HomeGlas islamaIntervjuMedresa je najbolje rješenje za izazove savremenog svijeta 20. Jula 2012. Intervju 1373 Revija “Sandžak” br. 165, 10. Juli 2012. Imali smo čast da za ovaj predramazanski broj razgovaramo sa REŠAD-ef. PLOJOVIÆEM, potpredsjednikom Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i direktorom Medrese “Gazi Isa-beg” u Novom Pazaru, o dugogodišnjem radu medrese, planovima za budućnost te pripremama za mubarek mjesec Ramazan. Razgovarao: Salahudin Fetić Uvaženi direktore Plojoviću, naša najstarija školska institucija na čijem ste čelu, Medresa „Gazi Isa-beg“, nedavno je ispratila petstotu generaciju maturanata. Za početak ovog našeg razgovora željeli bismo da nam prenesete utiske ili bar dio onog kako se osjeća prvi čovjek jedne ustanove čija tradicija traje pola milenijuma. Upravo tako, 05.05. ove godine održana je Svečana akademija u povodu završetka školovanja 500. generacije, a time je potvrðeno da je Medresa „Gazi Isa-beg“, bez obzira na sve one koji to osporavaju ili u to sumnjaju, najstarija škola na ovom prostoru, čiji kontinuitet u radu traje više od pet stoljeća, a samim tim i jedna od najstarijih medresa na prostoru bivše Jugoslavije i na Balkanu općenito. Meðutim, ova činjenica je do prošle godine, zbog naše pretjerane skromnosti i nedovoljnog poštovanja samih sebe i svoje bogate i uspješne tradicije, prešućivana, preko nje se olahko prelazilo, tako da smo skoro prekinuli kontinuitet Medrese i njeno osnivanje vezali za datum obnavljanja njenog rada, to jest 17. septembar 1990. god., što je svakako bilo pogrešno, jer je ova medresa, kao i mnoge druge u Sandžaku, postojala i prije. Prema zapisima čuvenog putopisca Evlije Čelebije, koji je polovinom 17. stoljeća prošao ovim prostorima, navodi se da je na području Novopazarskog sandžaka bilo 11 Medresa i to: Pet u Novom Pazaru, dvije u Taslidži (Pljevljima), jedna u Akovu (Bijelo Polje) i tri u Prijepolju. Od pet spomenutih medresa koje su postojale u Novom Pazaru, pouzdano se zna da je na mjestu gdje je danas zgrada Muške medrese postojala medresa, osnovana u 15. stoljeću, koja je sa manjim prekidima radila sve do 1946. god. kada je zatvorena od strane komunističkog režima, a potom, nakon pauze od 44 godine, obnovljen njen rad 1990. god. Biti na čelu jedne ovakve odgojno-obrazovne ustanove, najstarije, najrenomiranije i najvrjednije u Bošnjaka, koja je dala veliki broj kadrova i koja je kroz povijest vodila ovaj narod, jeste velika čast, ali i mnogo veća odgovornost. Imenovanjem za direktora Medrese ukazana mi je velika čast i povjerenje od strane rukovodstva Islamske zajednice, na čemu sam zahvalan i pokušat ću da ga opravdam, ali sam svjestan i odgovornosti koju sam preuzeo, tako da mi strah od odgovornosti ne dozvoljava da samo uživam u časti. Na Svečanoj akademiji povodom petstote generacije maturanata podsjetili ste maturante na emanet koji ovi mladi ljudi preuzimaju stičući diplomu na kojoj stoji ime Gazi Isa-bega. Šta to konkretno znači? Učenici Medrese u toku svog školovanja dobiju puno korisnih znanja, poruka, savjeta i uputa od svojih profesora, koji će ih, ukoliko ih prihvate i implementiraju u svojim životima, bilo kojim poslom se bavili nakon Medrese, činiti prepoznatljivim i posebnim u odnosu na neke druge. Jedan, po meni, veoma važan, prikladan vremenu, mjestu i situaciji kroz koju prolazimo kao narod, savjet kojeg sam uputio jeste da naši maturanti nikada ne zaborave koju su školu završili, jer sam svjestan da će se upisivati na razne fakultete, a samim tim i za nekoliko godina obavljati različite zadatke i obnašati razne funkcije u društvu. Ma koji fakultet da završe i ma kojim poslovima da se bave kasnije, diploma Medrese na kojoj je ime Gazi Isa-bega, osnivača Novog Pazara i velikog vakifa, ostat će sa njima i biti sastavni dio u njihovim životima, po kojoj će ih mnogi prepoznavati i sa kojom će ih identificirati. Iz tog razloga, a imajući u vidu izazove vremena, prije svega lične interese i privilegije koji se nude ljudima na odreðenom položaju ili sa ugledom i uticajem u narodu, u zamjenu za dizanje ruku od svog naroda i svih njegovih potreba, drugim riječima za izdaju svog naroda, želio sam da moj posljednji savjet kojeg im upućujem, kojeg će se sigurno sjećati ili sjetiti kad doðe vrijeme, bude da nikada ne dozvole da budu suprotno onome čemu ih je učila Medresa, da budu u službi svome narodu, da se zalažu za pravo, pravdu i ravnopravnost za sve ljude, da se bore protiv tiranije i diskriminacije ma od koga ona dolazila i da nikada ne dozvole da budu u službi neprijatelja svoga naroda, to jest izdajnici. Raspust je u toku, a to je vrijeme kada se sumiraju iskustva iz prethodne i prave planovi za narednu školsku godinu. Administracija, nastavnici, tehničko i pomoćno osoblje, koliki je to ukupan broj, koliki je broj ðaka i kako Medresa funkcionira kao zaokružen sistem? Medresa je od obnavljanja svog rada 1990. godine prošla kroz različite faze. Od škole koja je raspolagala sa dvije učionice u zgradi Novopazarskog medžlisa i sa par teologa ona je do danas značajno napredovala na putu vraćanja svog nekadašnjeg ugleda i sa pravom se može reći da je jedna od najozbiljnijih i najvrjednijih srednjih škola u široj regiji, u svakom pogledu. Medresa je danas savremena škola, gdje se nastava izvodi na tri različita punkta, u tri odvojene i shodno savremenim standardima izgraðene zgrade sa internatima. U Medresi je uposleno skoro stotinu lica, koja su rasporeðena na raznim poslovima, u nastavi, pomoćnim i tehničkim službama. Takoðe, broj učenika koji upisuju Medresu se iz godine u godinu povećava, tako da od škole koja je devedestih brojala stotinjak učenika, danas broji oko 470, što je dovoljan pokazatelj koji potvrðuje da je Medresa ozbiljna odgojno-obrazovna ustanova, na koju se može i treba ozbiljno računati, koja je dala i daje svoj doprinos na polju vraćanja i uzdizanja dostojanstva pripadnicima islama u ovoj i okolnim državama. U programskom smislu, Medresa je škola srednjoškolskog nivoa obrazovanja. Koje su sličnosti, a koje razlike sa ostalim srednjim školama? Kada se govori o odgojno-obrazovnom procesu u Medresi te predmetima i sadržajima koji se u njoj izučavaju, pred medresantima je veoma širok i ozbiljan posao kojeg moraju uraditi. Naime, pored vjerskih predmeta, po kojima je Medresa prepoznatljiva: kiraet, akaid, fikh, tefsir, hadis, ahlak itd., u njoj se izučavaju i mnoge druge znanosti, kao što su: historija, geografija, biologija, matematika, pedagogija, psihologija, sociologija, te pored maternjeg bosanskog jezika i tri strana: arapski, engleski i turski i još neki drugi predmeti, tako da Medresa nudi široko svestrano obrazovanje, koje, uz odgojnu dimenziju, kojoj se posebno poklanja pažnja u Medresi, njenim svršenicima daje veliku prednost u odnosu na sve ostale škole. A opće je poznato da se danas svaki roditelj nalazi u velikom iskušenju i pred velikim izazovima kako da svom djetetu obezbijedi kvalitetan odgoj i obrazovanje, a da posljedica toga ne bude udaljavanje od vjere ili, ne daj Bože, posrnuće djeteta. Mislim da je Medresa jedinstvena škola, ona nema alternativu, jer za razliku od drugih srednjih škola ona vodi brigu o kompletnom odgoju i obrazovanju, to jest nudi mladoj osobi ono što joj je najpotrebnije u životu – kvalitetan odgoj i moral, ali i kvalitetno obrazovanje, što potvrðuju brojni rezultati koje postižu učenici Medrese na takmičenjima na kojim učestvuju, ali i kao studenti različitih fakulteta i nosioci važnih emaneta u zajednici. Medresa nudi roditelju potpunu brigu o njegovom djetetu, garantuje mu da će se obrazovati i odgajati u čistom ambijentu, a to je nešto što je danas roditeljima najviše potrebno kada je riječ o obrazovanju njihove djece. Imate li podatke o tome koje visoke škole upisuju vaši svršenici. Da li su to uglavnom islamski fakulteti ili se opredjeljuju i za tzv.svjetovne škole? Nekada je upis u medresu značio samo imamski posao i ništa drugo, tako da su mnogi režimski službenici: brojni direktori škola, nastavnici i dušebrižnici odvraćali zainteresirane za upis u medresu od toga, govoreći da je to prevaziðena škola, nazadna, bez perspektive itd. Naravno da nisu bili u pravu ni tada, a posebno ne sada, jer se u medresi nikada nije učilo o nazadovanju i vraćanju u prošlost, već o tome kako urediti sadašnjost da bi nam budućnost bila bolja od bliske prošlosti, ili da nam se ne bi desila prošlost. Nikada svršenicima medrese nisu bila zatvorena vrata, uvijek im je nuðeno da budu državni činovnici, jer su bili meðu najpismenijim i najpoštenijim u svom vremenu, a posebno su ta vrata danas otvorena. Danas je svršenicima medrese na raspolaganju mnogo veći izbor fakulteta nego što je slučaj sa bilo kojom drugom srednjom školom. Naši svršenici mogu studirati na skoro svim svjetovnim fakultetima i svim islamskim, ma gdje se oni nalazili, na Istoku ili na Zapadu. Naprosto, imamo nadmetanje od strane raznih univerziteta da doðu do što većeg broja naših svršenika, jer su uvidjeli da se radi o kvalitetnim studentima koje žele imati kao svoje. Što se tiče preciznih statističkih podataka njih nemamo, ali sa sigurnošću možemo reći da izmeðu 60-80% naših svršenika, posebno je procenat veći kod muškaraca, upisuje svjetovne nauke, a da je manji broj onih koji studiraju islamske fakultete u zemlji i inostranstvu. Ako postoji tendencija rasta zainteresiranih ðaka za medresu, ima te li planove o proširivanju broja odjeljenja i internatskih kapaciteta i u kojim gradovima? Svakako da Islamska zajednica i Mešihat, kao osnivač Medrese, prati stanje u Medresi i sagledava opće stanje te planira i radi na realizaciji projekata koji imaju za cilj unapreðenje uslova rada, te udovoljavanje potrebama pripadnika islama. Poznato je da je Mešihat imao u planu da u svakom sandžačkom gradu gdje postoji realno interesovanje i potreba izgradi i otvori isturena odjeljenja Ženske medrese za početak, a potom i Muške ako se procijeni da je potrebno. Meðutim, do sada se uspjelo otvoriti samo istureno odjeljenje u crnogorskom dijelu Sandžaka, u Rožajama, dok je ostatak Sandžaka, poput Prijepolja, Tutina itd. ostao uskraćen, jer je opći razvoj Islamske zajednice i njenih odgojno-obrazovnih ustanova bio uzrokom pokušaja njenog rušenja i otimanja od strane beogradskog režima 2007. godine, koji je, nažalost, još uvijek aktuelan, ali sa nikakvim izgledima da dâ bilo kakve rezultate onima koji su ga planirali i pokušali realizaciju. Ono što ovom prilikom želim naglasiti jeste da Islamska zajednica nije odustala od svojih planova, a ni ja kao novi direktor neću biti zadovoljan niti miran dok se, uz Allahovu dozvolu i pomoć, u skoroj budućnosti ne otvori istureno odjeljenje u još nekom od sandžačkih gradova. Medresa „Gazi Isa-beg“ ima jedno žensko odjeljenje u Rožajama. Kakav je status ovog dijela Medrese i da li ćete ići na otvaranje i odjeljenja Muške medrese na teritoriji Južnog Sandžaka? Školske 2002/03. godine otvoreno je istureno odjeljenje naše medrese u Rožajama, koje je potpuno ravnopravno sa odjeljenjem Ženske medrese u N. Pazaru. Ono što se može reći jeste da je ovo odjeljenje dalo velike rezultate u dijelu Sandžaka na kojem se nalazi i nastavlja davati rezultate, što je dovoljan razlog da se ovom odjeljenju nastavi pridavati velika pažnja kako bi ono nesmetano nastavilo svoj rad. Do sada nije bilo velikih problema u funkcioniranju, osim finansijskih. Istina, gradske vlasti ne tretiraju ovo odjeljenje kao druge škole i ne daju nikakve povlastice, niti se prema njemu ophode kao prema drugim školama, mada da budem dovoljno iskren, možda nije bilo ni dovoljne inicijative sa naše strane. Napominjem da potpunu brigu o ovom odjeljenju vodi matična škola i Mešihat Islamske zajednice u Srbiji, čak i kada je riječ o akciji zekata i sadekatu-l-fitra na prostoru na kojem se ovo odjeljenje nalazi ne postoji nikakvo razumijevanje od strane organa Islamske zajednice. Što se tiče odjeljenja Muške medrese, za sada, mislimo da ono nije potrebno, jer je školovanje muške djece znatno lakše i sa mnogo manje rizika nego što je slučaj sa ženskom djecom, gdje roditelji, sa punim pravom, daju prednost školovanju u blizini ili u mjestu u kojem žive. Recite nam nešto više o oblicima i nivoima saradnje sa ostalim medresama u okruženju, ali i o planovima kako treba tu saradnju obogaćivati i da li postoje programske razlike meðu medresama? Medresa u Novom Pazaru, od samog svog osnivanja, ima izuzetnu saradnju sa svim medresama u Bosni. Ona radi po jedinstvenom planu i programu medresa kojeg utvrðuje Rijaset IZ-e u BiH, što je veoma važno, jer činjenica da se primjenjuje isti plan i program obavezuje stalne kontakte i saradnju te razmjenu iskustava, što pozitivno utiče na unapreðenje kvaliteta obrazovanja. Učenici naše medrese učestvuju na zajedničkim takmičenjima učenika medresa u BIH i ostvaruju zapažene rezultate. Što se tiče medresa koje su nastale u meðuvremenu, tj. Medrese u Podgorici, do sada ne postoji neki poseban oblik saradnje, jer je potrebno za uspostavljanje prisnije saradnje da ta medresa pristupi porodici medresa koje rade po jedinstvenom planu i programu, što podrazumijeva i usaglašavanje nastavnih planova i programa, što će se, nadam se, vjerovatno desiti, jer ne postoje nikakvi razlozi da se to ne desi. Kao direktor ove značajne školske ustanove, kako vidite njen dalji razvoj? Medresa, bez obzira na sve okolnosti i izazove mora ostati medresa, to jest ne smije izgubiti tu važnu dimenziju po kojoj je prepoznatljiva, to jest izučavanje vjerskih znanosti, ali ona ne smije ostati ni imuna niti gluha za sve savremene izazove. Danas, kako sam rekao, većina svršenika upisuje tzv. svjetovne fakultete, a ujedno svršenicima Medrese ne piše u diplomi da su imami, hatibi i muallimi, kako je to ranije bilo. Stoga je potrebno i izvjesno prilagoðavanje planova i programa te rasterećivanje u dijelu gdje je to moguće u korist postojećih i novih nastavnih sadržaja i predmeta, koji su potrebni za nesmetane dalje studije na bilo kojem fakultetu. Dakle, potrebno je ozbiljno i realno sagledavanje planova i programa i njihovo prilagoðavanje aktuelnom vremenu, gdje se treba voditi računa da Medresa zadrži epitet islamske odgojno-obrazovne škole. Koliko će se predstojeće školske godine upisati novih ðaka? Medresa je za 2012/13. školsku godinu upisala četiri odjeljenja, dva muška sa po 30 učenika i dva ženska, po jedno u Pazaru i Rožaju, što ukupno čini oko 120 učenika. Uvaženi direktore Plojoviću, za sam kraj ovog našeg razgovora, kažite nam šta je to što bi jednog svršenog ðaka osnovne škole trebalo posebno da motivira da upiše baš Medresu „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru? Kako sam već više puta ranije spomenuo, Medresa nema konkurenciju u drugim školama. Ona je škola koja nudi kvalitetno najšire obrazovanje svojim polaznicima, daje im priliku da se u toku školovanja na raznim takmičenjima dokažu, a takoðe uporedo vodi brigu i o njihovom odgoju i nastoji u njih usaditi pozitivne osobine i vrijednosti koje će im sa kvalitetnim znanjem koje će ponijeti iz Medrese, sigurno, donijeti samo koristi u daljem životu, otvoriti im vrata da upišu fakultete koje žele, ma gdje da se oni nalazili, učiniti ih omiljenim u svom okruženju i široj zajednici i društvu, što znači da će u svom životu imati mnogo više prilika i mogućnosti da se ostvare u svom poslu i da učine hajr za sebe, svoje porodice i svoju zajednicu i prostor na kojem žive. Hvala Vam na razgovoru! Hvala i reviji „Sandžak“ koja je imala sluha da se osvrne na Medresu i pruži priliku da se o njoj nešto kaže i zabilježi, kako bi došlo do onih koji se žele informirati o ovoj, prvoj i najvažnijoj odgojno-obrazovnoj ustanovi u Islamskoj zajednici, koja je omogućila izrastanje svih ostalih.
