ETIKA ISLAMSKE EKONOMIJE I DJELOVANJE ODREĐENIH SANDŽAČKIH INSTITUCIJA

Još od prvog čovjeka i namjesnika na Zemlji Adema a.s. pa nadalje ljudi su učili sakupljati plodove, sušiti ih, sijati, da bi imali hranu za duže vrijeme. To je bio određeni vid ekonomisanja. Navest ćemo primjer iz vremena Jakuba a.s. i Jusufa a.s. gdje Allah dž.š. u Kur'anu veli: ,,Reče (Jusuf): Sijat ćete sedam godina uzastopno, pa ono što požanjete, ostavite u klasu, osim ono malo što ćete jesti.“ (12:47) S obzirom da je Allahov poslanik Jusuf a.s. Božijom odredbom znao da će nakon sedam plodnih godina nastupiti sedam gladnih, savjetovao je štednju. U nekoliko navrata u Kur'anu se spominje važnost poljoprivrede, stočarstva, ribarstva… ,,I (voda) dvaju mora nije jednaka. Ova je pitka, slatka i lahko se guta, a ona je slana i gorka. A iz svake od njih jedete svježe meso i vadite nakit koji nosite. I ti vidiš lađu kako po njemu (moru) presijeca da biste tražili Njegovu dobrotu i da biste bili zahvalni.“ (35:12)

Zatim, spominje se proizvodnja određenih proizvoda, pa veli Allah dš.š.: ,,I mi smo učinili da mu poteče izvor bakra…“ (34:12), a u drugom ajetu se kaže: ,,(i rekli smo mu): Pravi široke oklope! Odmjeri pravilno u tkanju (oklopa i pancira) i radite dobro (djelo)! Zaista Ja vidim ono što vi radite.“ (34:11)

Islamska ekonomija počiva na pravdi, kao jednom od najvećih islamskih principa. Pravda u islamu predstavlja uređivanje i pružanje jednakih mogućnosti svakom članu društva i glavni cilj islama je urediti pravedan i moralan društveni poredak. Kur'anski ajet glasi: “O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedočite Allaha radi, pa i na svoju štetu ili na štetu roditelja i rođaka, bio on bogat ili siromašan, ta Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti – kako ne biste bili nepravedni. A ako budete krivo svjedočili ili svjedočenje izbjegavali – pa, Allah zaista zna ono što radite.” (En-Nisa, 135)

Raspodjela bogatstva mora biti pravedna. Zemlja ne smije dozvoliti postojanje velikog jaza između bogatih i siromašnih. Niko ne bi trebao biti ekstremno bogat dok je pored njega neko ko je oskudno siromašan. Ona ne vodi računa samo o materijalnim potrebama društva, već i o duhovnim, te harmoniji i ravnoteži ta dva ljudska elementa. Islamski sistem stvara ravnotežu odnosa između pojedinca i društva, u kojem se odnosi regulišu tako da se prednost daje kolektivnom interesu, ako to pravda zahtijeva.

Navest ćemo kao primjer priču koja govori o tome da je halifa Omer r.a. pravedno presudio spor između jedne Jevrejke i namjesnika Halida ibn Velida, te nije dozvolio da se Jevrejki sruši trošna kuća da bi se na njenom mjestu napravila džamija, jer je ona uporno odbijala nagodbu i otplatu kuće, uprkos kolektivnom interesu muslimana da se na tom mjestu napravi džamija. To je onaj primjer hikaje kad je Omer r.a. kao halifa poslao svom namjesniku Halidu ibn Velidu glineni ibrik s natpisom: ”Elem tere” (”Jesi li vidio”), da bi ga opomenuo da bude pravedan, da se sjeti kako su u mladosti jedan drugome samo govorili: ”Jesi li vidio” (šta čovjek uradi sinu) kada je u njihovom momačkom dobu, pred njihovim očima, kršćanski kralj ubio svog sina da bi zadovoljio principe pravde, jer nije platio kupljenu robu.

Trgovina je uvijek bila sastavni dio islamske civilizacije. Muhammed s.a.v.s. bavio se trgovinom. Etika islamske ekonomije ogleda se i kroz instituciju zekata, gdje bogatstvo i imetak stanovništva podliježe društveno odgovornom sistemu oporezivanja. Kroz zekat se usmjeravaju dijelovi bogatstva pojedinca u društveno odgovorne fondove koji vodi računa o ugroženim kategorijama stanovništva. Islamska ekonomija kritikuje rasipništvo. Allah dž.š. veli: ,,Nemojte rasipati, jer Allah ne voli rasipnike.“ (6:41)   Rasipništvo vodi  lijenosti, nepravdi, zulumu i propadanju društva. Allah Uzvišeni kaže: ,,Tako isto Mi prepuštamo vlast jednim zulumćarima nad drugima, zbog onoga što su zaradili.“ (El-En'am, 129)

U Sandžaku postoji društveno odgovorno poslovanje preko određenih institucija: Sandžačke biznis asocijacije, Bošnjačke nacionalne fondacije i drugih. Islamsko poslovanje se razlikuje od drugih po tome što je njegova aktivnost utemeljena na islamskom pravu (šeriatu), koje zabranjuje davanje i uzimanje kamate (riba). Također, zabranjeno je investirati u poslove čiji je sadržaj suprotan šeriatu, na primjer u otvaranje kockarnica, kladionica i sl. Prve islamske banke na svijetu funkcionirale su kao štedionice i investicione institucije, a ne kao komercijalne banke. U islamskoj ekonomiji zajam je beskamatan i postoji mogućnost da se zajam halali (i obustavi potraživanje nakon halaljivanja zajma). Kupovina sa odgođenom isporukom je dozvoljena. Na primjer, kupac kupuje od poljoprivrednika proizvode koje treba da dobije naknadno, po povoljnijoj cijeni, radi plaćanja unaprijed. Islamska ekonomija ističe da je Bog taj koji je uredio raspored dobara, hrane i upravljanje stvarima u cilju njihove upotrebe. Ovo je jedan od zakona kojima se potvrđuje stvaranje resursa na Zemlji od strane Stvoritelja. “Mi smo vas na Zemlji smjestili i na njoj vam sve što je potrebno za život dali. – A kako vi malo zahvaljujete!“ (7:10) ,,Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: ‘Kamata je isto što i trgovina.’ A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati: a oni koji opet to učine – bit će stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati.“ (2:275)  Također, zabranjena je transakcija koja sadrži visok stepen neizvjesnosti.

Islamska zajednica radi na promociji različitih oblika dobrovoljnih i “obaveznih” davanja, kao što su zekat, vakufi, sadaka i dr., ali obaveze zajednice i cijelog društva su i uvođenje etičkog pristupa u sistem ekonomskog poslovanja i upravljanja. Tu spada borba za prava svih uposlenika, zatim prava potrošača i proizvođača, kupaca i prodavača, reklama korisnih proizvoda, domaćih proizvoda, afirmacija halal proizvoda i dr. Bošnjaci Sandžaka dokazali su da nisu otrgnuti od ummeta i zajednice i kroz svoju institucionalnu borbu bore se protiv opasne asimilacije Bošnjaka u tuđe kulture koja im se nameće kroz sistem školstva, medijsku propagandu, ekonomsku ovisnost i dr. Radi toga osnovana je Bošnjačka nacionalna fondacija koja obezbjeđuje finansiranje kulturnih, nacionalnih i drugih projekata Bošnjaka. Ova fondacija svoju osnivačku skupštinu održala je u okviru regionalnog skupa privrednika i predstavlja jedan od važnih stubova koji drže bošnjačku nacionalnu građevinu, s obzirom na to da je finansijska neovisnost jedna od osnovnih kategorija svakog suvereniteta. Izvjesni privrednici su potpisali akt kojim su se obavezali da će uplaćivati mjesečni iznos u Bošnjačku nacionalnu fondaciju kao vid vakufske investicije, a vakuf je najsigurniji vid institucije bilo da služi vjerskim ili nacionalnim interesima.

Sandžačka biznis asocijacija potpisala je protokol o saradnji sa uglednim udruženjima privrednika, kako bi u saradnji sa njima ojačala svoje projekte i realizaciju humanih ciljeva koje je sebi postavila. Snažni osjećaj za kolektivitetom, jedinstvom, obavezama prema zajednici koje imaju mnogi Bošnjaci Sandžaka danas utiče na buđenje svijesti i onih Bošnjaka koji su bili zapali u apatiju i malodušnost, te dozvolili da ih, u njihovom djelovanju, parališe strah od “jačega” čineći ih tako inferiornim u odnosu na druge. I dalje se poziva bošnjački narod na odvažnost, hrabrost i optimizam sloganom Zajedno smo jači (ekonomski i u drugim društvenim oblastima). Ovaj slogan se odnosi kako na Bošnjake privrednike, tako i na učenjake, umjetnike, univerzitetske profesore i ostale. Također, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti uveliko radi na realizaciji svojih naučnih projekata. Sandžačka biznis asocijacija zamišljena je kao organizacija koja bi okupljala bošnjačke biznismene porijeklom iz Sandžaka u cilju ostvarenja bošnjačkog nacionalnog interesa koji se odnosi na borbu protiv siromaštva naroda, za razvoj sandžačke privrede, tehnoloških inovacija i dr. Ova biznis asocijacija bavi se pronalaženjem radnih mjesta za mlade, organizacijom poslovnih sajmova i sarađuje sa svim obrazovnim ustanovama čiji program sadrži zalaganje za održivi razvoj, a to znači razvoj koji zadovoljava životne potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja mogućnosti ostvarenja potreba budućih generacija, uz korištenje resursa iz prirodnog okruženja, ulaganje kapitala, omogućuju održivi razvoj i opći ekonomski napredak društva, gdje se podrazumijeva i podrška inovativnim idejama, saradnja sa pravnim i fizičkim licima, pravovremena informiranost itd.

Sandžačka biznis asocijacija pruža poslovnu, tehničku, edukativnu i sve druge vidove podrške firmama u osnivanju, mladim poduzetnicima, poslovnim entuzijastima i drugima kojima je podrška ove vrste potrebna. Ona organizira skupove na kojima prisustvuju biznismeni iz svih gradova Sandžaka, kao i sandžački poslovni ljudi iz Bosne i dijaspore, prije svega, zapadne Evrope. SABA se zalaže za unapređenje i poboljšanje našeg životnog standarda, između ostalog, i organiziranjem stručnih skupova iz oblasti poslovne ekonomije, kampus savjetovališta za mlade, biznis foruma, seminara i raznih edukativnih radionica iz oblasti poduzetništva i održivog ekonomskog razvoja zemlje. Ova biznis asocijacija podržava i izradu elaborata i studija izvodljivosti za ulaganje u izvjesne privredne grane, kao i studije izvodljivosti za mnoge druge poslovne projekte.

Centar za humanitarni rad Hajrat djeluje u okviru Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, a bavi se, kako mu i samo ime kaže, humanim i humanitarnim aktivnostima. Ovaj centar planira, priprema i sprovodi spektar različitih humanitarnih aktivnosti na području Sandžaka i šire uz pomoć koordinatora iz domovine i dijaspore. CHR Hajrat ima svoju mrežu humanitarnih aktivista koji učestvuju u raznim akcijama ove vrste, kao što su obezbjeđivanje humanitarnog materijala za ugrožene kategorije stanovništva, hrane, lijekova, odjeće, higijenskog materijala, novca, žive stoke i dr., a nerijetko Centar ugroženim porodicama, uz pomoć donatora, obezbijedi i krov nad glavom. Osim humanitarnih i socijalnih akcija, Hajrat organizira i humane akcije, poput obilaska bolesnika, starijih i nemoćnih lica, te ugroženih porodica po zabačenim ili neprohodnim mjestima kako bi uvidjeli njihove istinske potrebe i adekvatno odgovorili na njih, u skladu sa svojim mogućnostima. Naziv Hajrat ovaj centar dobio je po ulozi koju ima u društvu, jer hajrat znači “dobro djelo, dobročinstvo”, što govori da se članovi, donatori, saradnici, koordinatori i drugi učesnici akcija koje sprovodi Centar s kapacitetima koje ima maksimalno solidarišu sa ugroženim društvenim kategorijama, iskazujući im svojevrsnu brižnost i dobročinstvo.

Agencija za sertificiranje halal kvaliteta, tj. proizvoda koji su pripadnicima islama dozvoljeni za konzumiranje, kroz svoje djelovanje uspostavlja funkcionalan i pouzdan halal sistem koji ispunjava očekivanja vjernika i zainteresiranih kompanija. Ova agencija gradi povjerenje konzumenata u halal sertificirane proizvode, a samim tim povećava i opredjeljenje proizvođača da primijene zahtjeve halal kvalifikacije. Ona je postala pouzdan partner cijeloj privredi, nadležnim institucijama i, na kraju, vjernicima kao krajnjim korisnicima. Da bi halal industrija uspješno funkcionirala, mora poštivati halal standarde o kojima se zainteresirani mogu upoznati u Agenciji za halal sertificiranje koja je kao institucija formirana u okviru islamske zajednice. Prije formiranja ove agencije neki proizvođači su samoinicijativno stavljali vid obavještenja na proizvodima da su halal, ne znajući ili ne mareći da proizvodi koji bi na tržištu bili deklarisani kao halal, mogu dodatno sadržavati neki od sastojaka koji to nisu.

Zato je Islamska zajednica prije desetak godina osnovala agenciju koja uručuje halal sertifikat onim proizvođačima koji ispunjavaju sve uvjete za to. Nakon uručivanja sertifikata proizvođač na svojim proizvodima može koristiti oznaku halal. Kako bi osnovala ovu agenciju Islamska zajednica je angažirala stručni tim sastavljen od islamskih učenjaka, hafiza, mufesira, ljekara, poljoprivrednika, veterinara i drugih stručnih profila, čiji je rezultat timskog rada izrada tzv. halal standarda, po kojem funkcionira halal sistem. U svijetu ima mnogo srodnih organizacija za halal proizvod i agencija za halal sertificiranje koje međusobno sarađuju, tj. svaka zemlja ima svog predstavnika u međunarodnim inicijativama za standardizaciju halala. Većina tih zemalja su članice Instituta za standardizaciju u islamskim zemljama i one učestvuju u rješavanju važnih pitanja u oblasti halala na međunarodnom nivou. Sertificiranje halal kvaliteta je od velike važnosti i za turiste iz islamskih zemalja kojima je potrebno osigurati uvjete da im sigurni halal proizvodi budu dostupni i ovdje u Evropi.

Društvena odgovornost podrazumijeva čovjekovo nastojanje da svijet bude bolje mjesto za život eliminacijom ljudske pohlepe i egoizma, te povećanjem solidarnosti sa potrebama društva u cjelini. Musliman je osoba pokorna Stvoritelju Koji je pored ostalih Svojih atributa, lijepih imena (esmaul-husna) i Pravedni (El-Adl). Zato su pravda i pravičnost, i u islamskoj ekonomiji, načela koja podrazumijevaju pružanje jednakih mogućnosti za svakog člana zajednice i društva. Hvala Bogu, danas imamo sposobne bošnjačke uzore koji su za etiku u politici, etiku u ekonomiji, koji se bore za pobjedu etike i morala u svim oblastima ljudskog djelovanja.

Glas islama 302, strana 8, ISLAM U DRUŠTVU, Autor: Doc. dr. Mersada Nuruddina Agović