodno, identičan interes kad je u pitanju budućnost Kosova… Govorim o Rusiji, o ruskim interesima u odnosu na srpski. Dakle, podudarnost u interesima je dovodila do toga da su Rusi bili čvrsti u stavu i kad je u pitanju veto u Savetu bezbednosti i čvrsti u primeni i poštovanju Rezolucije 1244 i suvereniteta i integriteta Srbije u kome je Kosovo i Metohija sastavni deo Srbije. Očigledno da ovom vešću, ukoliko je ona tačna, ukoliko gasovod ne ide preko Srbije, nego ide preko Rumunije, Maðarske i Češke, ruski interesi zaobilaze Srbiju i onda to možda može da bude jedan veoma loš signal za nešto što nas očekuje krajem decembra i u idućoj godini. B92: Gospodine Omeroviću, približava se rasplet u vezi sa Kosovom, da li su unutar Skupštine planirane neke aktivnosti nakon 19. decembra kada će izveštaj pregovaračke trojke biti predstavljen u Ujedinjenim nacijama? Omerović: Naravno da jesu, ali dozvolite mi pre toga samo da kažem da, evo, 10. decembar stiže nešto ranije, jer već sutra, 7. decembra pregovaračka trojka podnosi svoj izveštaj generalnom sekretaru. Potom 19. decembra imamo sednicu Saveta bezbednosti i posle toga će Skupština Republike Srbije sigurno raspravljati izveštaj našeg pregovaračkog tima i usvojiti pretpostavljam i neku rezoluciju u kojoj će biti sadržane sve one mere i aktivnosti koje će naši državni organi morati da urade u slučaju nekih nepovoljnih rešenja kad je u pitanju budući status Kosova i Metohije. Prema tome, mi tu prema graðanima, barem ja lično takav stav uvek iznosim, moramo biti otvoreni, moramo biti iskreni. Srbija se u narednom periodu ne dužem od šest meseci nalazi pred velikim iskušenjima, pred ogromnim izazovima i to je period u kojem ćemo mi donositi teške odluke. Srbija se, dakle, nalazi na raskrsnici i meðunarodno pravo, meðunarodna pravda jesu na našoj strani, ali otvoreno, da bismo mi učinili sve što i radimo i što radi pregovarački tim, Brisel, Vašington i Moskva su oni koji će odlučivati o daljoj sudbini i o budućem statusu Kosova i Metohije. Dobro je što predsednik Tadić i mnogi visoki funkcioneri u Vladi Republike Srbije govore kako nećemo ratovati, kako je Srbija za mir i uvek je za očuvanje Kosova i Metohije, ali mirnim sredstvima, da neće mladost Srbije ići u ratove. To su dobre poruke, meðutim, posledjih dana smo bili svedoci da i neki visoki zvaničnici u Vladi šalju neke druge poruke u kojima se govori i o ratu i o ratnom rešavanju i o mogućnosti rata da bi se rešilo pitanje Kosova. Znate, nekada su, znamo već koji, govorili kako ne znamo da radimo, ali znamo da se bijemo, pa smo završili kako smo završili. Mislim da takve poruke neće pomoći, nego će definitivno, rekao bih slobodno, ugroziti našu poziciju 19. u Savetu bezbednosti o kome smo govorili. B92: Imate li neke informacije u vezi sa predsedničkim izborima koje biste mogli da podelite sa nama? Omerović: Znate šta, očekuje se u ponedeljak 10. decembra da se glasa po četiri preostala zakona koji regulišu materiju za izbor predsednika Republike i odmah po tome, dakle, već 11., 12. decembra stiču se uslovi da Oliver Dulić, predsednik Narodne skupštine raspiše predsedničke izbore. Ja očekujem da će to biti u zakonskom roku, dakle, realno je očekivati u drugoj polovini januara, početkom februara da budu predsednički izbori u Srbiji, a lokalni i pokrajinski izbori bi usledili nešto posle toga, dakle, kraj marta ili početak aprila. Naprosto, to je nekakav redosled poteza i to je redosled koji je u skladu sa Ustavom. I konačno smo ušli, kako da kažem u onaj tok poštovanja u potpunosti svega onoga što Ustav i Ustavni zakon od nas kao poslanika traži. B92: Imam, gospodin Omeroviću, još dosta pitanja za Vas, nažalost imamo još samo minut, ali hteo bih da ga posvetim nečemu što je iz Vaše sfere, znači, iz vašeg Odbora za rad, socijalna i boračka pitanja, a to su invalidi. U ponedeljak je bio svetski Dan osoba sa invalidietom, nekako, znate, ne mogu sad to da tvrdim , ali stiče se utisak da se najviše ova država njima bavi na taj dan, a da onda nekako ode u senku. Hajde barem za jednu stvar da Vas pitam, a to je Zakon o zapošljavanju ljudi sa hendikepom. Siguran sam da će mnoge zanimati, jer u našoj zemlji ima, ako se sećam dobro više od pola miliona ljudi koji imaju različit stepen invaliditeta. Omerović: Više od pola miliona graðana Srbije predstavljaju osobe sa invaliditetom. B92: Šta se dogaða sa zakonom koji će obavezati kompanije u ovoj zemlji da zapošljavaju ljude? Omerović: Novi Zakon koji će Vlada Republike Srbije najverovatnije doneti do kraja decembra i koji će u skupštinskoj proceduri biti posle Nove godine. Predviða zaista puno, puno stvari koje imaju za cilj povećanje zaposlenosti osoba s invaliditetom, jer preko 80% osoba sa invaliditetom u Srbiji je nezaposleno. Taj zakon će naravno obezbediti adekvatne uslove za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. I ono što je posebno važno istaći, poslodavci koji budu po tom Zakonu zapošljavali osobe sa invaliditetom oni to neće moći da rade po svom nahoðenju, nego će morati da rade, jer naprosto, svaki poslodavac…. B92: Na šta će biti obavezni? Omerović: Konkretno, poslodavac koji ima 20 zaposlenih moraće da zaposli jednu osobu sa invaliditetom, poslodavac koji ima više zaposlenih, recimo od 50, 100, 150, 200, na svakih 50 moraće da zaposli po dve osobe sa invaliditetom. Kontrolu toga da li se poštuje taj Zakon vršiće Poreska uprava, što je jako važno, jer kod nas znamo, dok nekoga ne udarite po džepu ne možete od njega da očekujete da poštuje Zakon. B92: Ali će taj poslodavac dobiti pomoć države? Omerović: Naravno, svaki poslodavac koji zaposli osobu s invaliditetom dobiće pomoć države u iznosu jedne minimalne plate i što je najvažnije, refundiraće mu se oni troškovi koje on iskoristi za adaptaciju radnog prostora za osobu sa invaliditetom. I ja očekujem, pošto su i kazne visoke, da će ovaj Zakon zaista pomoći da mi u narednom periodu prepolovimo barem za početak broj invalida koji su nezaposleni. B92: Meho Omerović, poslanik Sandžačke demokratske partije gost Poligrafa, hvala Vam na vremenu koje ste posvetili gledaocima Televizije B92. Prijatno veče.