Festival islama u Sarajevu: “Mi se Bosne ne odričemo, makar se ona odrekla nas”

Image

"Bosna je moja matica. A matica i majka su jedno
te isto. I znate kako je djetetu kada doðe kod majke. Tako se ja osjećam sada.

Majka
može biti dobra i loša, jaka i slaba, na nivou zadatka ili ispod toga. Ja znam
da naša majka koja se zove Bosna nije u punoj snazi da bi od nje tražili neku
veliku pomoć. Ali, mi od nje tražimo da nas se ne odriče. Jer majka koja se
odrekne svoga djeteta nema kvalifikaciju. Mislim da ne postoji adekvatna
kvalifikacija za takav čin. To jedino što ovoga trenutka tražimo od Bosne da
nas se ne odriče. Ali iako se ona nas odrekne mi se nje nikada odreći nećemo"
– poručio je Muftija.


Šesnaesta
večer manifestacije „Festivala islama“ održana je sinoć na Baš čaršiji u
Sarajevu. Iako je iftar bio planiran pod vedrim nebom u bašči restorana „Kolubara“,
berićetli kiša koja se spustila na Sarajevo promijenila je plan, te je
ramazanska svečanost održana unutar restorana.

Odlomak
iz Kur'ana na početku programa proučio je Hasan-ef. Jašarević.

„Festival
islama nam je donio najveći Allahov berićet – kišu, zato molimo Allaha da nas
obaspe njegovom neizmjernom milošću.“ – riječi su kojima je voditeljica
najavila svečani prediftarski program, nakon čega je stihove Envera Čolakovića „Ðerzelezu
Ale“ interpretirao je Benjamin Mušinović, član hora „Sejfullah“.

Nakon
ezana i zajedničkog iftara, prisutnima su se obratili Ismet Bećar i Hako
Duljević u ime organizatora i domaćina, izaslanik reisu-l-uleme dr. Mustafe
Cerića mr. Nezir Halilović kao i glavni muftija Muamer-ef. Zukorlić.

Bećar
se obratio u ime organizacije Aktivna bošnjačka mreža (ABM) koja je bila
suorganizator iftara. On je istakao da ABM sa ponosom ističe da su bili
organizatori skupa, a potom poželio dobrodošlicu Sandžaklijama.

„Braćo
iz Sandžaka dobro došli u šeher Sarajevo, grad šehitluka i munara, vaš grad.
Ovom dobrodošlicom odričemo se mentaliteta koji Bošnjake dijeli na Sarajlije,
Hercegovce, Krajišnike ili Sandžaklije. Neka to večeras bude prvo što ćete
ponijeti iz Sarajeva“
– kazao je na početku obraćanja Ismet Bećar.

Halilović
je kazao da mu je pripala velika čast i emanet da prenese selame od
reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Cerića, koji se nažalost zbog prevelikih obaveza nije
mogao odazvati.

„Ima
li išta ljepše nego nekome punim ustima is srcem kazati ‘brate moj’ ili ‘sestro
moja’, kao što mi to večeras činimo. Zaista je lijepo imati brata svugdje u
svijetu. I mi to najbolje znamo. Ali isto tako želimo da znaju svi oni koji
dolaze u Sarajevo iz Sandžaka da imaju braću koja ih cijene i vole i koji će za
njih učiniti sve što je potrebno“
– kazao je izaslanik Reisu-l-uleme i
dodao da već postojeće veze Sandžaka i Bosne treba učvršćivati uz jednu
konstantu koja se zove Islamska zajednica na čelu sa reisu-l-ulemom dr.
Cerićem.

Potom
se obratio predsjednik Lige za Sandžak Hako Duljević koji je govorio o
Festivalu islama kao manifestaciji se tradicionalno održava u Sandžaku, ali da
je posebno radostan da je ove godine Festival islama prešao Drinu.

„Festival
je u principu prilika za nas Bošnjake. To je naša želja, potreba da kažemo
nešto o sebi i svom identitetu, a ne da drugi o tom govore“
– istakao je Duljević osvrnuvši
se na riječi Ismeta Bećara da su nas podijelili na Sarajlije, Hercegovce,
Sandžaklije i dr, kazavši da je glavni uzrok tome da ne razgovaramo meðusobno i
ne saraðujemo, a da poštujemo granice i okvire koje nam drugi postavljaju i
koje su nam postavljali.

„Želim
uputiti poruku Bošnjacima da se prestanemo dijeliti po političkim strankama, po
interesima, da se kanimo privilegija i upravnih odbora, kontrola i drugih
funkcija preko kojih pojedinci piju krv vlastitom narodu. To nije naš
nacionalni interes. Naš nacionalni interes je sačuvati životni prostor Bosnu i
Sandžak, a potom očuvati postojeće i sagraditi nove nacionalne institucije
Bošnjaka koje nam nedostaju“
– zaključio je Duljević.

Na
kraju se prisutnima obratio glavni muftija Muamer ef. Zukorlić. On je na
početku kazao da gaji posebne emocije prema Sarajevu, jer je u njemu u medresi „Gazi
Husrev-beg“ postavio dobre temelje na kojima se primalo sve što je kasnije
radio, kao i to da se nalazi u svojoj matici.

„Ja
prema Sarajevu gajim posebne emocije. Na svega nekoliko koraka od ovoga mjesta
četiri godine sam proveo u Medresi, učio u njoj i postavio temelje svemu onome
što sam poslije radio. Zahvaljujući toj medresi imam jake temelje i sve što sam
kasnije zidao i dodavao nekako se primalo.

Druga
dimenzija mojih emocija jeste da se nalazim u svojoj matici, u sjedištvu svoje
nacije, kulture i duhovnosti. Bosna je moja matica. A matica i majka su jedno
te isto. I znate kako je djetetu kada doðe kod majke. Tako se ja osjećam sada.

Majka
može biti dobra i loša, jaka i slaba, na nivou zadatka ili ispod toga. Ja znam
da naša majka koja se zove Bosna nije u punoj snazi da bi od nje tražili neku
veliku pomoć. Ali, mi od nje tražimo da nas se ne odriče. Jer majka koja se
odrekne svoga djeteta nema kvalifikaciju. Mislim da ne postoji adekvatna
kvalifikacija za takav čin. To jedino što ovoga trenutka tražimo od Bosne da
nas se ne odriče. Ali iako se ona nas odrekne mi se nje nikada odreći nećemo“
– poručio je Muftija, što
je propraćeno gromoglasnim aplauzom.

Muftija
je u drugom dijelu govorio o fenomenu slobode, te da je slobodu nemoguće
ostvariti bez Islama. On je kazao da je Uzvišeni Allah Islam poslao da bi ljude
oslobodio, i da je šehadet ključ a sedžda Uzvišenom demonstracija slobode.

„Nema
nikakve sumnje da je ključ slobode šehadet, a najveća demonstracija slobode
sedžda. Onog trenutka kada spustite čelo na tlo i pokorite se Stvoritelju, ušli
ste u zaštitu sopstvene slobode Stvoritelja od stvorenja, koji neće dozvoliti
da vas druga stvorenja zarobe. Ili ćete se pokoravati Stvoritelju, ili stvorenjima“
– istakao je Muftija i
dodao da je „Ramazan najveća olimpijada slobode i humanosti“.

Muftija
je na kraju poručio da Bošnjaci jesu jedno, te da ih Drina uprkos svemu ne može
razdvojiti.

Hairli
dovu je na posljetku proučio potpredsjednik Mešihata Rešad ef. Plojović.

Tekst
i fotografije: Salahudin Fetić