Zašto Tadić traži usvajanje Deklaracije o Srebrenici?

ImagePredsjednik Srbije Boris Tadić najavio je prijedlog donošenja
rezolucije o Srebrenici u srpskom parlamentu. Tadić je svojom izjavom
podijelio vlast i opoziciju.

Više nevladinih organizacija u Srbiji
je tokom protekle godine upućivalo pozive predsjedniku Srbije da podrži
donošenje rezolucije o Srebrenici, ali tog odgovora nije bilo sve do
početka ove godine. Bilo bi dobro da je taj nagli preokret rezultat
svijesti predsjednika Tadića o neophodnosti takvog poteza, ili moći
nevladinog sektora, ali mislim da se iza toga kriju neki drugi razlozi,
kaže za DW Jelena Milić, direktor Centra za evroatlantske studije:

„Meðutim, bojim se da ništa od toga
nije razlog već da je razlog pritisak  meðunarodne zajednice da se tako
nešto uradi. Ili je to već bio ranije neki dio aranžmana, u smislu
dobili ste Prelazni sporazum na odloženo, evo sada je red da pokažete
neku volju ako već nema Ratka Mladića".

 

Moralna obaveza ili stranački ustupak? 

Deklaracija o Srebrenici nije nikakva
obaveza Srbije prema Meðunarodnom sudu pravde, i pogrešna su takva
tumačenja, smatra Ljiljana Smajlović, predsjednik Udruženja novinara
Srbije. Ona za DW kaže da se ovakva inicijativa predsjednika Srbije
može prije svega tumačiti kao ustupak jednoj političkoj stranci na
političkoj sceni Srbije: 

„Koliko sam ja razumjela, ovo je
inicijativa koja je važna Liberalno-demokratskoj partiji (LDP). Ovo je
inicijativa koju pokreće LDP, i s obzirom na rastući značaj koji ta
stranka ima za održavanje stabilnosti vlade u Srbiji, ja jedino mogu
jedino to da tumačim činjenicom da je Čedomir Jovanović sve važnija
politička ličnost u Srbiji".

Diskutabilno je koliko se to sada može
posmatrati kao unutrašnji pritisak, ocjenjuje Ljiljana Smajlović. Jer,
kada Čedomir Jovanović pokreće ovakve inicijative, one su često u
dosluhu sa onim što je već meðunarodni pritisak, ocjenjuje Smajlovićka. 

 

Sada će padati maske evropejstva 

Vlast i opozicija su se podijelili oko
ovog prijedloga, i po mišljenju Jelene Milić to će biti prilika za
skidanje maski. Sada će se na djelu vidjeti lažno evropejstvo
pojedininih političara, koji po njenom mišljenju zalaganjem za osudu
zločina nad Srbima na neki način pokazuju koliko ne brinu upravo o
srpskim žrtvama: 

„Nemam ništa protiv da se zločini nad
Srbima istražuju, da se utvrðuje odgovornost i krivica za njih. Ali,
mislim da je svaki put kad se spomene Srebrenica ubacivanje srpskih
žrtava u stvari degradacija tih žrtava. Iz prostog razloga zato što se
njih političari iz opozicije sjete samo onda kada neko pomene potrebu
da se o Srebrenici izjasnimo i imamo jasan stav da to osudimo".

 

Nametanje kolektivne krivice? 

Ljiljana Smajlović zaključuje da nema ništa loše u tome da se donese dekleracija o Srebrenici, i dodaje: 

„Kao što nema ništa loše ni u tome da
se u tu deklaraciju, ili u neku drugu deklaraciju, uključe i svi drugi
zločini. To insistiranje na tome da je Srebrenica srpski zločin, pa
pošto smo mi Srbi a i oni koji su počinili taj zločin su bili Srbi,
samo sa druge strane granice, mislim da je to donekle nekorektno
ukoliko se doživljava kao pokušaj da Srbi prihvate neku kolektivnu
krivicu".

Izvor: www.dw-world.de