Propisi posta

O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni. I to određeni broj dana, a ko od vas bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga teško podnose – otkupnina je jednog siromaha nahraniti. A ko dobrovoljno učini i više – to je za njega bolje. A da postite bolje vam je neka znate.

Post je jedan od osnovnih stubova vjere je uzdržavanje (imsak) od jela, pića, pušenja, spolnog općenja i si. od pojave zore do zalaska sunca dana koji se posti. To je stroga obaveza propisana Kur'anom,  Sunnetom i idžmaom (konsenzusom) islamske uleme. Ramazanski post je propisan desetog ša‘bana, druge godine po Hidžri (tj. 624.) u Medini.

Post se u Kur'anu spominje na više mjesta, najviše u suri El-Bekare.

Uzvišeni Allah naređuje post riječima: „O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni. I to određeni broj dana, a ko od vas bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga teško podnose – otkupnina je jednog siromaha nahraniti. A ko dobrovoljno učini i više – to je za njega bolje. A da postite bolje vam je neka znate.“ (El-Bekare, 183-184)

Poslanik Muhammed a.s. je rekao: „Islam se temelji na pet stvari: vjerovanju u Allaha, vjerovanju u Allahovog poslanika Muhammeda a.s., klanjanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadža i postu Ramazana.“ (Muttefekun alejhi)

Ramazanski post je fardi ‘ajn, stroga obaveza za svakog punoljetnog, pametnog i zdravog muslimana i muslimanku koji nisu na putu, a ko ga negira ne smatra se pripadnikom islama.

Ramazanski post počinje istekom mjeseca ša‘bana i pojavom mlađaka koji je pouzdan znak da je nastupio Ramazan i traje sve do pojave novog mlađaka, tj. mjeseca, jer je Poslanik a.s. rekao: “Postite kada ugledate mlađak, a okončajte post kada ga ponovo ugledate.” (Muttefekun alejhi)

Dilema o pojavi mlađaka danas je otklonjena, jer se sasvim sigurno proračunima i savremenim naučnim pomagalima, koja stoje odgovornima (ulul emru) na raspolaganju, može izraditi kalendar i putem astronomskih proračuna osloboditi pojedince sumnji u tačan dan početka i završetka posta, na čijem stanovištu je Islamska zajednica.

Ramazan je mjesec posta koji iziskuje posebnu pažnju. Vrijednost tog mjeseca ne može osjetiti svako. Neupućeni ga doživljavaju kao teret, a upućeni vjernici kao počast i privilegiju. Stoga ćemo u narednim redovima spomenut neke od propisa ramazanskog posta sa stanovišta fikha kako bi vjernicima olakšali i uljepšali mubarek ramazanske dane i noći.

Ruknovi (sastavni dijelovi) posta

Post se sastoji iz dva rukna i to:

– Uzdržavanje (imsak) od onoga što kvari post od zore do zalaska sunca.

Uzvišeni kaže: „l jedite i pijte dok vam ne bude jasan bijeli konac od crnog konca zore (dok zora ne zabijeli), zatim upotpunite post do noći.“ (El-Bekare, 187)

– Nijet (odluka), a potvrda za to su vjerodostojni hadisi Allahovog poslanika Muhammeda a.s., koji kaže: „Djela se računaju prema namjeri…“ kao i hadis od Hafse r.a. da je Muhammed a.s. rekao: „Ko ne zanijeti ovaj post prije zore, nema posta.“

Ovaj nijet se čini, prije svega, srcem i postupkom koji je lijepo propratiti riječima: “Odlučih da postim ovaj dan Ramazana približavajući se Allahu dž.š.”, a svakako samo ustajanje na sehur je jedna vrsta nijeta.

Šartovi (uvjeti) posta

Da bi post bio ispravan potrebno je ispuniti određene uvjete kao što su:

– Islam, jer nemusliman nije dužan postiti.

– Biološka punoljetnost, koja se postiže pojavom polucije kod dječaka i menstruacijom kod djevojčice. Dječak i djevojčica iznad sedme godine mogu postiti, ali nisu obveznici.

– Razum, jer je Poslanik a.s. rekao: „Pera su uzdignuta od tri osobe: dječaku dok ne postane punoljetan, maloumnoj osobi dok ne ozdravi i osobi koja spava dok se ne probudi.“ (Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže i Ahmed)

Sunneti posla

Tokom posta vjernik slijedi praksu Allahovog Poslanika a.s. kroz sljedeće ibadete:

– Sehur, jer se prenosi od Enesa r.a. da je Poslanik a.s. rekao: „Sufurajte, zaista je u sufuru bereket.“ (Buharija i Muslim) Računa se da je čovjek sufurao, odnosno ispunio formu, makar popio gutljaj vode.

Ako neko bude jeo nakon sufura i nastupanja zore, ili se bude iftario prije zalaska sunca, tj. iftara, dužan je u oba slučaja napostiti taj dan.

– Požurivanje s iftarom: postaču je lijepo požuriti s iftarom čim nastupi njegovo vrijeme. Od Sehl ibn-Sa'da se prenosi da je Muhammed a.s. rekao: „Ljudi će biti na dobru sve dok budu požurivali s iftarom.“ (Buharija i Muslim)

Iftar sa nekoliko hurmi. Sunnet je da to bude neparan broj (3, 5, 7) i sl. ili isti toliki broj gutljaja vode. Od Enesa r.a. se prenosi da je Poslanik a.s. iftario s nekoliko hurmi prije klanjanja akšama, a ako ne bi bilo toga, onda bi se iftario uz nekoliko gutljaja vode. (Ebu David i Tirmizi)

– Dova za vrijeme iftara i u toku posta, jer se prenosi od Abdullaha ibn Amra ibni el-Asa da je Muhammed a.s. rekao: “Postaču neće biti odbijena dova koju uputi Allahu dž.š. prilikom iftara.“  Iftar dova glasi: „Gospodaru moj, u Tvoje ime sam postio, u Tebe vjerujem, na Tebe se oslanjam i iftarim onim čime si me Ti opskrbio.“ (Allahumme leke sumtu, ve bike amentu, ve ‘alejke tevekkeltu ve ‘ala rizkike eftartu.)

– Ostavljanje svega onoga što je u suprotnosti s postom i što može umanjiti njegovu vrijednost, kao što je bespotreban govor (ogovaranje, kleveta, svađe, psovke i sl.). Rekao je Allahov Poslanik a.s.: “Ko ne ostavi nevaljao govor i rad po njemu, Allah nema potrebu za njegovim ostavljanjem hrane i pića.” (Buharija)

– Darežljivost i udjeljivanje na Božijem putu.

– Provođenje vremena u učenju Kur'ana.

– Pojačavanje ibadeta u posljednjih deset dana Ramazana.

Osobe koje su oslobođene od posta

Prema naprijed citiranom kur'anskom ajetu, postiti nisu dužni bolesnici, oni koji su na putu i oni koji teško podnose post, poput starijih iznemoglih osoba i sl.

– Bolesnik: Postoji privremena i trajna hronična (neizlječiva bolest). Bolesnici s privremenim bolestima će biti dužni isti broj propuštenih dana napostiti nakon Ramazana, dok bolesnici s trajnim hroničnom bolestima i starije – iznemogle osobe (starac i starica), kao i osobe koje uzimaju trajne terapije hranljivih sastojaka, bit će dužni otkupiti se fidjom. Fidja je čin iskupljenja. Onaj ko ne može da posti zbog spomenutih razloga iskupit će se tako što će za svaki dan po jednog siromaha nahraniti, tj. u našim uslovima uplatom sadekatu-l-fitra u Bejtu-l-mal Islamske zajednice, npr. trideset dana posta trideset vitrova, plus onaj jedan što svi daju za svoj post. A ako je osoba siromašna i nema mogućnosti da to izdvoji, molit će Allaha da joj oprosti.

– Putnik: Pod pojmom musafir – putnik podrazumijeva se osoba koja putuje iz svog mjesta boravka više od osamdeset kilometara i kome je dopušteno da četverorekatne namaze skraćuje na dva rekata. Današnja putovanja su mnogo lakša nego ranije, pa je na kraćim relacijama dozvoljeno i bolje je postiti nego ne postiti.

– Žena u hajzu – menstrualnom ciklusu, koji traje od 3-10 dana.

– Žena u nifasu – postporođajnom periodu, koji traje 40 dana.

– Trudnica i dojilja, ako se boje za svoje zdravlje i zdravlje svoga djeteta, ali će propuštene dane napostiti kada se ukaže prilika za to.

– Radnik i vojnik na teškim fizičkim poslovima i vježbama. Islamska ulema je u fikhskim djelima imenovala određena zanimanja kao izuzetno teška i naporna poput rudarskih zanimanja, radnika u željezarama, građevinskih radnika koji su izloženi suncu, kiši, i sl., vozača koji voze na dalekim relacijama jer mogu ugroziti sebe, ali i druge učesnike u saobraćaju.

Sve naprijed spomenute osobe privremeno su oslobođene ramazanskog posta, ali nisu oslobođene njegove nadoknade isti broj propuštenih dana. Napaštanje propuštenih dana ramazanskog posta može biti redoslijedom, a može i sa prekidima manjim ili većim.

Radnje koje kvare post

– Post će pokvariti svako konzumiranje jela, pića, duhana, nargile i spolni odnos. Također, post će pokvariti sve što unosimo u organizam, a što u sebi sadrži hranljive materije poput tableta i lijekova, pa makar ih primali i vještačkim putem poput infuzija, injekcija i sl.

– Povraćanje: Nije dozvoljeno da postač sam izaziva povraćanje, jer povraćanje punim ustima također kvari post. Ukoliko dođe do takve situacije postač će nastaviti taj dan postiti, ali će ga poslije Ramazana napostiti dan za dan. Od Ebu-Hurejre se prenosi da je Muhammed a.s. rekao: „Koga nadvlada nagon za povraćanjem, nije dužan napostiti, ali ko namjerno prouzrokuje povraćanje, neka napasti taj dan.” (Malik i Bejheki)

– Nastup hajza – menstruacije kod spolno zrele žene.

– Namjerno izazivanje sjemena onanisanjem ili masturbacijom.

– Ukoliko se osobi desi polucija u snu, upotpunit će post toga dana i to mu neće pokvariti post, post će nastaviti uz uzimanje gusula (kupanja) kada se probudi.

– Ukoliko bi postač nenamjerno, iz zaborava, nešto pojeo ili popio, neće pokvariti post, pod uvjetom da ono što se trenutno nalazi u ustima odmah izbaci iz usta, jer se prenosi od Ebu-Hurejre da je Poslanik a.s. rekao: „Ko zaboravi da posti, pa pojede nešto ili se napije vode, neka nastavi s postom, jer ga je Allah dž.š. nahranio i napojio.“ (Hadis bilježi šest hadiskih zbirki)

– Ukoliko bi postač bez opravdanog razloga namjeno pokvario svoj post, na bilo koji način, dužan bi bio izvršiti čin pokajanja i iskupljenja (keffaret) i to na sljedeći način: dužan je osloboditi neslobodnu osobu, ili postiti dva uzastopna hidžretska mjeseca, ili nahraniti šezdeset siromaha.

Mekruhi (pokuđene radnje) postača

– Približavati se gotovim jelima u cilju udisanja njihovih mirisa.

– Kušanje jela i igranje sa njime, osim domaćici radi provjere kvaliteta jela (slano, slatko i sl.).

– Ispuštanje krvi iz tijela bez nužde, koje slabi organizam.

– Slušanje muzike i gledanje u zabranjeno.

– Ulaženje u ljubavne igre sa supružnikom koje mogu dovesti do kvarenja posta.

Jedno od lijepih svojstava muslimana koji je trenutno ili trajno oslobođen posta jeste da javno ne konzumira hranu, piće, duhan i slično, jer na taj način skrnavi post i mubarek mjesec Ramazan dajući loš primjer drugima.

Glas islama 330, R: ISLAMSKE TEME, Mr. Asmir-ef. Crnovršanin