Institucije zadužene za uspravljanje bošnjačkog naroda

Najzaslužnije institucije za ponovno uspravljanje bošnjačkog čovjeka predvođene Islamskom zajednicom su: Medresa Gazi Isa-beg, Fakultet za islamske studije, Internacionalni univerzitet, Predškolska ustanova Reuda, Škola Kur’ana Časnog, Centar za humanitarni rad Hajrat, Media centar, Izdavačka kuća El-Kelimeh, BKZ, BANU, Matica bošnjačka i svakako Stranka pravde i pomirenja.
Zasigurno, da nije bilo ovih institucija sudbina i opstanak sandžačkog čovjeka bili bi upitni.
Ako se vratimo 30 godina unazad kada je Medresa Gazi Isa-beg obnovila svoj rad, vidjet ćemo da je stanje bilo poražavajuće. Ni pomena nije bilo o bosanskom jeziku, a Medresa je prva škola u kojoj se nastava izvodila na bosanskom jeziku. Ne samo bosanski jezik, već i bošnjačka nacija, pa i naglašenije pominjanje teritorije Sandžaka. Poseban vjetar u leđa bilo je osnivanje Mešihata Islamske zajednice 1993. godine, kada se točak historije ovog naroda u potpunosti okreće za dobrobit islama i muslimana na ovim prostorima. Udaranje temelja novom ustrojstvu Islamske zajednice zasigurno je garant opstanka i očuvanja dostojanstva ovog naroda. Islamska zajednica na čijem čelu je bio rahmetli muftija akademik Muamer Zukorlić od 1993. do 2014, a od 2014. muftija dr. Mevlud-ef. Dudić, bajrak je ovog naroda te sve pobrojane institucije koje su nastale ili su podrška ovoj zajednici, ili su na braniku očuvanja svih naših vrijednosti.
Mešihat je najviši vjerski i administrativni organ Islamske zajednice. Sastoji se od predsjednika i 14 članova. Predsjednik Mešihata od januara 2014. godine je muftija dr. Mevlud-ef. Dudić, koji je ovu funkciju preuzeo od rahmetli muftije Muamer-ef. Zukorlića, koji je bio na čelu Mešihata od njegovog osnivanja. Područje djelovanja Mešihata je: organizacija vjerskog života, mearifski poslovi, izgradnja i održavanje objekata Islamske zajednice, saradnja sa islamskim organizacijama i ustanovama u svijetu, administrativno-pravni poslovi, privredno-finansijski poslovi te organizacija i rad organa i ustanova Islamske zajednice u dijaspori.
Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru je visokoškolska, odgojno-obrazovna ustanova Islamske zajednice, koja je njegov osnivač i na nivou je sa drugim fakultetima i visokoškolskim ustanovama u Republici Srbiji.
Diplome Fakulteta priznate su kako u Srbiji i regionu, tako i širom svijeta. Fakultet za islamske studije je upisan u registar kod nadležnih ministarstava u Republici Srbiji, kao i u registar visokoobrazovnih ustanova Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ravnopravan sa ostala tri islamska fakulteta koja djeluju u okviru Rijaseta.
Fakultet za islamske studije osnovan je na zasjedanju Sabora Islamske zajednice Sandžaka 12.05.2001. godine, prvobitno kao Islamska pedagoška akademija u Novom Pazaru. Akademija je 2005. godine preimenovana u Fakultet za islamske studije.
Afirmacijom vjerskog i nacionalnog identiteta sandžačkih Bošnjaka tokom devedesetih godina otvorio se prostor slobodnijem vjerskom djelovanju, što je rezultiralo ponovnim reaktiviranjem vjersko-prosvjetnih ustanova i institucija. Osnivanje Fakulteta je kontinuirani uspon vjerskog obrazovanja u Sandžaku.
Snaga jednog naroda sadržana je u njegovom intelektualnom i obrazovnom potencijalu, u znanju čija svjetlost goni tamu sa horizonta nepoznatog i sakrivenog.
Bošnjaci u Sandžaku opstaju punih stotinu godina uprkos permanentnim nasrtajima na njihov vjerski, nacionalni i kulturni identitet. Jedna od najvećih nepravdi prema ovom kraju od strane svih sistema koji su njime upravljali jeste sistematsko gušenje razvoja školstva, posebno vjersko-prosvjetnih ustanova.
Fakultet za islamske studije nastaje na temelju vjersko-obrazovnih ustanova u Sandžaku, koje su nastale u vrijeme Osmanlija još od 1461. godine.
Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru je nastao na tlu vjekovnog susretanja i prožimanja raznih naroda i kultura. Osnovan je 2002. godine, kao zadužbina (vakuf), sa ciljem da obrazovanje i neprestana težnja za sticanjem znanja budu najbolji i najprepoznatljiviji brendovi ovog podneblja. Ova visokoobrazovna institucija je među prvima u našoj zemlji koncipirala sistem studija po modelu zapadnoevropskih zemalja. Ovakve intencije osnivača – zadužbinara ili vakifa, potvrđene su, prije svega, ostvarivanjem saradnje sa brojnim uglednim univerzitetima u zemlji i inostranstvu, uz mogućnost realizacije programa razmjene studenata.
Preškolska ustanova Reuda osnovana je 1998. godine. U početku je bilo jedno odjeljenje u mektebu Altun alem džamije, da bi nakon toga nastalo i bilo sagrađeno na desetina obdaništa, kako u Novom Pazaru tako i u ostalim sandžačkim gradovima kako bi se omogućilo da djeca od jedne do sedme godine života mogu nadomjestiti ono što propuste u porodicama, a polaznici bivaju najpripremljeniji za početak školovanja kroz obrazovno-odgojnu dimenziju zahvaljujući vaspitnom osoblju.
Centar za humanitarni rad Hajrat je humanitarna organizacija koja djeluje u okviru Mešihata IZ-e u Srbiji. U svom radu bavi se pomaganjem ugroženim porodicama, stipendiranjem učenika i studenata, pomoći jetimima, lancem vakufskih kuhinja, izgradnjom kuća, liječenjem bolesnih i mnogim drugim humanim aktivnostima. Slobodno se može reći da je to najorganiziranija humanitarna organizacija u Srbiji.
Bošnjačka kulturna zajednica osnovana je sa ciljem borbe za očuvanje i afirmaciju nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta Bošnjaka. Osnovana je u Novom Pazaru 22.12.2009. godine. Njeni osnivači ponosno su uzdigli bajrak bošnjačke kulture, tradicije i duhovnosti prvotno na prostoru Sandžaka, a zatim i diljem svijeta gdje god Bošnjaci žive.
Borba kroz koju je prošao narod, bošnjački čovjek, ostavila je generacijama u budućnosti poruku da uspravno nastavi i da se bori sa sigurnošću da će dobiti ono što želi.
Ono što se dešavalo u Sandžaku od 1992. do 1995. godine, zločini nad civilnim stanovništvom bošnjačke nacionalnosti, otmice, policijska tortura, nikako se ne može predstaviti kao izolirani incident.
Bošnjaci u Sandžaku imaju pravo na punu istinu o onome što se događalo od 1992-1995. godine. Nepravedno je da se o tome šuti i da ti zločini ostanu u sjenci onoga što se je dešavalo u Bosni i na Kosovu.
Bez pune istine o tim zločinima nema trajnog mira koji je narodima koji dijele isti životni prostor prijeko potreban.
Bošnjacima Sandžaka ne treba istina da bi se nekome svetili. Ona je potrebna kako bi se stavilo na znanje svima da Bošnjaci nikada više neće dopustiti da plaćaju krvavu cijenu vlastitog izbora da budu ono što jesu, a s druge strane, da i pored toga što se desilo mogu da nastave još jače i sigurnije, s punim i jednakim pravima.
Jer, živjeti ne znači biti, desiti se, postojati – živjeti znači nadživjeti.

Glas islama 320, autor: Džemila Dudić-Delić