Ramazanska škola posta

Islam je vjera univerzalnih vrijednosti koje se prenose iz generacije u generaciju, kroz vjekove i stoljeća, a da pritom ne gube na svojoj svježini, vitalnosti i aktuelnosti. Za ova općevažeća kur'anska načela i upute, Uzvišeni Allah garantuje, da su dovoljne ljudima kao putokaz na dunjaluku i Ahiretu i da ne trebaju tražiti dodatnih savjeta, ideja i pravaca, mimo časnoga islama: ”A onaj ko želi neku drugu vjeru osim islama, neće mu biti primljena i on će na ahiretu biti među gubitnicima.” (Ali- ‘Imaran, 85)

Kur'an je, također, univerzalni vodič, uputa, mudrost i znanje cijelome čovječanstvu i kao takav ima garanciju Svevišnjeg Allaha dž.š. da će biti sačuvan, nepatvoren i originalan do Sudnjega dana. Kaže Uzvišeni: ”Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti.” (El- Hidžr, 9) Snaga časnoga Kur'ana kojom prodire u svaku poru ljudskog bića i njegovog okruženja je nadnaravna, očaravajuća. Kur'anski ajet to najljepše odslikava: ”On je poslao Poslanika Svoga s uputom i vjerom istinitom da bi je uzdigao iznad svih vjera. A Allah je dovoljan Svjedok!” (El-Feth, 28)

Poslanik Muhammed a.s. je neprikosnoveni uzor, učitelj, imam, lider i lučonoša istine za sve pripadnike islama koji ga slijede do Sudnjega dana. On je poslednji Allahov vjerovjesnik koji je poslan cijelome čovječanstvu kao milost Gospodara svjetova i donosilac radosne vijesti: ”A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.” (El- Enbija, 107) Njegov odgoj, ahlak – ponašanje, poslanička vizija i misija, upornost na putu istine, te iskrenosti u dobročinstvu, su Allahova dž.š. blagodat i kreacija koju daruje svojim odabranicima kako bi ih učinio dostojnim vodičima ljudskoga roda: ”Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji često Allaha spominje.” ( El- Ahzab, 21)

Konačno, mjesec Ramazan je najodabraniji, najsadržajniji i najprikladniji za analizu ljudske ličnosti i njenog psiho-fizičkog i duhovno-karakternog stanja. U ovom mubarek mjesecu, Allahovom voljom je počelo objavljivanje plemenitog Kur'ana, Božije riječi, koja jasno rastavlja istinu od neistine, kako kaže Uzvišeni: ”U mjesecu Ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je uputa ljudima, jasan dokaz pravoga puta, i razlikovanje dobra od zla.’‘ (El-Bekare, 185) A šta je to, zapravo, furkan, ili rastavljač istine od laži, odgovara Allah dž.š u prvom ajetu sure El- Furkan: ”Neizmjerno neka je blagoslovljen Onaj koji robu Svome objavljuje furkan – koji rastavlja istinu od laži da bi svjetovima bio opmena.” (El- Furkan, 1) Dakle, post mjeseca Ramazana je jedan od stubova kuće Islama, i jedna od rijetkih prilika za vjernika muslamana da u jednom mjesecu postigne ogromne rezultate i napredak u razumijevanju smisla i svrhe života na ovom svijetu. Temelji na kojima počiva univerzalnost Islama i njegovih vrijednosti, odnose se na različite segmente čovjeka i njegovog okruženja: neki od njih su vezani za čovjekovo tijelo, neki za duhovnu dimenziju insana, dok se neki tiču imetka i zarade, međuljudskih odnosa i uređenja zajednice i društva,  porodičnog odgoja i rodbinskih veza. Namjera je jasna, da se uredi i usavrši robovanje Uzvišenom Allahu, jer to je, konačni smisao ljudskog postojanja: ”I džinne i ljude sam stvorio samo zato da mi se klanjaju.” (Ez-Zarijat, 56)

 

Ramazanski post imanski oblikuje dušu postača

 

Oblikovanje ljudske ličnosti je neprekidan proces koji traje kontinuirano do kraja života. U savremenom odgoju i obrazovanju je poznata sintagma ”cjeloživotno učenje” koja aludira na stalno usavršavanje ljudskih potencijala, kako fizičkih, tako i duhovno-intelektualnih. Suština ramazanskog posta i ostalih ibadetsko-intelektualnih aktivnosti u njemu, jeste da se čovjek obnovi i regeneriše jednom, posve novom i svježom, imanskom energijom koja će ga osnažiti i ojačati njegove ljudske kapacitete do narednog mjeseca ramazana. O ovom procesu čovjekove  duhovne obnove u mjesecu Ramazanu, govori i sam Kur'an kada kaže: ”O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.” (El-Bekare, 183) Dakle, ramazan je proljeće našeg duhovnog preporoda, kada sve buja, raste i miriše od ramazanskog zikra, mukabela, teravih-namaza, dersova i zajedničkih sijela i muhabeta. To je pravi lijek i mehlem za ljudska srca, kako Kur'an opisuje: ”O ljudi, već vam je stigla poruka od Gospodara vašega, i lijek za vaša srca, i uputa i milost vjernicima.” (Junus, 57)

Ramazanska škola posta, je zanimljiva, privlačna i korisna, kako za pojedinca tako i za zajednicu, i može se organizirati u porodičnom, džamijskom i nekom drugom prikladnom ambijentu, s ciljem promoviranja ramazanskih vrijednosti: posta, nauke, dobročinstva, pomaganja muftačnih, bratskih i prijateljskih druženja u ime Boga, zijareta bolesnih i nemoćnih i tako redom. U hadisu kojeg bilježi Taberani, stoji da je Allahov Poslanik a.s. rekao: ”Mesdžid je kuća svakog bogobojaznog, i Allah se obavezao da će onog čija kuća bude mesdžid, obasuti svojom milošću i olakšat mu prelazak preko sirat-ćuprije ka Njegovom zadovoljstvu u Džennetu.” Uticaj Kur'ana i njegove duhovne snage na vjernike je očevidna, posebno u mjesecu Ramazanu,  jer ona profilira njegovo ponašanje, govor, postupke, način i stil života. Kur'an postaje proljeće naših srca, svjetlo naši prsa, radost umjesto tuge i žalosti, odgonitelj naših briga i poteškoća, putokaz ka spasu i Džennetu.

Da bi izvršili ovu suštinsku analizu vlastitog stanja i položaja kao pripadnika veličanstvene vjere Islama,  na ljestvici vlastitih prioriteta trebamo uvrstiti ”ramazansku školu posta”, a koju nam trasiraju plemeniti Kur'an i čisti Sunnet Božijeg Poslanika s.a.v. Svoje svakodnevne obaveze i poslove, te porodični dnevni režim,  ukonponovati u ”ramazanski program” kako bi funkcionirali u duhu ramazanskih aktivnosti, a koje će nas podstaći da radimo predanije i sa puno elana i naše poslovne, profesionalne i druge novoiskrsle obaveze. Upravo, u mjesecu Ramazanu, Allahov Poslanik je, još u periodu prije objave, izlazio na brdo Hira, razmišljao o važnim pitanjima čovječanstva: zašto je čovjek stvoren i kakva mu je svrha postojanja na dunjaluku, ko upravlja svemirom i zemaljskim okruženjem, gdje početak a gdje je kraj, i tako redom. Duša je tražila odgovore još na mnoga pitanja koja su se u njenoj dubini nametala. Odgovor je konačno došao, i to baš u mubarek ramazanu. ”Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr. A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci. Meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je njoj sve dok zora ne svane.” (El-Kadr, 1-5)

Počela je objava Kur'ana, kao odgovor na traženje, preispitivanje, razmišljanje. Prioriteti su se poredali. Nauka, ibadet, dobročinstvo, borba na Božijem putu,  naređivanje dobra a sprečavanje zla. Kur'an nam kao milost i lijek za tijelo i dušu, donosu cijeli set duhovnih terapija koje su učinkovite i korisne, i koje svrsishodno djeluju baš u mjesecu Ramazanu: ”Mi objavljujemo u Kur'anu ono što je lijek i milost vjernicima, a nevjernicima on samo povećava propast.” (El-Isra, 82) Poslanik Muhammed a.s. je bio milostiv i nježan u komunikaciji sa ljudima, o čemu svjedoče mnoge hadiske predaje, a posebno je bio suosjećajan u mjesecu Ramazanu, kada bi učenje časnoga Kur'ana raznježilo njegovo srce: ”Abdullah ibn Abbas, r.a. prenosi: ”Pejgamber, s.a.v.s., je bio najdarežljiviji čovjek, a najdarežljiviji je bio u ramazanu, kada bi mu dolazio melek Džibril, a on se sastajao s njim svaku noć tokom ramazana i podučavao ga Kur’anu. Zaista je Allahov Poslanik, kada bi se s njim sastao bio darežljiviji od blagog povjetarca” (Muttefekun alejhi) Dakle, postač-musliman bi trebao uz Ramazan prakticirati, osim posta, redovno činjenje zikra – spominjanja i veličanja Uzvišenog Allaha, traženje istigfara, iskrene tevbe Allahu dž.š., svakodnevno učenje Kur'ana (mukabela), čitanje prijevoda kur'anskih ajeta, upućivanje dove Svevišnjem i traženjem upute i pomoći za sebe, svoju porodicu, rodbinu i sve muslimane od Istoka do Zapada, te tražiti da nam Allah Dragi ukabuli ramazanske ibadete i počasti nas neizmjernim ramazanskim blagodatima.

Jedna od osobenosti ramazanskog posta jeste stalno, neprekidno druženje sa Kur'anom, jer je tako radio Allahov Poslanik, časni ashabi, islamska ulema, i iskreni vjernici. Resulullah s.a.v.s. bi u Ramazanu, pred Džibrilom proučio cijeli Kur'an, a u godini u kojoj je umro proučio je Kur'an dva puta, što ukazuje na vrijednost i značaj učenja Kur'ana u Ramazanu. Ashabi i tabi'ini postavili su visoke standarde kada je ovaj ibadet u pitanju. Pravovjerni halifa Osman r.a. bi svaki dan, u mjesecu Ramazanu, završio hatmu. Bilo je onih ashaba koji bi Kur'an proučili svaki treći, sedmi ili deseti dan. Zato ih Uzvišeni Allah i oslovljava kao ”najboljom generacijom” koja se pojavila među ljudskim rodom: ”Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allah vjerujete. A kad bi sljedbenici knjige ispravno vjerovali, bilo bi bolje za njih. Ima ih pravih vjernika, ali, većinom su nevjernici.” (Ali-Imran, 110) U mjesecu Ramazanu postači trebaju riješiti dilemu kako uskladiti svoje prioritete, uslijed velike utrke, bojazni i krize za dunjalučkim preživljavanjem. Dakle, uklopiti u svakodnevnicu ”ramazanski program” koji je u znaku Božije milosti, posebnih vjerničkih šansi, počasti i darivanja koje nam nudi ovaj mubarek mjesec.

 

Ramazan – mjesec knjige i nauke

 

Kao što smo ranije spominjali Ramazan je mjesec objave časnoga Kur'ana, istinite Božije riječi, koja nije lakrdija, već govor koji rastavlja istinu od neistine, pravdu od nepravde. On, Kur'an je čvrsto Allahovo uže, koje ima dva kraja, jedan u Allahovim rukama i drugi, koji je ispružen prema Allahovim robovima, s pozivima da ga prihvate i čvrsto se drže: ”Svi se čvrsto držite Allahova užeta i nikako se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji, pa je on složio srca vaša, i vi ste postali, milošću Njegovom, prijatelji.” (Ali-Imran, 103)  Upućenost kur'anske objave na ono što je dobro, od općeg interesa i koristi, te najave radosnih vijesti za dobročinitelje, jeste njegova osnovna poruka za svaki prostor i vrijeme, za svakog pojedinca, zajednicu i društvo u cjelini: ”Doista, ovaj Kur'an upućuje na ono što je najbolje, i vjernicima koji čine dobra djela donosim radosnu vijest da ih čeka nagrada velika.” (El-Isra, 9)

Prva kur'anska riječ upućena čovječanstvu, zapravo, bila je ”ikre” – ”uči”, izučavaj, istražuj, osvajaj naučna prostranstva, razmišljaj i divi se Allahovom stvaranju: ”Čitaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara. Stvara čovjeka od ugruška. Čita, plemenit je Gospodar tvoj. Koji poučava peru. Koji poučava čovjeka onome što ne zna.” (El-‘Alek, 1-5) Ovaj veličanstveni kur'anski poziv na učenje i naučno promišljanje je bio izazov i podstrek zlatnoj generaciji muslimana, predvođenu Božijim Poslanikom i plamenitim ashabima da stvore tadašnju civilizaciju prosperiteta i blagostanja, a koja će u dužem vremenskom periodu dominirati svjetskim poretkom i diktirati međunarodna dešavanja kako na Istoku, tako i na Zapadu. Muslimanski mislioci enciklopedisti su tumačili i filtrirali antičku filozofiju, razrađivali islamsku misao, i sve to pretakali u novu eru naučnog duha i dostignuća. Zato je Ramazan kao mjesec odabran i počašćen ovim velikim događajem, objavom naredbe o nauci i učenju, a koji predstavlja civilizacijsku prekretnicu u povijsti čovječanstva. Prenosi Ibn Omer r.a. da je čuo od Allahova Poslanika s.a.v.s.: ”Allah je odabrao post mjeseca Ramazana ovom ummetu, zato što je to mjesec u kojem je objavljen Kur'an, koji je najveličanstvenija nebeska knjiga koja je spuštena kao uputa čovječanstvu, da popravi njihova vjerovanja, ubjeđenja, život na ovom svijetu, njihov put ka Gospodaru, i njihove međusobne odnose. To je Knjiga, za koju, ako se stvorenja ne budu držala, biti će od propalih.”

Svakako, da je Ramazan prilika da napravimo analizu, u kontekstu naučno-obrazovnog stanja muslimanskog svijeta, odgojno-obrazovnog sistema  u kojem egzistira, kvaliteta i stručnosti naših učitelja, nastavnika i profesora, procenta pismenosti muslimanske populacije, rangiranja univerziteta iz muslimanskih zemalja na svjetskoj listi najprestižnih i najboljih univerziteta i drugih statističkih pokazatelja, a koji govore o trenutnom stanju muslimanske pismenosti i težnje za njeno unapređenje. Da, upravo su ovo ramazanske teme i dileme o kojima treba razmišljati, diskutirati, razmišljati, predlagati inicijative i rješenja, jačati naučni duh muslimanske zajednice, a sve u svjetlu ramazanskog ambijenta. Moramo se, prije svega, mi, lično, kao pojedinci i zajednica, pokrenuti i početi pozitivno mijenjati stvari u nada da ćemo steći Allahovu milost i pomoć: ”Allah neće izmijeniti jedan narod dok on sam sebe ne izmijeni…” (Er-R'ad, 11)

 

 Ramazanska pedagogija u porodici

 

Ramazan je u našoj islamsko-bošnjačkoj tradiciji imao posebno mjesto, u porodičnom i džematskom okruženju, iskazujući mu poštovanje, pripremajući sebe i okruženje za ovog ”velikog gosta”. Allahov Poslanik najavljuje dolazak izuzetno, važnog nam gosta, riječima: ”Dolazi vam mjesec Ramazan, mubarek mjesec u kome se nalazi noć koja je bolja i vrednija od hiljadu mjeseci. Ko bude uskraćen njenog dobra, on je uskraćen svakog dobra.” (Bilježe Ahmed i Tirmizi) A šta u Ramazanu može da zaradi svaka muslimanska porodica i njeni ukućani, naravno, ako bude iskoristila prilike koje su nude, samo u njemu i samo jedanput u godini dana. Veli Resulullah a.s. : ”Kada nastupi prva noć ramazana otvore se kapije džennetske i ne zatvara se ni jedna od tih kapija, i zatvore se kapije džehennemske i ne otvara se ni jedna njegova kapija. Svake noći poviče telal: ”O, ti, koji radiš dobro, povećaj ga, i, o ti, koji radiš zlo, prekini sa njim. A Allah svake noći oslobađa i spašava robove od vatre džehennemske.” (Bilježe Tirmizi i Hakim)

Organizovani porodični ”program” ramazanskih aktivnosti mogao bi početi sa sehurom. Zajedničko ustajanje, pripreme i zajednička porodična sofra. Probuditi i naše najmlađe, djecu, pa makar i ne postila do kraja sutrašnji dan. Važno da ih navikavamo, da osjete ramazanski ambijent. Allahov Poslanik s.a.v. govori o bereketu zajedničkog sehura, pa kaže: ”Ustajte na sehur, jer doista je u sehuru bereket!” (Muttefekun alejh) Nakon sehura slijede pripreme za sabah namaz. Uzimanje abdesta, i ulazak u novi ramazanski dan sa zikrom i dovama Allahu dž.š. moleći Ga da nam olakša i ukabuli post i ostale ibadete u njemu. Treba nastojati da svaki sabahski namaz obavljamo u džematu, skupa sa ostalim članovima porodice. U tom smislu Božiji Poslanik veli: ”Ko klanja sabah namaz u džematu, on je pod Allahovom zaštitom.” (Bilježe Ibn Madže i Taberani) U drugoj predaji Resulullah a.s. najavljuje radosne vijesti za ovakve klanjače, riječima: ”Obveseli one koji, dok tmina vlada (nije vidljivo) idu u džamiju, potpunom svjetlošću na Kijametskom danu.” (Bilježe Ebu Davud i Tirmizi) Preporučljivo je, ako mogućnosti dozvoljavaju, sve namaze obavljati u džematu, jer se obavljanje dobrih djela u mjesecu ramazanu umnožava i posebno rangira, kako stoji u hadisu Božijeg Poslanika s.a.v., a kojeg prenosi Selman r.a.: ”Allahov Poslanik s.a.v. nam se obratio  na kraju mjeseca ša'bana, rekavši: ”Ljudi, dolazi vam veliki mubarek mjesec. U njemu je noć vrednija od hiljadu mjeseci. Allah dž.š. je u tom mjesecu strogo naredio post, a noćni namaz (teraviju) je učinio dobrovoljnim. Ko se Allahu dž.š. u njemu približi kakvim dobročinstvom, kao da je obavio farz u nekom drugom mjesecu. Ko obavi farz u njemu, kao da je obavio sedamdeset farzova u nekom drugom mjesecu. On je mjesec strpljivosti, a nagrada za nju je Džennet. To je mjesec pomaganja i mjesec u kojem se povećava nafaka vjernika. Ko u njemu priredi iftar i nahrani postača, biće mu to uzrokom za oprost grijeha i oslobađanje od vatre, a dobiti će i nagradu postača bez da se nagrada imalo umanji.”

Pohvalno je, džematile sa porodicom, prisustvovati mukabeli – zajedničkom učenju Kur'ana. Slušanje i učenje časnoga Kur'ana, zasigurno, budi i oživljava naša srca. A posebno, dok postimo, u mjesecu Ramazanu. Muhammed a.s. kaže: ”Ko prouči jedan harf iz Allahove Knjige ima jedno dobro djelo, a za svako dobro djelo slijedi deset sevapa. Ne kažem elif, lam, mim je harf, nego elif je harf, lam je harf i mim je harf.” (Bilježe Tirmizi i Hakim) Posebno je važno da naši učenici, studenti, službenici i činovnici, posteći mubarek ramazanske dane ne izbjegavaju i  ne oklijevaju u kvalitetnom izvršavanju svojih obaveza i poslova. Baš u Ramazanu, naša odgovornost, profesionalizam, ihsan (dobročinstvo), trebaju biti na visokom nivou, sa povećanim elanom kojim nas jača i osnažuje post. U toku ramazanskog dana postači u muslimanskim porodicama trebaju se otarasiti ogovaranja, svađe i ružnog govora, laži i tračanja, incidentnih situacija u kojima bi mogli doživjeti neprijatnosti. Na to upozorava Božiji Poslanik a.s. kada kaže: ”Nije post samo da napustiš jelo i piće, nego je post da napustiš besposlice i nepristojan govor, pa ako te neko bude psovao ili napadao, ti mu odgovori: Ja postim, ja postim.” (Bilježe Ibn Madže i Ibn Huzejme) A u sličnom hadisu, opet Allahov Poslanik ukazuje na ovu opasnost: ”Ko ne napusti ružan govor i rad po njemu, radi Allaha, nema potrebe ni da napušta jelo i piće.” (Bilježe Buharija i ibn Huzejme) Post, kao i Islam u cjelini imaju namjeru, svojim ibadetskim aktivnostima, odgojiti karakter čovjeka, njegovu dušu, izgraditi ljudskost u njemu, ojačati mu duhovne kapacitete.

A kada se približi vrijeme iftaru, opet u zajedničkom porodičnom safu, uputimo iskrene dove Milostivom Gospodaru, za sebe, svoju porodicu i rodbinu, svoj džemat i Zajednicu i cijeli islamski ummet. Kada upućujemo dovu za drugoga, Allah dž.š. nam vraća dobrom na našu adresu i naša vrata, kako kaže Muhammed a.s.: ”Nema ni jednog muslimana koji uputi dovu glasno za svoga brata muslimana, a da melek koji je zadužen za njega, ne kaže: Amin, i tebi isto tako (ono što si molio za svoga brata).” (Bilježi Muslim) Prije samog iftara prouči dovu, iftari se vodom i hurmama, a u jelu ne treba pretjerivati. Opet bi bilo poželjno da klanjamo akšam namaz u džematu, zajedno sa porodicom. Tako naše ramazansko-porodično druženje bi bilo zaokruženo, a naša međusobna porodična kohezija, poštovanje i sklad, kroz ramazanski ”program” bi se pojačavali svakim ramazanskim danom. Na kraju, slijede pripreme i odlazak na teravih-namaz. Svakako, treba se truditi da klanjamo jaciju – namaz i teravije u džematu i to u potpunosti, u društvu porodice. Poslanik a.s. poručuje: ”Čovjek kada klanja sa imamom u džematu sve dok imam ne izađe, upisat će mu se sevap kao da je cijelu noć proveo u ibadetu.” (Bilježe Ahmed i Ibn Hibban)

Ovakav tempo ramazanskih aktivnosti obećava nama i našim porodicama ”ramazansko buđenje” i korist od svih ibadeta i hairli akcija i projekata u njemu. Molim Dragog Boga da nam se smiluje i da u ovim mubarek danima budemo Njemu predani, a da nam On, Svevišnji podari obećanu nagradu, koju Poslanik najavljuje, kada kaže: ”Ko isposti Ramazan, s čvrstim imanom (vjerom), nadajući se Allahovoj nagradi, biće mu oprošteni griijesi koje je prije učinio.” (Buharija)

Glas islama 310, strana 13, autor: dr.Mustafa Fetić