Psiho-socijalni i zdravstveni aspekti ramazanskog posta

Ramazan je deveti mjesec islamskog lunarnog kalendara, a ramazanski post je vjerska dužnost svakog odraslog i zdravog muslimana. Ramazanski post se striktno poštuje svake godine u cijelom svijetu i traje oko 30 dana. U islamu je post obavezna praksa tokom mjeseca Ramazana od zore do sumraka. U tom periodu vjernici ne konzumiraju hranu ili vodu, apstiniraju od tjelesnih užitaka, nedoličnog ponašanja itd.

Ramazanski post je obavezan svakoj zdravoj odrasloj osobi. Međutim, kada post može značajno utjecati na zdravlje pojedinca ili kada je neko stvarno bolestan islam ga oslobađa od posta.

„Allah ne želi da vam pričini poteškoće, već želi da vas učini čistim i da vam blagodat Svoju upotpuni, da biste bili zahvalni.” (El-Maide, 6)

U Kur'anu je naređeno: „O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.“ (Bekara, 183)

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili nemoći. Za nas muslimane zdravlje je jedna od najvećih Allahovih blagodati kojim čovjek biva darovan od Uzvišenog Stvoritelja, a koja po islamskom učenju dolazi odmah nakon blagodati imana.

Važno je istaći da je 1994. godine održan prvi Međunarodni kongres o zdravlju i Ramazanu u Kazablanki na kojem su oko 50 članaka o medicinskoj etici posta prezentirali stručnjaci iz cijelog svijeta. Predloženo je da bi ramazanski post bio idealna preporuka za liječenje bolesti kao što su dijabetes, esencijalna hipertenzija, kontrola težine, snižavanje nivoa šećera u krvi, smanjenje holesterola i snižavanje nivoa masnoće u organizmu.

Treba naglasiti da osnovni cilj ramazanskog posta jeste formiranje ponašanja i obrasca života njegovih praktikanata na takav način da se transformiraju u idealna ljudska bića. Da bi to postigli, moraju se suzdržati od slušanja, govora ili lošeg razmišljanja o drugima. Utjecaj procesa prečišćavanja treba se primijeniti i trajati preostalih mjeseci nakon Ramazana.

Brojni su pozitivni aspekti i koristi ramazanskog posta. Međutim, ovaj tekst se ograničava isključivo na psiho-socijalne i zdravstvene aspekte posta.

 

Psihološki aspekt ramazanskog posta

Časni Kur'an je izvor upute čovječanstva i ništa u njemu nije spomenuto i propisano bez cilja i beneficije. Muslimani vjeruju da je post više od uzdržavanja od hrane i pića. Post također uključuje uzdržavanje od bilo kakve laži u govoru i djelovanju, uzdržavanje od svakog neukog i nepristojnog govora i požudnih misli. Također, post umirujuće djeluje na živce, otklanja uznemirenost i napetost, donosi dobro raspoloženje i duševno zadovoljstvo. Prema tome, nedolično je i suprotno duhu islamskog posta da postač tokom ramazanskog posta bude nervozan, napet, neraspoložen i loše volje. Dakle, post jača kontrolu impulsivnosti i pomaže razvoju kvalitetnog ponašanja. Osim toga, ramazanski post nije samo discipliniranje tijela da se suzdrži od jela i pića. Oči, uši, jezik i čitavo tijelo su podjednako obavezni da budu obuzdani. Ovo pročišćavanje tijela i duše harmonizira unutrašnju i vanjsku sferu pojedinca. Stoga, muslimani nastoje poboljšati stanje svog tijela i duše smanjenjem unosa hrane i održavanjem zdravijeg načina života.

Nema sumnje da post pomaže u promoviranju čistoće i poniznosti, sprječavanju grijeha, izlijevanju nekontrolisanih požuda i želja. Tokom mjeseca Ramazana vjernici teže očistiti dušu i tijelo i povećati činjenje dobrih djela. Na moralnom nivou, vjernici se trude da dostignu najviše vrline i karakteristike i primijene ih u svojim svakodnevnim situacijama. Oni pokušavaju pokazati suosjećanje, velikodušnost i milost prema drugima, ostvariti strpljenje i kontrolisati svoj ego. U suštini, ramazanski post nastoji osvježiti duhovnu dimenziju, izgraditi karakter, pozitivne navike pojedinca i zajednice.

Islam podstiče muslimane da u Ramazanu čine djela pobožnosti, milosrđa ili učenja Kur'ana. Učenje Kur'ana ne samo da proizvodi smiraj srca i uma, već poboljšava pamćenje. Osim toga, post služi kao sredstvo za izoštravanje naše svijesti o Bogu i jačanje samokontrole. Pored uzdržavanja od hrane i pića, post uključuje i uzvišena stanja uma kako bi se razvila pozitivna osjećanja. Mnoga istraživanja pokazuju da se nivo suicida smanjuje u velikoj mjeri u toku mjeseca Ramazana.

 

Socijalni aspekt ramazanskog posta

Ramazanski post razvija duhovne, moralne i društvene vrijednosti. To je poruka jednakosti među pojedincima društva. Siromašnima se posvećuje pažnja udjeljivanjem sadake, jača se spona susjedstva i gostoprimstva. Post je propisan kako bi se uspostavila ravnopravnost između bogatih i siromašnih – bogati u postu doživljavaju glad i na taj način suosjećajući sa siromašnim ispunjavaju i svoje obaveze novčanih izdvajanja.

Jedna od najvećih prednosti posta u ovom mjesecu ogleda se u tome što čovjeku ulijeva naviku da govori istinu. Ramazanski post je, zapravo, vježba samodiscipline. Oni koji koriste duhan narušavajući svoje zdravlje, ali i zdravlje drugih u porodici i zajednici; oni koji stalno grickaju hranu, ili piju kafu svakog sata, imaju dobru priliku da prekinu takvu naviku, nadajući se da će se efekat nastaviti i poslije mjeseca Ramazana. Onima koji su ovisni o pomenutom, Ramazan je najbolje vrijeme da napuste navike koje im narušavaju zdravlje, ali i ekonomsko stanje. Budući da uspijevaju kontrolisati svoje navike u toku jednog mjeseca, vjernici bi trebali nastaviti da to čine i poslije Ramazana.

 

Zdravstvene aspekt ramazanskog posta

Ramazanski post ima pozitivan efekat na zdravlje i lični razvoj. Muslimani ne poste zbog zdravstvenih beneficija koje su sekundarne prirode, mada i zdravstvene dimenzije islam ne zanemaruje. Pregled dostupne medicinske literature ukazuje na to da je post Ramazana koristan za većinu osoba oboljelih od dijabetesa. Post kao i balansirana dijeta poboljšavaju holesterol u krvi, smanjuju kiselost želuca, rješavaju probavne probleme i doprinose aktivnom i zdravom načinu života. Post donosi zdrav fiziološki odmor za digestivni trakt i centralni nervni sistem, a također normalizuje metabolizam.

Mnoge studije ukazuju da zdravstveni problemi mogu nastati kao rezultat unosa viška hrane. Studija koja je uključila 60 volontera u Jordanu pokazala je da se tjelesna težina značajno smanjila na kraju posta, a da post nije imao negativan efekat na kortizol, testosteron, elektrolite, holesterol ili trigliceride. Očigledno je da su efekti ramazanskog posta na fiziologiju tijela, kao i na različite biohemijske, hematološke i metaboličke parametre evidentni.

Osim rečenog, muslimani pet puta dnevno obavljaju namaz, a u Ramazanu i dodatnih 20 rekata teravih namaza. Ovo ne samo da pomaže boljoj upotrebi hrane, već i stvaranju energije, a korisno je i za dodatno iskorištavanje i trošenje kalorija.

Može se slobodno kazati da je ramazanski post najbolja prilika da popravimo svoje duševno, duhovno, mentalno i tjelesno zdravlje.

Glas islama 296, strana 10, autor: Hfz. dr. Almir Pramenković