Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa

Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: “Kamata je isto što i trgovina.” A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati; a oni koji to opet učine – bit će stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati.

 „Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa. Allah ne voli nijednog nevjernika, grješnika.“ (El-Bekare, 275-276)

ŠTA KLIJENT DOBIJA U ISLAMSKOJ BANCI

Otvaranjem računa i zalaganjem novca u islamskoj banci, klijent dobija uslugu čuvanja novca. Banka posluje tim novcem uz dozvolu klijenta. U slučaju poslovnog gubitka klijent ne trpi nikakvu štetu. U slučaju pozitivnog poslovanja banke tim novcem klijent ne dobija nikakav procenat. On u islamskoj banci dobija samo sigurnost u čuvanju novca. Klijenta islamske banke najviše zanima sigurnost njegovog novca, a ne profit od samog zalaganja novca banci. Šerijat dozvoljava davanje novca nekome u emanet, uz mogućnost da ga možete vratiti kad god hoćete. Zalaganjem novca, od islamske banke dobijate štednu knjižicu, pomoću koje imate uvid u stanje na računu i mogućnost uzimanja potrebne količine novca sa računa.

Druga, još zanimljivija dimenzija čuvanja novca u islamskoj banci je mogućnost učestvovanja u profitu koji banka postiže. Po Šerijatu, nema zapreke da banka prebaci dio profita na vaš račun. Međutim, ne smijete tražiti fiksni, tačno precizirani iznos novca. Prihvatate ono što vam banka dadne. Sa tim profitom raspolažete kako hoćete, jer je to vaš imetak. U svakom slučaju, osnovni interes je sigurnost vašeg novca.

Poseban način čuvanja novca u islamskoj banci je zalaganje novca s ciljem investiranja. Kod drugih, savremenih banaka, ova kategorija čuvanja se ne razlikuje od prve. Međutim, u islamskom ekonomskom sistemu postoji mudareba, tj. dijeljenje profita i gubitka. Navest ću vam primjer koji funkcioniše u islamskom bankarstvu u Maleziji. Malezija ima najrazvijeniji islamski bankarski sistem. Postoje islamske banke i u drugim državama, ali kod njih su principi djelimično pomiješani sa zapadnjačkim. Za sada, jedini bankarski sistem koji je 100% islamski je onaj u Maleziji.[1] U sistemu mudarebe držite novac u banci fiksirani vremenski period: tri, šest, devet, dvanaest mjeseci i tako dalje. Novac koji polažete u islamsku banku se, u ovom slučaju, daje biznismenu. Takav klijent se zove sahibu-mal, a banka je sahibu-amel. Cijeli profit kojeg banka ostvari proporcionalno se dijeli u skladu sa prethodnim ugovorom. Kod islamskih banaka u Maleziji ta proporcija je 7:3. Znači, 70% profita ide investitoru/klijentu, a 30% banka zadržava za sebe. Ako, na primjer, na godinu dana založite 1.000 rupija[2] i banka od njih ostvari profit od 100 rupija, vi dobijate 70, a banka 30. Naravno, ostaje glavnica od 1.000 rupija. Što je profit veći, klijent dobija veću količinu novca na svoj račun. Ukoliko banka ne ostvari nikakav profit, ostaje samo glavnica. Ni banka ni klijent ne dobijaju ništa. Međutim, u slučaju negativnog poslovanja, troškove gubitka snosi isključivo klijent/investitor. Ukoliko, na primjer, u toku jedne godine bude ostvareno negativno poslovanje u iznosu od 100 rupija, vaš račun će biti umanjen za taj iznos na ime gubitaka u poslovanju. Naravno, i banka trpi gubitak: zbog troškova administracije, papirologije, zakupa prostora itd. Tako funkcioniše islamsko bankarstvo.

FINANSIRANJE PROJEKATA

Dozvoljeno je da biznismen dođe u islamsku banku, obrazloži svoj poslovni projekat i zatraži od banke zajam od 50.000 rupija za vremenski period od šest mjeseci. Do isteka tog roka biznismen očekuje profit od 50.000 rupija. Nakon što banka analizira njegov poslovni prijedlog, rentabilnost i moguće rizike, dogovorit će se sa biznismenom o uslovima zajma. Naprimjer, mogu se dogovoriti da 60% profita uzima banka, a 40% biznismen. Kad se takav ugovor sklopi, ne može se negirati ili mijenjati. Dok se u savremenim bankama pregovara o kamatnoj stopi, u islamskoj banci se pregovara o stopi profita.

U slučaju da je spomenuti biznismen lično radno angažovan u izvršavanju svog poslovnog projekta, ima pravo uračunati svoju platu u troškove zajma. Ta plata ostaje njegova, dok se ostatak novca računa kao administrativni trošak i trošak nabavke sredstava za rad.

Nakon isteka ugovorenog roka zajma, nakon što od 50.000 rupija oduzme iznos svoje plate, biznismen vraća ostatak osnovice. Osim toga, banka uzima dogovorenih 60% profita. Dakle, biznismen dobija 40% profita i platu za svoj rad u toku realizacije poslovnog projekta. Što veći profit biznismen ostvari, veća je dobit i za banku i za njega, i obratno.

BANKA NEMA PRAVO MIJEŠATI SE U POSLOVNE ODLUKE

U slučaju negativnih rezultata poslovanja sav teret snosi islamska banka. Naravno, i biznismen je na gubitku zbog utrošenog vremena i radnika koje je angažovao na svom projektu. Osnovna karakteristika mudareba sistema je ta što banka nema pravo miješati se u poslovnu politiku klijenta. Može tražiti mjesečne izvještaje o tome kako poslovi napreduju, ali se ne smije miješati u odluke biznismena. Na primjer, ako biznismen odluči napraviti zgradu od deset spratova, banka nema pravo sugerisati mu da napravi zgradu od dvanaest spratova, ili da koristi jeftiniji materijal ne bi li tako ostvario veći profit.

MUŠARIKA  – PARTNERSTVO

Samo u ovom sistemu poslovanja islamska banka ima pravo miješati se u poslovne odluke biznismena. Može sugerisati biznismenu koju vrstu robe da proizvodi, koliko spratova će sagraditi itd. U mušarika sistemu biznismen ulaže dio sopstvenog kapitala, a ostatak ulaže banka. U zavisnosti od procentualnog udjela kapitala jedne i druge strane, profit se dijeli u skladu sa tim. Na primjer, ako biznismen i banka ulože po 50% kapitala u isti projekat, oboje uzimaju po 50% profita. Međutim, nije isto sa troškovima negativnog poslovanja. Veće posljedice snosi banka. Uglavnom, to iznosi 60% troškova, dok biznismen snosi 40% gubitka.

MURAHEBA SISTEM

U savremenom bankarskom sistemu, ukoliko se želite baviti trgovinom, na primjer, mašinama iz Japana, morate otvoriti račun i preko banke nabavljati robu. Banka naplaćuje fiksni iznos kamate, bez obzira na profit ili gubitak. U islamskom bankarskom sistemu je drugačije. Ukoliko preko islamske banke, po povoljnim uslovima, nabavljate robu radi trgovine, profit i gubitak se dijele u skladu sa dogovorom.

Transakcija se može obaviti u potpunosti vašim novcem, ali i novcem banke ukoliko ga vi ne posjedujete. U tom slučaju, banci vraćate glavnicu i dogovoreni iznos profita. Profit se dijeli u zavisnosti od toga koliko je koja strana uložila novca u kupovinu trgovačke robe. Dakle, muraheba sistem se može kombinovati sa mudareba i mušarika sistemom.

EL-IDŽARA

U savremenoj terminologiji el-idžara se može prevesti kao lizing ili odloženo plaćanje. Ako vam je potrebna neka mašina ili automobil, ali ga ne možete kupiti gotovinom, obraćate se islamskoj banci za pomoć. Banka je spremna zakupiti za vas automobil u periodu koji je obuhvaćen garancijom proizvođača. Na primjer, garantni period za neki automobil traje pet godina. Islamska banka je spremna učestvovati u zakupu tog automobila, uz dogovoreni iznos profita. Ako će iznajmljivanje automobila koštati 200.000 rupija, banka može tražiti još 100.000 rupija profita, tako da će klijenta sve to ukupno koštati 300.000 rupija. Kada se to podijeli na 60 mjeseci (pet godina), mjesečna rata će iznositi 5.000 rupija. Tako i klijent i banka zadovoljavaju svoje interese.

U slučaju da sklopite dogovor da vam islamska banka omogući da tri godine otplaćujete rate, a da poslije toga ostatak platite u gotovini, automobil postaje vaš. Ako nećete, nakon tri godine automobil ostaje kod banke. Kod savremenih banaka nije tako. Savremena banka je osigurana hipotekom i kamatnom stopom i ne zanima je automobil.

KARDI-HASEN

Ovo je posljednja vrsta sistema poslovanja u islamskoj banci. Kard je zajam, a hasen je lijep. Ovo je zajam koji se daje siromašnoj osobi, bez ikakve kamate ili profita. U bilo kom savremenom bankarskom sistemu ne postoji ništa slično kardi-hasenu. Današnje banke ne daju beskamatni zajam siromasima.

Islamska banka Malezije izdvaja 10% svog ukupnog profita za troškove kardi-hasena, kredita siromašnim ljudima koji žele započeti neki posao. Zajam se može dati na dogovoreni period, na primjer, dvije godine. Nakon tog perioda, klijent banci vraća samo glavnicu novca, a od profita kojeg je ostvario banci daje koliko želi. Nije obavezan dati joj ništa van glavnice. Zato se ovaj tip poslovanja islamske banke zove kardi-hasen/lijepi zajam. Spominje se u Časnom Kur'anu:

„Ko je taj koji će Allahu drage volje zajam dati, pa da mu ga On mnogostruko vrati? – A Allah uskraćuje i obilno daje, i Njemu ćete se povratiti.“ (El-Bekare, 245)

(Nastavit će se)

Preveo: Senad Redžepović

(Glas islama 268, strana 24, Rubrika: Islamske teme, Autor: Dr. Zakir Naik)