Ramazan u tradiciji Bošnjaka

Ramazan je mjesec Allahove milosti, oprosta i oslobađanja od džehenemske vatre. Muslimani i muslimanke Sandžaka oduvijek su Ramazan doživljavali kao poseban mjesec vršeći temeljite pripreme za njegov doček.

Ramazanske pripreme tokom učajluka
Kao što se sportisti temeljito pripremaju za takmičarsku sezonu i kao što se dobri trgovci pripremaju za sezonsku trgovinu ili sajam, isto tako se vrijedni Bošnjaci Sandžaka dva mjeseca pred Ramazan tokom učajluka (redžeba i ša’bana) postom i raznim ibadetima pripremaju za doček najdražeg gosta, mjeseca Ramazana, učeći dovu kojom je Poslanik a.s. dovio riječima: ,,Allahu naš, podari nam bereket u redžebu i ša’banu i podari nam da dočekamo Ramazan.”
Učajluci su tri blagoslovljena mjeseca – redžeb, ša’ban i ramazan, koje naši Bošnjaci u Sandžaku provode u ibadetu posta, namaza, Kur’ana, zikra i dove, obilježavajući dobre mubarek noći Lejletu-l-Regaiba, Lejletu-l-Mi’radža i Lejletu-l-Berata, te se na taj način duhovno i tjelesno pripremaju za mjesec Ramazan. U tim noćima se organiziraju vjerske svečanosti, učenje Kur’ana, mevluda i predavanja, kao što je nedavno Islamska zajednica obilježila Lejletu-l-Mi’radž u predivnoj imanskoj atmosferi u prepunoj Skender Kelebi (Melajskoj) džamiji u Novom Pazaru, a u kojima se na osnovu hadisa i predanja ukazuje na vrijednost i značaj tih noći kao posljednja priprema za doček Ramazana.

Spremanje džamija, kuća, restorana, avlija, ulica i trgova
U posljednjim danima mjeseca ša’bana, na poziv imama, mlade džematlije i džematlijke detaljno čiste i sređuju svoje mahalske džamije i njihove hareme, te seoske mektebe i mesdžide. Također, mijenjaju se sijalice na kandiljima preko koji se najavljuje iftarski vakat, zatim se provjerava unutrašnje i vanjsko ozvučenje, ističe se zastava Islamske zajednice na munarama u znak dočeka najdražeg mjeseca kako i dolikuje vjernicima, a shodno riječima Allahovog Poslanika a.s.: ,,Čistoća je pola vjere”, kao i: ,,Allah je Lijep i voli ljepotu.”
Pripreme za mjesec Ramazan obavljaju se i u sandžačkim kućama i avlijama, pod budnim okom sandžačkih hanuma – domaćica čiste se i kreče kuće, posebno kada je Ramazan u ljetnim danima. Ujedno se sređuju avlije, ulice i trgovi, a posljednjih godina u Sandžak se vratio tradicionalni iftarski top na bedemu ili prigodnom uzvišenju, putem kojeg se oglašava iftar, a koji je atrakcija za mještane, posebno za turiste.
Bošnjaci koji u svojim kućama, dućanima i restoranima služe i prodaju alkoholna pića ista pred Ramazan uklanjaju iz prometa i upotrebe, zamijenivši ih tradicionalnim ramazanskim napicima kao što su kleka, boza i dr. Tokom dana restorani i kafečajnice u Novom Pazaru su prazne, do iftara ne rade, a svoje radno vrijeme su uskladili s ramazanskim prilikama od iftara do sehura.
Pred nastupanje Ramazana kupuju se posebne količine raznovrsnih tradicionalnih namirnica kako bi se olakšao post, a posebno djeci koja se navikavaju postiti radujući se ramazanskoj sofri. Iftari i sehuri su posebna draž i radost Bošnjaka, kao i svih vjernika svijeta, kao što kaže Allahov Poslanik a.s: ,,Postač ima dvije radosti: radost prilikom iftara i radost prilikom susreta sa Allahom na Sudnjem danu.” (Muslim)

Iftarsko-sehurska atmosfera
I dok se miris pitica polako širi čaršijom nagovještavajući blizinu iftara, omladina u redovima pred pekarama strpljivo stoji čekajući sa cegerima vruće posebne ramazanske pitice – lepinje. Hanume se u svojim kućama trude da spreme bogate i ukusne iftarske sofre raznovrsnih domaćih sandžačkih jela, pozivajući najdraže goste i džematlije na iftar, jer su svjesne nagrade i riječi Allahovog Poslanika a.s. koji je rekao: “Ko priredi iftar postaču, imat će istu nagradu kao i postač, s tim što postaču neće biti umanjena njegova nagrada.” (Tirmizi)
Prediftarski, a posebno iftarski trenuci u sandžačkim gradovima i čaršijama posebna su priča. Sve je podređeno njemu, grad na trenutak zastane tokom iftara, čaršije i ulice su prazne, svi su se posvetili iftaru. Posljednjih godina imami sa svojim džematskim odborima u džamijama organiziraju zajedničke džematske iftare na kojima pored džematlija prisustvuju imami i ulema, gdje se druženjem, upoznavanjem i muhabetom dočekuju teravije. Sehurski berićet i sofra kod Bošnjaka u Sandžaku posebna je blagodat. Nju uglavnom ispunjavaju pite i mantije, kao i druga jela iz domaće sandžačke kuhinje u krugu svojih porodica.

Usklađenost života i poslova u Ramazanu
Mnogi Bošnjaci pokušavaju uskladiti svoje poslove, godišnje odmore i slobodne dane na poslu tokom mjeseca Ramazana kako bi što više uživali u njemu. Svakodnevne obaveze u kući, na poslu i gradu podređene su Ramazanu. Vjernice donose svoju životnu odluku stavljajući krunu – hidžab na glavu upravo u mjesecu Ramazanu. Djeca se dopisuju i dogovaraju gdje će i u kojoj džamiji klanjati prvu teraviju, koja je kod Bošnjaka poseban ugođaj, tradicija i duhovni ibadet na kojem se vjernici sastaju, druže, a nakon toga svoje druženje nastavljaju u obližnjim kafićima i kafečajnicama do kasno u noć, jer se život, muhabet i druženje u Sandžaku, a posebno u pazarskoj čaršiji tokom mjeseca Ramazana živi do kasnih sati, a nerijetko i do sehura, gdje se druženje kroz prizmu ibadeta noćnog namaza nastavlja u nekoj od centralnih džamija u kojoj se organizirano klanja noćni namaz.

Mukabele i noćni namazi
Zajednički noćni namaz postao je bošnjačka tradicija poslednjih deset i više godina, a predvode ga eminentni i sposobni hafizi Islamske zajednice u Srbiji. Ranije su hafizi morali dolaziti iz Makedonije, ponekad iz Turske, Egipta i Saudijske Arabije kako bi u Sandžaku učili mukabelu i klanjali teraviju. Otvaranjem Škole Kur’ana Časnog Islamska zajednica je dobila svoje kadrove, domaće hafize i ulemu koji posljednjih godina u nekoliko džamija klanjaju teraviju s hatmom, uče mukabelu prije podne i nakon ikindije namaza u centralnim džamijama, kao i predvode noćni namaz.
Posebna draž, tradicija, možemo reći i manifestacija jeste noćni namaz 27. ramazanske noći na trgu Gazi Isa-bega Ishakovića u centru Novog Pazara, kao i drugim sandžačkim trgovima na kojima je prisutno desetine hiljada klanjača.
Solidarnost i darežljivost u Ramazanu
Međusobna solidarnost Bošnjaka ogleda se putem sadake, daražljivosti i dobročinstva, posebno u mjesec Ramazanu gdje se vjernici sa svojim imamima, Islamskom zajednicom i CHR Hajratom, kao i ostalim ustanovama, takmiče ko će više sadake udijeliti i muhtačne iftarskom i sehurskom sofrom opskrbiti i obradovati.
Bošnjaci u mjesecu Ramazanu organizirano sprovode akciju prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra u Bejtu-l-mal Islamske zajednice na štandovima ispred i unutar džamija, a putem kojih se pomaže rad Medrese Gazi Isa-beg i ostalih odgojno-obrazovnih ustanova Islamske zajednice, kao i vakufske kuhinje u Sandžaku.
Za razliku od islamskih zajednica i odgojno-obrazovnih ustanova u okruženju i islamskom svijetu, koje su na budžetu vlada ili kantona, naše odgojno-obrazovne ustanove Islamske zajednice u Srbiji su na budžetu vjernika i finansiraju se iz Bejtu-l-mala Islamske zajednice.

Glas islama 318, autor: mr. Asmir ef. Crnovršanin