HomeGlas islamaAnalizeZašto Tadić traži usvajanje Deklaracije o Srebrenici? 14. Januara 2010. Analize 860 Predsjednik Srbije Boris Tadić najavio je prijedlog donošenja rezolucije o Srebrenici u srpskom parlamentu. Tadić je svojom izjavom podijelio vlast i opoziciju. Više nevladinih organizacija u Srbiji je tokom protekle godine upućivalo pozive predsjedniku Srbije da podrži donošenje rezolucije o Srebrenici, ali tog odgovora nije bilo sve do početka ove godine. Bilo bi dobro da je taj nagli preokret rezultat svijesti predsjednika Tadića o neophodnosti takvog poteza, ili moći nevladinog sektora, ali mislim da se iza toga kriju neki drugi razlozi, kaže za DW Jelena Milić, direktor Centra za evroatlantske studije: „Meðutim, bojim se da ništa od toga nije razlog već da je razlog pritisak meðunarodne zajednice da se tako nešto uradi. Ili je to već bio ranije neki dio aranžmana, u smislu dobili ste Prelazni sporazum na odloženo, evo sada je red da pokažete neku volju ako već nema Ratka Mladića". Moralna obaveza ili stranački ustupak? Deklaracija o Srebrenici nije nikakva obaveza Srbije prema Meðunarodnom sudu pravde, i pogrešna su takva tumačenja, smatra Ljiljana Smajlović, predsjednik Udruženja novinara Srbije. Ona za DW kaže da se ovakva inicijativa predsjednika Srbije može prije svega tumačiti kao ustupak jednoj političkoj stranci na političkoj sceni Srbije: „Koliko sam ja razumjela, ovo je inicijativa koja je važna Liberalno-demokratskoj partiji (LDP). Ovo je inicijativa koju pokreće LDP, i s obzirom na rastući značaj koji ta stranka ima za održavanje stabilnosti vlade u Srbiji, ja jedino mogu jedino to da tumačim činjenicom da je Čedomir Jovanović sve važnija politička ličnost u Srbiji". Diskutabilno je koliko se to sada može posmatrati kao unutrašnji pritisak, ocjenjuje Ljiljana Smajlović. Jer, kada Čedomir Jovanović pokreće ovakve inicijative, one su često u dosluhu sa onim što je već meðunarodni pritisak, ocjenjuje Smajlovićka. Sada će padati maske evropejstva Vlast i opozicija su se podijelili oko ovog prijedloga, i po mišljenju Jelene Milić to će biti prilika za skidanje maski. Sada će se na djelu vidjeti lažno evropejstvo pojedininih političara, koji po njenom mišljenju zalaganjem za osudu zločina nad Srbima na neki način pokazuju koliko ne brinu upravo o srpskim žrtvama: „Nemam ništa protiv da se zločini nad Srbima istražuju, da se utvrðuje odgovornost i krivica za njih. Ali, mislim da je svaki put kad se spomene Srebrenica ubacivanje srpskih žrtava u stvari degradacija tih žrtava. Iz prostog razloga zato što se njih političari iz opozicije sjete samo onda kada neko pomene potrebu da se o Srebrenici izjasnimo i imamo jasan stav da to osudimo". Nametanje kolektivne krivice? Ljiljana Smajlović zaključuje da nema ništa loše u tome da se donese dekleracija o Srebrenici, i dodaje: „Kao što nema ništa loše ni u tome da se u tu deklaraciju, ili u neku drugu deklaraciju, uključe i svi drugi zločini. To insistiranje na tome da je Srebrenica srpski zločin, pa pošto smo mi Srbi a i oni koji su počinili taj zločin su bili Srbi, samo sa druge strane granice, mislim da je to donekle nekorektno ukoliko se doživljava kao pokušaj da Srbi prihvate neku kolektivnu krivicu". Izvor: www.dw-world.de
