Pitanja o namazu i dobrovoljnom postu

PITANJE: Može li muškarac klanjati otkrivenih ramena, to jest bez gornjeg dijela odjeće?

ODGOVOR: Jedan od uslova ispravnosti namaza jeste propisna odjevenost, ili drugim riječima, pokrivenost stidnih dijelova tijela, što se odnosi kako na ženu, tako i na muškarca.
Postavlja se pitanje šta je neophodno pokriti od tijela muškarca i žene?
Sva islamska ulema se složila da kada je tijelo žene u pitanju ono mora biti u cijelosti pokriveno, izuzev lica i šaka, kako u namazu tako i van njega, a na to upućuju brojni kur’anski ajeti i hadisi Resulullaha a.s.
Za razliku od žene, tijelo muškarca nije u cijelosti avret. Islamska ulema smatra da ono što mora (obavezno) biti pokriveno od tijela muškarca jeste dio od pupka, pa do ispod koljena, iz čega se može razumjeti da pokrivanje gornjeg dijela tijela nije obaveza.
Međutim, imajući u vidu važnost namaza i činjenicu da čovjek obavljajući ga staje pred Uzvišenim Gospodarom, jasno nam je da on mora pokazati maksimalnu ozbiljnost i pristojnost, bilo da se radi o načinu stajanja u namazu, obavljanju namaskih ruknova ili odjeći u kojoj obavlja namaz.
S obzirom na tu činjenicu, pravnici hanefijskog mezheba i oni koji ih u tome slijede smatraju da je muškarcu mekruh klanjati golih ramena, ako je u mogućnosti pribaviti odjeću i u njoj klanjati.
Posmatrajući naše džematlije, posebno one iz redova omladine, primjetno je određeno opuštanje u tom pravcu. Dosta je onih koji u toplim ljetnim danima namaz obavljaju u šorcevima, koji jedva sežu do koljena ili trik-majicama koje ne pokrivaju ramena, što iako nije izričito zabranjeno, ipak u određenoj mjeri izražava nepristojnost koja se nikako ne smije naći niti tolerisati kada je u pitanju namaz i stajanje pred Allahom Uzvišenim.
Dotična odjeća iako zadovoljava propisani vjerski minimum u oblačenju i može biti korištena u trenucima odmora ili slobodnom vremenu, ne bi smjela biti način odijevanja onoga ko obavlja namaz prilikom njegovog obavljanja.
Stoga, savjetujem svima, posebno mladima, da kada žele namaz obaviti to čine odjeveni onako kako priliči osobi koja staje pred Uzvišenim Gospodarom, Njemu pada na sedždu, Njega hvali i veliča i od Njega pomoć i oprost traži. Da svoje šorceve, sumnjive u pogledu dužine, u namazu zamijene pantalonama, a preko trik majica u kojima sjede i kahvenišu, ili šetaju, a koje ne pokrivaju ramena, obuku košulje i na taj način pokažu svijest da znaju pred Kime i radi Koga namaz obavljaju, jer namaz nije ćaskanje, niti obična relaksacija, nije šetnja plažom niti kahvenisanje, već stub vjere čije izvršavanje traži posebnu pripremu, fizičku i psihičku. Da je i odjeća važan segment namaza ukazuje i Uzvišeni Allah u Kur’ani Kerimu: „O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hoćete molitvu obaviti!“ (El-E’araf 31) iz čega se jasno zaključuje da se odijevanju općenito, a posebno prilikom obavljanja namaza i odlaska u džamiju radi namaza, mora pokloniti puna pažnja od strane muslimana i muslimanke i nikakvo opuštanje po ovom pitanju nije dozvoljeno.

PITANJE: Da li je dozvoljena nafila post petkom i subotom, ili subotom i nedjeljom, zasebno i spojeno, ili pak početi petkom, pa postiti više dana uzastopno?

ODGOVOR: Kada se govori o dobrovoljnom – nafila postu potrebno je napomenuti da nije svaki oblik dobrovoljnog posta na istom nivou, jer postoji nafila post koji je na stepenu sunneta, kao što je slučaj sa postom 9. i 10. dana mjeseca muharrema (dan Ašure sa danom prije njega), zatim dobrovoljni post koji je na stepenu poželjnosti – menduba, kao što je post tri dana od svakog mjeseca (bijeli dani – 13, 14. i 15. dan), post ponedjeljkom i četvrtkom, šest dana mjeseca šewala itd, a također postoji i dobrovoljni post na stepenu nafile, koja ukoliko se učini slijedi nagrada, a ukoliko se ispusti ne postoji nikakava kazna.
Postiti samo jedan dan: petak, subotu ili nedjelju, odnosno izdvojiti jedan dan koji se želi postom učiniti posebnim u odnosu na druge dane i to redovno prakticirati, spada u pokuđene stvari, ne zbog samog posta u njemu, već zbog namjere koja se ima sa postom u tom danu, a to je odlikovanje tog dana u odnosu na druge dane, jer je u tome oponašanje sljedbenika drugih religija koji su odabirali određene dane da ih posebno obilježavaju, tako da musliman to ne smije činiti, jer postoje jasni dokazi koji to zabranjuju. Poslanik a.s. o džumanskom danu – petku kaže: “Nemojte noć uoči petka posebno izdvajati u odnosu na druge noći po pitanju ibadeta, niti džumanski dan – petak po pitanju posta, osim ukoliko je riječ o postu kojeg neko izvršava zbog obaveze ili drugog razloga” (Muslim), a u predaji koju bilježi Ebu Hurejre dodaje se: “Nemojte postiti samo petkom, dodajte dan prije ili dan poslije.”
Ukoliko se radi o postu kojim se nadoknađuju propušteni dani Ramazana, ili se radi o nekoj drugoj vrsti dobrovoljnog posta koji obuhvata petak, subotu ili nedjelju, kao što je slučaj da se dan Arefata podudari sa pomenutim danima, onda ne postoji smetnja, niti razlog zabrane posta u njima.

PITANJE: Da li se može klanjati ikindija namaz desetak minuta prije nastupanja akšamskog vremena?

ODGOVOR:Uzvišeni Zakonodavac je propisujući namaze odredio za svaki namaz vrijeme njegovog obavljanja, što znači da u normalnim okolnostima nije ispravan namaz ako se odloži za neko drugo vrijeme, mimo propisanog.
Kod određenih namaza lijepo je da oni budu obavljeni na samom početku namaskog vremena, kod drugih da se njihovo obavljanje odloži za što je moguće kasnije. Postoje također dijelovi namaskih vremena u kojima nije poželjno klanjati, kao što su: vrijeme izlaska Sunca, kada se Sunce nalazi u zenitu, pa sve dok malo ne prekrene i kada Sunce zalazi, a to je zadnje vrijeme ikindije namaza. Kada je riječ o mogućnosti klanjanja ikindije u njenom zadnjem vremenu, islamski pravnici smatraju da se ona mora obaviti, ako prethodno nije obavljena, ali da će onaj ko je bez valjanog razloga odložio obavljanje ikindije namaza do tog momenta biti odgovoran zbog svoje nemarnosti.
Osoba koja sa opravdanim razlogom nije mogla obaviti ikindiju ranije (obavljanje neodložnog posla, zaborav, san i slično), klanjat će je u tom momentu i za to neće imati nikakve kazne, jer to nije učinila svojom voljom ili nemarnošću.
Ukoliko se dogodi da u toku obavljanja jednog namaza, koji je s opravdanim razlogom odložen pred sam kraj njegovog vremena, nastupi vrijeme drugog namaza, namaz će se računati obavljenim i ispravnim ako se je stigao makar jedan rekat dotičnog namaza obaviti u njegovom vremenu, bez obzira što će se ostali rekati obavljati u vremenu drugog namaza.

Glas islama 322, pitanja i odgovori, autor: dr. Rešad ef. Plojović