HomeGlas islamaHutbeDan Ašura izmeðu Sunija i Šija 15. Decembra 2010. Hutbe 1255 Mjesec Muharem je jedan od svetih mjeseci ( eshurul hurum) u Islamu u kome je zabranjeno krv prolijevati. Kaže ibn Abbas: “Onaj ko počini kakvo dobro djelo u ovom mubarek mjesecu, to će mu se djelo umnogostručiti. Ali isto tako onaj ko počini grijeh u ovom mubarek mjesecu taj grijeh će mu se umnožiti.” Poslanik (s.a.w.s.) nam je preporučio da ove mubarek dane mjeseca Muharema provodimo što više u postu i ibadetu. Kaže Poslanik s.a.w.s: ”Najbolji post nakon mjeseca ramazana jeste post Allahova mjeseca Muharema.” Isto tako u ovom mubarek mjesecu Muharemu ima jedan mubarek dan a to je 10. dan mjeseca Muharema koji je poznat kao dan Ašura. Koliko je važan ovaj dan za vjernika najbolje nam potvrðuju riječi Poslanika (s.a.w.s.) kada kaže: “Post dana Ašura briše grijehe za prošlu godinu” No, čim se pojavi nešto što je vrijedno i bitno, nešto što može da ti pomogne da sa malo dobiješ puno onda doðe prokleti Šejtan sa svojim pomagačima sa željom da ti uništi tu mogućnost koja ti se pruža, potpuno ili u najmanju ruku da nedobiješ nista od nje. E sad postavlja se pitanje: Kako onda da provedemo ovaj dan i kako da u potpunosti iskoristimo blagodat dana Ašura? Vjernici u svemu imaju najbolji primjer u Poslaniku (s.a.w.s.) jer nam kaže Gospodar "Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor." Dakle u svemu nam je Poslanik (s.a.w.s) uzor a posebno u ibadetima i tu nema mjesta za diskusiju. Isto tako Poslanik (s.a.w.s.) nam je ličnim primjerom pokazao kako i čime trebamo ovaj dan da ispunimo. On, Allahov Poslanik (s.a.w.s.) je ovaj dan provodio u postu kao što stoji u predaji koju bilježi imam Buharija: “Prenosi Ibn Abbas, radijallahu ‘anhu: ‘Došao je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, u Medinu i vidio je Jevreje kako poste Ašuru, pa je upitao: ‘Šta je ovo?’ Rekli su: ‘Ovo je lijep dan, dan u kojem je spašen Musa (a.s.) sa Benu Israelćanima, od njihova neprijatelja, pa ga je Musa postio.’ Rekao je: ‚Meni je Musa bliži od vas!‘ – pa je postio i naredio drugima da poste.“ Čak šta više ibn Abbas kaže : „Nisam vidijo Allahova Poslanika da sa većom ljubavlju nakon ramazana posti ijedan dan od ovoga dana, dana Ašura.“ No, kao što smo vidjeli u predaji dan Ašura nije postio samo Muhammed (s.a.w.s.) već i Musa (a.s.) iz zahvalnosti prema Allahu (dž.š.) što je njega i njegov narod na ovaj dan izbavio iz ruku faraona. Isto tako znamo da su ovaj dan postile i mekenlije dok su bili u džahilijetu. Dakle, na osnovu svih ovih gore citiranih predaja pripadnici Sunitskoga pravca dan Ašura provode u postu. Takodjer nam je Poslanik (s.a.w.s.) preporučio da pored ovoga dana postimo jos deveti ili jedanesti dan Muharema kako bismo se razlikovali od Židova i Kršćana. Kao što stoji u predaji koju bilježi imam Muslim: „Prenosi se od Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu ‘anhu, da je Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nakon što je postio i naredio ashabima da poste Ašuru rečeno: "O Allahov Poslaniče, to je dan koji obilježavaju Židovi i Kršćani!" Rekao je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: "U narednoj godini ćemo inša-Allah postiti i deveti dan!" Pa on nije dočekao narednu godinu, jer je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, preselio te godine!" Takoðer ako pogledamo šitske vjerske knjige vidjeti ćemo da i prema njihovim izvorima (ukoliko ih se budu pridržavali) trebali bi da ovaj dan provedu posteći. Uzmimo za primjer neke njihove originalne citate : 1) Prenosi Ebi ibn Abdullaha (a.s.) od njegovog oca a ovaj od Alije (a.s.) da je rekao : Postite dan Ašura ovako : deveti i deseti dan jer on briše grijehe za cijelu godinu „ (El Istibsar 2/134) 2) Od Ebi Hasana (a.s.) se prenosi da je rekao : „ Postio je Allahov Poslanik (s.a.w.s.) dan Ašura“ (El Istibsar 2/134) No, nažalost i pored toga što nam je Poslanik (s.a.w.s.) praktično pokazao šta da činimo za ovaj Mubarek dan i pored toga što su nam to ashabi preko tabiina i naših predhodnih generacija sve u detaljima tačno, originalno i praktično prenijeli i pored svega toga danas imamo mnogo zabluðelih sekti koje svojim ucenjem unistavaju njihovim sljedbenicima vrijednost i blagodat ovoga dana. Čak šta više umjesto da u ovom mubarek danu zarade sevape oni čine velike grijehe i harame.Ovdje moramo istaknut posebno dvije zabluðele strane koje svake godine za dan Ašura pozivaju muslimane u svoj zabludjeli tabor. Prva zabluðela strana jeste En-Nevasib. Pripadnici ove sekte svake godine za dan Ašura obuku nova i najljepša odjela, okupaju svoje tijelo i dobro se namirišu kako bi što bolje proslavili pogibiju Husejna (r.a.). Ono što je specifično za ovu sektu jeste napadanje Alije (r.a.) i njegove častne porodice. Oni za razliku od Haridžija nesmatraju Aliju (r.a.) nevjernikom, ali ga smatraju velikim griješnikom. Druga zabluda i krajnost jesu pripadnici šitskih pravaca poput Rafidija i njima sličnih koji dan Ašura provode u neopisivoj žalosti, udarajući se po tijelu sabljama i noževima kako bi na taj način iskazali svoju žalost za pogibijom Husejna (r.a.). Svake godine za dan Ašura nažalost imamo priliku na televizijama širom svijeta gledati slike, kako ulicama nekih gradova na stotine ljudi i male djece koračaju obliveni u svoju vlastitu krv, nebi li pokazali licemjernu žalost za pogibijom Husejna (r.a.). Ovi zabludjeli pravci svoje ponašanje pravdaju raznim izmišljenim predajama poput te, da su se na dan pogibije Husejna (r.a.) nebesa zacrvenila a zemlja krvlju natopila tako da ko god je toga dana podigao kamen sa zemlje vidijo ispod njega krv. Želimo spomenuti da Sunije itekako ističu i naglašavaju vrijednost Husejna (r.a.). On je jedan od najučenijih ashaba Poslanika (s.a.w.s.), voða muslimana na dunjaluku i na ahiretu. Sin je najbolje kćeri (Fatime r.a) najboljeg i najodabranije stvorenja na zemlji Muhammeda (s.a.w.s.) Njegova šehidska smrt je velika žalost za svakog muslimana i vjernika. Ali isto tako nas je Poslanik (s.a.w.s.) podučio kako da se ponašamo kad nas zadesi neko iskušenje ili smrt nama drage i mile osobe. Nigdje nestoji u ni jednoj predaji da je Poslanik (s.a.w.s.) nakon smrti majke vjernika (njegove žene) Hatidze (r.a) ili njegovog sina Ibrahima ili Hamze (r.a.) da je sjekao svoju glavu i tijelo nožem ili se udarao bičevima. Zato se pitamo otkud ovakav način iskazivanja žalosti?? Čak šta više Alija (r.a.) je jedne prilike rekao: „Ko se udari iz žalosti kad ga zadesi neka nesreća propala su mu djela“ ( Nehdzul-Belagah 34/4) Isto tako u šitskim knjigama nalazimo gde se prenosi prema njihovim riječima da je Sadik (a.s.) rekao: „Ko udari rukama o nožnim butinama kad ga zadesi neka nesreća propala mu je nagrada (Dzamiu hadisu Sia ti 474/9, Hadaiku n-Nadireh 377/13) Dakle i sami šitski vjerski izvori negiraju način na koji oni ispoljavaju svoju tugu i žalost. Jedan od velikih šitskih učenjaka Dr. Musa el Musewij u svojoj knjizi kaže: „Neznam sa sigurnošću kad se kod Šija pojavio ovakav način žaljenja za dan Ašura, koji je danas rasprostranjen u nekim gradovima Iraka i Irana. Nema sumnje da je udaranje sabljama i noževima po glavi i tijelu kako bi se izrazila žalost za pogibijom Husejna (r.a.) na dan Ašura haram i totalno neprihvatljiv vjerski čin. I takav čin podsjeća na ritual koji su Englezi tokom njihove okupacije Indije uveli medju tamošnjim zivljem….. ( Es-Shiatu wa Tashihu, Str 19) Dakle ovaj ovakav čin obelježavanja dana Ašure je u potpunosti neprihvatljiv za muslimane zato što nije od Islama i nema nista sa Islamom. Allah (dž.š.) je zabranio da muslimani imaju dane ispoljavanja žalosti čak i za Allahovim Poslanicima, koji su bili najodabranija stvorenja na zemlji. Pazite, niko nikada nije odredijo dan u kojem će ispoljavati svoju žalost za smrću Poslanika (s.a.w.s.) a njegova smrt je zasigurno teža za muslimane od smrti bilo kojeg stvorenja i čovjeka na zemlji. Zatim nikada niko nije zapisao da su Hasan i Husejn odredili dan pogibije njihova oca Alije (r.a.) kao dan žalosti u kome će sjeći svoje tijelo. A zar nije Alija (r.a.) vredniji i od Hasana i Husejna?? Nas muslimane Gospodar uči kako trebamo da se ponašamo kad nas zadesi nevolja I nesreća, netrebamo da sječemo svoje tijelo i da tako činimo veliki haram, već trebamo da kažemo kako spominje Gospodar u Kur’anu: “Mi smo Allahovi I Njemu se vraćamo” Priredio: Izet ef Bibic