Smisao i značaj zekata u svjetlu Kura’na i Sunneta

Islam je vjera čiji je zadatak usrećiti čovjeka na dunjaluku i Ahiretu. Polazna osnova za svakog muslimana na putu dostizanja sreće, uspjeha i harmonije u životu je izvršavanje pet stubova islama – islamskih šartova. Ramazan je vrijeme u kojem se obavljaju najvažniji ibadeti u islamu, kako oni tjelesni tako i oni imovinske prirode. Ovim ibadetima vjernici se približavaju Allahu dž.š., čiste svoje srce, dušu, imetak.

Zekat, kao što je opće poznato, spada u glavne islamske dužnosti kojima se iskazuje i potvrđuje pripadnost islamu. Propisan je druge godine po Hidžri. Allah dž.š. ga je spomenuo odmah nakon namaza kao najuzvišenijeg simbola i rekao: „I namaz obavljajte i zekat dajite.“ (Bekare, 110) Obaveza davanja zekata utvrđena je Kura'nom, Sunetom kao i konsenzusom uleme.

Muhammed a.s. kaže; „Islam se temelji na pet stvari: svjedočenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca Ramazana i obavljanju hadža.“ (Buharija i Muslim)

Riječ zekat potiče iz arapskog jezika, a označava čišćenje, rast, napredak. Uzvišeni Allah dž.š. u Kur'anu kaže: „Postići će šta želi onaj koji se očisti.“ (El-Eala 13)

U šerijatsko-pravnoj terminologiji zekat označava određeni iznos imovine koji prema Allahovoj odredbi imućni moraju izdvojiti iz svog imetka u korist određenih kategorija.

Nisab jezički znači temelj. Šerijatski, nisab znači određeni iznos imovine koji obavezuje muslimana da na nju daje zekat. Zekat se daje na imovinu koju čovjek posjeduje jednu lunarnu godinu.

Zekat koji je propisan druge godine po Hidžri predstavlja posebnu vrstu obaveznog materijalnog davanja i on se u Kura'nu i Sunnetu spominje pod sljedećim terminima: ita – davanje, hakk – pravo, sadaka, zekat.

U hadisu Božijeg Poslanika a.s. zekatu je posvećena izuzetno velika pažnja, što dovoljno govori o značaju ove islamske dužnosti. Buharija i Muslim bilježe predaju da je Božiji Poslanik, odgovarajući meleku Džibrilu na pitanje: „Šta je islam“, odgovorio: „Islam je da posvjedočiš da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja Njegov poslanik, da obavljaš namaz, daješ zekat, postiš Ramazan i obaviš hadž.”

Ko je dužan dati zekat

Učenjaci su jednoglasni u tome da obavezi zekata podliježu svaki musliman i muslimanka koji su umno zdravi, punoljetni, da su u islamu, da su slobodni i da posjeduju vrijednost nisaba koji je pregodinio, kao i da se radi o imetku koji se može uvećavati i da je u punom vlasništvu obveznika.

Redovnim i savjesnim izvršavanjem ove islamske obaveze vjernik čuva svoj iman, osigurava svoj imetak od propasti i štiti sebe od nesreće. Božiji Poslanik kaže: „Ko da zekat taj je od sebe odstranio nesreću”, a u drugoj predaji Poslanik kaže: „Osigurajte svoj imetak zekatom.”

Ovdje treba napomenuti i podatak da je za razliku od drugih islamskih dužnosti za čije je neizvršenje predviđena samo ahiretska kazna i odgovornost, za neizvršenje obaveze zekata Šerijat predviđa tri vrste kazni, i to:

Kazna na ovome svijetu. Ovosvjetska kazna se ogleda u tome da će Allah dž.š. svakom onom ko je dužan, a ne izvršava obavezu zekata, uskratiti neke Svoje blagodati i upropastiti mu njegov kapital. Božiji Poslanik kaže: „Ljudi nisu nikada zapostavili dijeljenje zekata iz svoje imovine, a da im Allah zbog toga nije uskratio kišu, pa da nije životinja kiša im ne bi ni pala.” U drugom hadisu Poslanik kaže: „Zekat se nije nikada pomiješao sa imovinom, a da je nije uništio.”
Šerijatska kazna za neizvršenje obaveze davanja zekata sastoji se u tome da je Ulu-l-emr dužan od takvih, pored 2,5% na ime zekata, zaplijeniti još polovinu imetka kako bi okusili kaznu.
Ahiretska kazna. Buharija bilježi da je Božiji Poslanik rekao: „Kome Allah dadne kapital, pa od njega ne bude dijelio zekat, na Sudnjem danu će biti pretvoren u ogromnu zmiju otrovnicu crnih pjega iznad očiju koja će ga stezati oko vrata, zatim će ga uzeti za vilice i govoriti mu: – Ja sam tvoj kapital, ja sam tvoje bogatstvo.”

Koja imovina podliježe zekatu i u kolikom iznosu

Kur'an nije precizno odredio na koju se imovinu daje zekat i u kolikom iznosu, osim na neke vrste imovine koja podliježe obavezi davanja zekata kao npr.: zlato i srebro, poljoprivredni proizvodi, kao i dobit od trgovine.

To je ostavljeno Božijem Poslaniku da kroz svoju riječ i praksu objasni.

Zekat se daje na zlato, srebro, novac, trgovačku robu, stoku, med, poljoprivredne proizvode.

S obzirom na različite vrste imovine, nisab se određuje prema: težini, vrijednosti i broju.

Nisab na zlato i srebro određuje se prema težini. Nisab za zlato je 91.6 grama, odnosno 641,5 grama čistog srebra, od čega se na ime zekata odvaja 2,5%.

Nisab za stočno blago kod krava i goveda iznosi 30 grla. Ko posjeduje toliko grla tokom godine i veći dio vremena provedu na ispaši, dužan je dati jedno grlo od godine dana, a ako posjeduje 40 onda jedno grlo od dvije godine dana. Nisab kod sitne stoke je 40. Ko posjeduje toliko brava tokom godine i veći dio vremena provedu na paši, dužan je dati jedno bravče, a od 120 do 200 dva bravčeta i tako na svaku stotinu po jedno bravče.

Što se tiče zekata na poljoprivredne proizvode izdvaja se 10% ukoliko su natapani kišom, a ako je proizvode morao lično zalijevati dat će 5%. Kod poljoprivrednih proizvoda nije uslov kao kod zlata, srebra i novca da pregodini već se daje na dan ubiranja plodova.

Nisab na trgovačku robu u vrijednosti je nisaba za zlato, a zekat se daje 2,5% od ukupne vrijednosti robe nakon što se odbiju troškovi.

Smisao zekata

Iz svega rečenog možemo zaključiti da je smisao zekata u kategoričkom islamskom zahtjevu neprekidnog usavršavanja ljudskog bića, njegove ličnosti i njegovog poimanja. Radi se o istinskom prečišćavanju i obogaćivanju duha, pa je i zahtjev Kur'ana i obavezivanja od strane Božijeg Poslanika u tom pogledu sasvim jasno izražen u ajetu sure Tevbe gdje Allah dž.š kaže: „Uzmi od dobra njihova zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš.” (Tevba, 103)

Davanjem zekata ostvaruju se mnogi drugi ciljevi, kao što su:

– zekat duhovno pročišćava vjernika i oslobađa ga škrtosti, pohlepe i robovanja imetku,

– zekatom se čisti imovina i pospješuje njen rast i napredak,

– davanje zekata predstavlja izraz zahvalnosti Allahu na svim blagodatima.

Prikupljanje i raspodjela zekata

Uzvišeni Allah u Kur'anu u sure Tevbe kaže: „Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku. Allah je odredio tako! – A Allah sve zna i Mudar je.“

Formiranjem prve islamske društvene zajednice u Medini propisan je i društveni doprinos u vidu zekata. Zajedničke društvene potrebe iziskivale su i zajednički doprinos. U Medini muslimani postaju društveno-politička zajednica, a u okviru te zajednice nastaju razne društvene ustanove i institucije. Tu su primarni zahtjevi potrebe odbrane muslimanske zajednice i obezbjeđivanje uslova za slobodno manifestovanje vjere.

Zekat, pema tome, predstavlja materijalnu bazu za ispunjenje društvene funkcije koja nije ostavljena na volji pojedincu da je izvrši ili ne, on nije izraz ličnog dobročinstva nego je to društvena institucija kojom upravlja zajednica koja vrši prikupljanje i raspodjelu zekata. Ovdje je nezaobilazan i kur'anski ajet iz sure Tevbe: „Uzmi od dobara njihovih zekat” kojim se nalaže Poslaniku i svima onima koji vode poslove Islamske zajednice da imaju obavezu organizirati prikupljanje zekata, a ne pustiti ljude da se toj obavezi po vlastitom nahođenju odazivaju kako znaju i umiju.

Rukovođen tim usmjerenjem još od vremena Božijeg Poslanika, Mešihat Islamske zajednice u Srbiji je od svog organiziranja pokrenuo akciju institucionalnog prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra u Bejtu-l-mal i njihovu namjensku raspodjelu, utvrdivši prioritet izdržavanja obrazovno-odgojnih ustanova kod nas i podizanju vjerskog stručnog kadra, tj. kategoriju koju Allah spominje u Kur'anu Fi sebilillahi – na Božijem putu.

Glas islama 304, strana 16-17, Aref-ef. Duraković, glavni imam Medžlisa IZ-e Prijepolje