Enes Ljevaković, profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu

Prvi dan Bajrama u BiH i Turskoj počinje u četvrtak, a u
arapskom svijetu u srijedu. Rijaset ove godine nije želio mijenjati
odluku o početku Bajrama, tvrdeći da su astronomsko-matematičke
računice, na kojima počiva godišnji Takvim Rijaseta, apsolutno
ispravne. Zašto se arapski svijet u doba kad je nauka toliko
uznapredovala i kad su greške u vezi sa odreðivanjem pojave mlaðaka
gotovo nemoguće, još oslanja na njegovo viðenje golim okom?

“Neki
smatraju da je uzrok toga političke prirode, ali ne mora značiti. Ja
bih kazao da danas postoje muslimani koji se čvrsto drže svoje
tradicije, koju im mi ne možemo zabraniti. Da li oni time žele pokazati
da je njihovo relevantnije i da se svi drugi trebaju ravnati prema
njima, to je drugo pitanje, ali je činjenica da je oduvijek bilo i da
će uvijek biti da vlast koja upravlja Mekom i tim područjem odreðuje
kada će biti stajanje na Arefatu.

Kurban-bajram, ili kako se još u narodu naziva – Hadžijski
bajram, nosi više poruka u sebi i njih je moguće sagledati na
individualnoj i porodičnoj razini, te razini muslimanskog umeta i
cijeloga čovječanstva. U narednim danima muslimani treba da unesu što
više radosti u svoja, ali i druga srca, da isijavaju pozitivnu energiju
uprkos problemima koji postoje. Jer, Allah dž.š. je kazao da će
iskušavati čovjeka, ali ne samo u dobru već i u teškoćama. Ovako na
početku intervjua za Osloboðenje predstojeći muslimanski blagdan
komentariše Enes Ljevaković, profesor šerijatskog prava na Fakultetu
islamskih nauka u Sarajevu i prvi čovjek Vijeća za fetve Rijaseta
Islamske zajednice u BiH.

Univerzalni principi

“Na
individualnoj razini to je poruka da se trebamo prisjetiti univerzalnih
vrijednosti islama i naše obaveze da budemo odani njegovim univerzalnim
principima, da promoviramo vrijednosti islama, te podsjetimo na
odgovornost svakog pojedinca za svoja djela i postupke. Kurban-bajram
je i blagdan tokom kojeg muslimani žrtvuju kurban, jer je to jedan od
oblika približavanja Bogu. Kurbanom se nastoji postići Božije
zadovoljstvo i znak zahvalnosti za sve blagodeti kojima On daruje ljude
općenito. Meðutim, kurban ne prinosimo samo za sebe i svoje dobro, već
i za svoju porodicu, a dobro od toga se reflektira na rodbinu, okolinu,
komšije, siromašne…

Kurban-bajram je radost koja se
manifestira, prije svega, u krugu obitelji, gdje se u intimi i toplini
porodičnog doma podsjećamo na vrijednost porodice i rodbine, koje
obilazimo tokom praznika. Naposljetku, iako je to simbolično, muslimani
kurbansko meso dijele i sa drugim ljudima. Ovaj praznik je prilika da
se na jednom mjestu, kao što je bajram-namaz, okupimo sa drugim
ljudima, ili na hadžu, gdje dolaze ljudi iz cijeloga svijeta i gdje taj
skup miliona ljudi raznih rasa, nacija, funkcionira bez ikakvih
problema meðu njima. Za umet je ovaj blagdan značajan jer, uz
Ramazanski bajram, on je najznačajniji praznik muslimana.

To je
prilika muslimanskom umetu da preispita svoju situaciju, svoj odnos
prema sebi i drugim religijama, narodima, ljudima, te kulturom dijaloga
pronaðe rješenje za eventualne probleme. Ovaj muslimanski praznik
cijelome svijetu nosi poruku mira, poruku meðusobne saradnje i pomoći.
Sve su ovo vrijednosti koje moramo stalno naglašavati, naročito
bosanski muslimani koji žive u multikulturalnoj i multireligijskoj
sredini.“

Bajramima pridaje posebnu pažnju svaki
musliman, bez obzira na stepen svoje praktične privrženosti islamu.
Ali, koji su to islamski propisi koji bi naše postupke trebali učiniti
bližim obilježavanju tih mubarek-dana?

“Važno je
napomenuti vezu Kurban-bajrama sa obavljanjem hadža – tokom oprostnog
hadža, poslaniku Muhamedu a.s. je završen period objave. Tada je
objavljen ajet u kojem Uzvišeni kaže da je upotpunio ovu vjeru i da je
zadovoljan da muslimani slijede islam kao svoju vjeru. S druge strane,
Ramazanski bajram je vezan za ramazan u kojem je bila počela objava,
tako da dva bajrama simboliziraju i podsjećaju na početak i kraj objave
Kur’ana.
Kurban-bajramu, koji je 10. Zul-Hidžeta, prethodi
pripremni period u koji spada prvih deset dana navedenog mjeseca. Ti
dani se smatraju odabranim danima, pa je poželjno da musliman
intenzivira svoje ibadete, obrede, podsjećanja na Allaha dž.š,
Poslanika, islamske i sve druge univerzalne vrijednosti. Obilježavanje
samog Kurban-bajrama tako predstavlja kulminaciju ovog perioda
intenziviranog ibadeta. U tim odabranim danima, naročito noć uoči samog
Kurban-bajrama, treba činiti nafile, davati sadaku siromašnim, te se
pripremati za sam namaz prvoga dana Bajrama.

Mislim da naši
muslimani u BiH dobrim dijelom izvršavaju taj propis, čemu svjedoče do
zadnjeg mjesta pune džamije i haremi oko njih. Bajram je vrijeme
radosti i to treba pokazivati u svakoj prilici, bez obzira na nedaće.
Meðutim, ovaj praznik ne treba slaviti neprimjereno, na mjestima gdje
se konzumira alkohol i gdje nerijetko doðe do sukoba meðu gostima. Kao
fetvi-emin pozivam sve vlasnike ugostiteljskih objekata da ne
zloupotrebljavaju termin bajram i da skupove u svojim kafanama ne
nazivaju bajramskim jer takve proslave nisu u duhu bajrama. Šta više,
potpuno su u suprotnosti s porukama koje Bajram nosi. Očekujem da će u
narednom periodu IZ posvetiti dužnu pažnju i zaštiti termin bajram od
zloupotreba.”

Ove je godine iz BiH na hadž otišlo 1.900
hadžija. Kako objašnjavate ovaj, statistike kažu, rekordan odziv
hadžija u poslijeratnim godinama?

“Jako nam je drago da
muslimani iz BiH u sve većem broju obavljaju petu islamsku dužnost. Ova
brojka je rezultat slobode vjere, ali i donekle bolje ekonomske
situacije, zahvaljujući čemu bh. muslimani uspijevaju sakupiti novac i
otići na hadž, zaokružujući tako ovaj životni ciklus. Nadamo se da će
ovaj trend ostati i ubuduće. Bilo je vremena kad je iz BiH odlazilo
samo po 100 – 150 hadžija. Mi smo tek s ovogodišnjim brojem hadžija
dostigli onaj postotak koji je predviðen odlukama Islamske
konferencije, od prije 20 godina, prema kojima na milion muslimana
dozvolu za dobijanje hadža dobija njih 1.000. Cilj ovih limita je bio
da se izbjegnu velike gužve tokom hadža.”

Vodiče odreðuje
IZ Pored Rijaseta IZ, ove su se godine kao organizatori odlaska na hadž
iz BiH pojavile još dvije privatne firme. Da li imaju neke obaveze
spram Rijaseta i je li odlazak na hadž preko ovih firmi bio jeftiniji?

“Firme
su dobile dozvolu Rijaseta, koji vrši nadzor i nad odlaskom tih
hadžija. Privatne firme jesu odgovorne za prevoz, ali nikako ne mogu
odreðivati vodiče za hadžije. Poznato je da vodiči moraju biti posebno
osposobljeni za taj posao, te da imaju široko vjersko obrazovanje, tako
da Rijaset odreðuje vodiče. Mislim da je odlazak na hadž preko ovih
privatnih kompanija bio jeftiniji za oko 100 do 200 eura.“

Cilj
je izvršavanje obreda Rijaset IZ je i ove godine organizirao akciju za
uplatu kurbana u humanitarne svrhe u bošnjačkoj dijaspori. Želja
Rijaseta je bila da se u ovogodišnjoj akciji svi kurbani nabave na
domaćem tržištu kako bi u BiH i ostala ta sredstva i kurbansko meso.
Kako je protekla ova akcija?

“Prije svega, želim podsjetiti na
raniju fetvu koju je Vijeće za fetve donijelo u vezi sa akcijom klanja
kurbana koju je organizirao Merhamet. Mi smo rekli da takva praksa nije
ispravna i da je treba napustiti jer nema nikakve potrebe da se kolju
kurbani u Australiji. Želimo da se taj obred izvršava u BiH, a ne da
podržavamo tuðu ekonomiju. U vezi sa uplatama iz dijaspore, dosad mi je
poznato da one još traju. Konačne podatke nemam još, ali očekujem da će
biti otprilike na nivou prošlogodišnjih uplata. Akciju, pored Rijaseta,
vode i medrese koje su ovlaštene od Rijaseta, meðu kojima Gazi
Husrev-begova ima naročito dugu tradiciju.

Kurbansko meso
Rijaset distribuira u humanitarne svrhe, u institucije koje se bave
nemoćnim licima i izbjeglicama, te za potrebe učenika medresa. Ima tu i
humanitarnih organizacija, za koje Rijaset ne zna nikako se ubacuju,
niti ima kontrolu njihovog rada. Za to sve muslimane savjetujemo da,
ako se odluče na kurban, to urade na siguran način, gdje će životinje
imati certifikate nadležnih veterinarskih službi da su zdrave. Klanje
kurbana je, prije svega, vjerski obred, a IZ je zadužena za
organiziranje vjerskih obreda. To nije posao humanitarnih organizacija,
kojima Rijaset jedino može darivati dio mesa da ga oni dalje
distribuiraju do ugroženih kategorija.

Želim još da naglasim da
se povremeno javljaju pitanja ima li boljih načina od kurbana za
pomaganje siromašnih. To razmišljanje ima opravdanje, ali samo ako bi
smo kurban posmatrali kao socijalnu kategoriju, što kurban definitivno
nije. Primarno je izvršavanje obreda i to se ne može zamijeniti
sadakom. Nijedan propis ne može zamijeniti drugi. Namaz ne može
zamijeniti zekat i obrnuto, post ne može zamijeniti hadž i obrnuto…“

Nadžida ČANO

Bedel da, ali ne na trošak Rijaseta

Vijeće
za fetve IZ u BiH na sjednici održanoj početkom decembra donijelo je
fetvu kojom se detaljnije preciziraju uslovi i način obavljanja
bedeluka. O čemu se tačno radi?

“Bedel znači
zamjenu u obavljanju hadža. Bedel se obavlja za osobu koja je ispunila
dva osnovna uvjeta za obavljanje hadža, ali je zbog bolesti trajnog
karaktera ili smrti, spriječena da ga obavi. Ta osoba može oporučiti da
se za nju obavi hadž, ali ona to mora i finansirati. Upravo to smo mi
precizirali u svojoj fetvi, jer je bilo slučajeva da vodiči koje plaća
Rijaset obavljaju bedel za nekoga, što nije uredu.”

BH Muslim Monitor – Osloboðenje