Reisu-l-ulema u Vašingtonu

ImageVašington 8. oktobar 2009. (MINA) – U Vašingtonu na
Džordžtaun univrzitetu (Georgetown University) jučer je  otvorena
dvodnevna konferencija o temi: „Zajednička riječ izmeðu nas i vas: globalni
plan za promjenu". Riječ je o globalnoj inicijativi, koju su pokrenuli
istaknuti muslimanski intelektualci i ulema kao odgovor na izazov
muslimasko-kršćanskog dijaloga. U obliku otvorenog pisma, muslimani su prije
dvije godine pozvali na zajdničku riječ ljubavi prema Bogu i ljubavi prema komšiji
izmeðu muslimana i kršćana.











Na čelu sa papom Benediktom XVI svi značajni kršćanski
čelnici su se odazvali muslimanskom pozivu o čemu svjedoče konfrencije na Jelu
(Yale), Kemridžu (Cambridge) i Vatikanu. Konferenciju u Vašingtonu organizirali
su Centar za musliamnsko-kršćansko razumijvanje princ el-Welid bin Talala u
Vašingtonu i Akademija Al-Bejt za Ammana.

U velikoj sali Gaston Hall na Džordžtaun univrzitetu u
prisustvu velikog broja studenata i profesora na otvaranju vašingtonske
konferencije govorili su reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić, prof. Džan Espozito
(John Espozito), direktor Centra za muslimansko-kršćansko razumijevanje, Toni
Bler (Toni Blair), bivši britanski premijer, Kdžel Magn Bondevik (Kjell Mogne
Bondevik), bivši premijer Norveške, Dato Seri Anvar Ibrahim bivši zamjnik
premijera Malezije o temi: „Muslimansko-kršćanski odnosi u 21. stoljću".

Naglašavajući važnost muslimanske inicijative za
muslimansko-kršćanske odnose kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini,
reisu-l-ulema Cerić je izmeðu ostalog rekao:

-Zajedničko nam je porijeklo zato što nam je zajdnički
Stvoritelj koji je stvorio našeg zajedničkog oca Adema od zemlje – ilovače a
potom mu udahnuo od svog duha.  U tom Ademovom duhu, kojeg mu je Bog
darovao i po kojem je on postao insan – čovjek drugačiji od meleka i
različit od šejtana mi treba da tražimo zajedničku riječ, zajedničko ljudsko
osjećanje i zajedničku ljudsku sudbinu. Taj duh kojeg je Bog darovao Ademu
obavezao je meleke na poštovanje čovjeka kojeg je Bog stvorio u „najboljm liku
i obliku." Iz toga proizilazi da čovjek mora poštovati samoga sebe zbog
tog božanskog duha koji mu je povjeren kao nikome drugome. A to znači da svako
od nas bez razlike na ime zaslužuje poštovanje zato što u sebi nosi božanski
duh kao znak Božijeg prisustva. Stoga, 21. stoljće treba da bude u znaku
povratka zajedničkom duhovnom korijenu koji nas može pokrenuti da idemo
naprijed sa novim izazovima za dobrobit čovječanstva. Zajednička riječ
muslimana i kršćana u 21. stoljeću treba da se manifestuje u nadilaženju
konflikta izmeðu prava i moći. Zajedno sa ljudskim pravima potrebno je usvojiti
i Univerzalnu deklaraciju o ljudskim odgovornostima. Nema prava bez odgovornosti,
kao što ne može biti ni ljudske odgovornosti bez ljudskog prava na slobodu.
Prema tome, 21. stoljeće treba da bude stoljeće u kojm će ljudi imati ne samo
pravo slobode na govor, već i pravo slobode na vjeru, pravo slobode od bijede i
siromaštva, pravo slobode od straha i pravo slobode od mržnje i
predrasuda.  Žrtve holokausta i gnocida u 20. stoljću  očekuju da 21.
stoljeće bude stoljeće mira i sigurnosti za sve ljude i narode u svijetu. Duh
zajedništava muslimana i kršćana na putu istine i pravde treba da bude u 21.
stoljeću primjer za cijeli svijet, zaključio je reisu-l-ulema Cerić svoje
izlaganje u Vašingtonu.