Intervju reisu-l-uleme povodom dodjele nagrade Eugen Biser

Sarajevo, 20. novembar 2008. (MINA) – Uz dosadašnju nagradu UNESCA
za mir i nagradu Teodor Hojs (Theodor Heuss) za dijalog, Islamska
zajednica u Bosni i Hercegovini može biti ponosna što će njezin
poglavar, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić ovih dana dobiti još jednu
prestižnu meðunarodnu nagradu u Minhenu, Njemačka. Riječ je o nagradi
Fondacije Eugen Biser, koja se dodjeljuje za izuzetni doprinos
meðuvjerskom dijalogu u svijetu. Tim povodom, a na zahtjev velikog
broja medija, MINA je zamolila reisu-l-ulmu dr. Cerića za intervju
prije odlaska u Minhen.

MINA: Hadži Reis-efendija, u subotu 22.11. 2008. god. vama
će u Minhenu, zajedno sa princom Gazijem Muhammedom bin Talalom iz
Jordana i uglednim Šejhom Habibom Alijem Zeinulabidinom el-Džifrijem iz
Ujedinjenih Arapskih Emirata, ugledna njemačka fondacija Eugen Biser
dodijeliti nagradu za, kako se kaže u obrazloženju Vijeća Fondacije,
"Vaš izuzetni doprinos muslimansko-kršćanskom dijalogu i Vaš
konsekventni napor u pravcu mira meðu narodima". Naše saznanje je da je
pravi povod za nagradu Vaš doprinos inicijativi otvorenog pisma
"Zajednička riječ izmeðu nas i vas", koje je upućeno kršćanskim crkvama
u oktobru 2007. god. i koje je otvorilo novu stranicu u
kršćansko-muslimanskom dijalogu o čemu govori i nedavni susret
muslimanske delegacije sa Papom Benediktom XVI, koju ste vi predvodili.
Možete li nam reći šta za vas lično znači ova prestižna nagrada – Eugen
Biser?

Reisu-l-ulema: Pa, nagrada Eugen Biser za mene ima
dvojaki značaj. Prvo, čast mi je biti u društvu Princa Gazija bin
Talala iz Jordana, koji je najzaslužniji za ideju "Zajednička riječ" i
koji se ne štedi da pravu i istinsku riječ islama – vjere mira i
tolerancije, prenosi u svijet, posebno u zapadni svijet. Takoðer,
privilegija je biti u istom redu sa Šejhom el-Džifrijem iz Ujedinjenih
Arapskih Emirata. Šejh el-Džifri je danas jedan od najuticajnijih
pronositelja islamske poruke mira u svijetu.

Drugo, iza nagrade Eugen Biser, koja je osnovana 2002. god. u
Minhenu stoji ime Dr. phil., Dr. theol. Eugena Bisera, profesora za
kršćansku folozofiju i filozofiju religije na Ludviškom univerzitetu u
Minhenu, jednog od najvećih teologa današnjice. Dakle, biti u društvu
gdje se susreće Istok i Zapad na mjestu povjesnih zbivanja i u vremenu
povijesnih odluka oko budućnosti svijeta, znači biti u središtu
povijesnih zbivanja, kao svjedok da, unatoč svemu, ima mudrih ljudi na
Istoku i razumnih ljudi na Zapadu, koji hoće i koji znaju da se okupe
oko "zajedničke riječi", a to je ljubav prema Bogu i ljubav prema
susjedu.

Nadalje, činjenica da će ceremonija dodjele nagrade u Minhenu, u
subotu 22.11. 2008. god. biti izravno prenošena na dva njemačka
televizijska kanala, jedan državni (BRTV) a jedan privatni (PHONXTV),
te da će govoriti visoki državni dužnosnici Njemačke, kao što su Dr.
Wolfgang Scheuble, držvani ministar unutrašnjih poslova Savezne
Republike Njemačke, Siegfried Schneider, državni ministar Vlade
Bavarske i Christian Ude, vrhovni gradonačelnik Grada Minhena, najbolje
govori koliki značaj nagrada Eugen Biser ima za njemačku državu.

No, ova, kao i sve druge nagrade koje sam dobio, značajne su prije
svega za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, za bosanske
muslimane koji su mi dali pravo da ih predstavljam u svijetu, te za
državu Bosnu i Hercegovinu. Jer, vremenom zaboravit će se moje ime, ali
će ostati zauvijek činjenica da sam obnašao dužnost reisu-l-uleme, da
sam bosanski musliman i da sam roðen u državi Bosni i Hercegovini. To
je moje polje rada i djelovanja – meðuvjerski dijalog. I može se reći
da sam na vrhu ljestvice u toj oblasti.

Neka drugi rade i djeluju na svom polju i neka budu na vrhu
ljestvice – političari neka budu na vrhu političkog djelovanja u
svijetu, neka sportisti budu na vrhu u sportu, neka umjetnici budu na
vrhu u umjetnosti, kao što je Safet Zec, neka filmski radnici budu na
vrhu filmske produkcije, kao što je Danis Tanović, Jasmila Žbanić, Aida
Begić i dr. Neka svako od nas dadne najbolje i najviše što zna i umije,
pa će nam svima biti bolje.

MINA: Nažalost, neki ne misle tako. Oni Vam zamjeraju što
stalno putujete po svijetu. Njima kao da smeta kad ćuju da ste dobili
meðunrodno priznanje za Vaš, reklo bi se, neumorni rad na širenju
pozitivnih poruka o islamu, muslimanima i našoj zemlji?

Reisu-l-ulema: Naravno, ljudi koji misle, misle
različito o ljudima i stvarima upravo zato što misle. I baš zato što
imaju moć da misle, misleći ljudi treba da budu tolerantni prema onima
koji misle drugačije od njih o istoj stvari. Jer, jedna od najvećih
blagodati ovoga svijeta je to da su ljudi različiti, da različito
misle, a to znači da mogu naći rješenje za odreðeni problem na više
načina, da mogu naći lijek za odreðenu bolest na pravi način. A da bi
čovjek mogao misliti, on mora imati slobodu. No, u obilju slobode
govora i oni što – ne misle, umišljaju da je njihovo mišljenje jedino
ispravno.

Hvala Allahu ja imam moć da mislim i zato radim ono što mislim da je
najbolje za islam i muslimane, posebno za bosanske muslimane. Naravno,
svjestan sam da ima onih koji misle drugačije, koji misli da bih trebao
raditi ovako ili onako. Iskreno, ja cijenim svačije mišljenje i spreman
sam saslušati svakoga ko mi može pomoći u mom poslu. Ali, način na koji
neki ljudi saopćavaju svoje mišljenje, nije prihvatljiv zato što je
isključiv i zato što je zlonamjeran. Naravno, u Islamkoj zajednici ne
samo da je moguće, već je i poželjno da imamo različita mišljenja, koja
treba da razmjenjujemo u duhu tolerancije i uvažavanja. Oni koji
pokušavaju da unesu nepovjerenje meðu nama u Islamskoj zajednici tako
što nas okreću jedne protiv drugih, treba da znaju da ni jedan
nastavnik u medresi, kao ni jedan profesor na Fakultetu islamskih nauka
ne može biti ni bliži ni draži njima nego što je meni. Kao što vrlo
dobro znam da, unatoč različitim mišljenjima o tome kuda ide Islamska
zajednica, svim nstavnicima u medresi i svim profesorima na FIN-u ja
sam bliži od tih povremenih dušebrižnika o unutarnjim odnosima u
Islamskoj zajednici. Naša bratska uvezanost u zajedničku sudbinu je
mnoga jača nego njihova zlonamjerna nakana da nas oslabe kroz huškanje
jednih protiv drugih
Dakako, mi smo svjesni svojih slabosti, ali
smo i savjesno odgovorni za opće dobro našeg naroda i naše Islamske
zajednice, a to je i kad različito mislimo, mi smo opet zajedno na putu
Božije pravde.

MINA: Hadži Reis-efendija, moram reći da sam imresioniran
Vašom tolerancijom unatoč neprimjerenim napadima na Vas u nekim
medijima, koji su zloupotrijebili otvorenost, pa možda i naivnu
iskrenost, nekih ljudi iz Islamske zajednice. No, molio bih Vas da nam
kažete nešto o jednom prigovoru koji se često povlaći u medijima i
kojeg ponavljaju i neki ljudi iz Islamske zajednice, a to je Vaš odnos
prema "Dnevnom avazu", ili, kao što neki kažu, Avazov odnos prema Vama?

Reisu-l-ulema: "Dnevni avaz" je dnevna novena u
Bosni i Hercegovini sa najvećim tiražom, koja ima svoju nezavisnu
ureðivačku politiku. Islamska zajenica u Bosni i Hercegovini je
tradicionalna zajednica muslimana, koja čuva i razvija islamske duhovne
i moralne vrijednosti kod svojih pripadnika. Ured reisu-l-uleme je
najviši duhovni i moralni autoritet Islamske zajednice, koji djeluje
nezavisno i javno u intresu islama i muslimana.

Dakle, Ured reisu-l-uleme nije ni zavisna, ni privatna, već slobodna
i transparentna institucija, koja je otvorena prema svim medijima.
Svako službeno saopćenje iz Ureda reisu-l-uleme, uključujući i moju
hutbu iz Begove ili neke druge džamije, vi iz MINE, koliko znam,
šaljete svim medijima.
Meðutim, "Dnevni avaz" je najdosljednjiji i
u cjelosti objavljuje naša saopćenja i hutbe bez cenzure, dok neki
mediji objavljuju iz naših sopćenja i hutbi ono što odgovara njihovom
svjetonazaoru ili njihovoj ideologiji. Mi se ne ljutimo na njih zbog
toga. To je njihovo pravo. Mi očekujema da se i oni ne ljute na "Avaz"
što korektno prati rad Islamske zajednice i što poštuje dignitet
institucije reisu-l-uleme. Niko ne sprećava i druge medije da to isto
rade.

MINA: Vi, zaista, odišete optimizmom. No, mnogi bi rekli da
meðuvjerski dijalog nema učinka u stvarnom životu meðu ljudima i
narodima. Svjedoci smo još uvijek ratova u mnogim dijelovima svijeta,
gdje se religija (zlo)upotrebljava na najgori način. Šta Vi na to
kažete?

Reisu-l-ulema: Postoji razlika izmeðu optimizma i
nade. Optimista gleda na budućnost kao na odreðenu sudbinu, a ne kao
izbor, pa tako izbjegava da preuzme odgovornost da mijenja svijet na
bolje. Meðutim, nada je svjesni i savjesni izbor srca i uma. Optimizam
često ima masku kukavice, dok nada zahtjeva neusrašivost. Ja živim u
nadi, kao moj izbor da radim za bolji svijet. Dakle, ja se ne bojim
bolje budućnosti uz Allahovu ljubav, milost i pomoć.

Mina: Hadži Reis-efendija, na kraju od srca Vam čestitamo
nagradu Eugen Biser i želimo Vam dobro zdravlje i još mnogo uspjeha u
Vašem radu. Hvala Vam na ovom intervju!

Reisu-l-ulema: Hvala Allahu! I Hvala MINI na ukazanom povjerenju!

Razgovarao: Amir Hodžić