Moral i religija

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Najsavršenijeg imana su oni vjernici koji su najljepšeg ahlaka.“ (Ebu Davud, 4682)

Islam naglašava važnost dobrih moralnih vrijednosti i navodi da su one jedan od razloga prihvatanja vjere. U opisu karaktera Svog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, Allah, dželle šanuhu, kaže: “Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu i koji često Allaha spominje.” (El-Ahzab, 21)

Prema tome, veza između dobrih moralnih vrijednosti i religije je snažna i višestruko su povezani, međusobno se dopunjuju i prožimaju. Vjernik treba da se pridržava onoga što je navedeno u vjeri i da posjeduje dobre moralne vrijednosti koje pokazuju uzvišenost islamske vjere i podstiču druge da joj se pridruže.

Hadisi Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, jasno ukazuju da je lijep ahlak – moral najvrednije nešto što može neko posjedovati. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Najsavršenijeg imana su oni vjernici koji su najljepšeg ahlaka.“ (Ebu Davud, 4682) Dakle, najbolje što je čovjeku dato jeste lijep ahlak (odgoj).

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Najsavršenijeg imana su oni vjernici koji su najljepšeg ahlaka.“ (Ebu Davud, 4682)

Ovo moramo uvijek imati na umu i nikada ne smijemo zaboravljati. Ako želimo visoke deredže i stepene, te uzvišene džennetske perivoje, koji se dobijaju shodno jačini imana i ubjeđenja, na nama je obaveza da se založimo i pregnemo raditi na polju lijepog ahlaka i odnosa prema Allahu, dželle šanuhu, i Njegovim stvorenjima, udaljavajući se od svake poganštine, nevjerstva, zla i nemorala.

Dobri moralni kvaliteti koje je donio islam i njihova bliska povezanost s njim različiti su i mnogobrojni. Među njima je iskrenost, a Allah, dželle šanuhu, kaže: “O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su iskreni.” (Et-Tevba, 109)

Uzvišeni Allah kaže: “O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, nekā sumnjičenja su, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga – a vama je to odvratno – zato se bojte Allaha; Allah, zaista, prima pokajanje i Samilostan je.” (El-Hudžurat, 12)

Ovaj plemeniti kur’anski ajet spominje mnoge loše pojave koje musliman treba izbjegavati, kao što su prisluškivanje drugih ljudi, ne čuvanje tajne svoje braće i treba se čuvati sumnjičenja. Musliman bi trebao pokazivati strpljenje, suosjećanje i milost, a sakrivati ono što vidi ili čuje od drugih ljudi.

U sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuto je da su kvaliteti koje tražimo kod partnera u braku njegov karakter, odnosno odgoj i vjera. Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: „Kada vam dođe prosac čijom ste vjerom i ponašanjem zadovoljni, oženite ga, jer, ako to ne učinite, na Zemlji će nastupiti velika iskušenja i nered širokih razmjera.” (Tirmizi, 4/494//1084, Ibn Madže, 1/632/1967 i Ibn Ebu Asim, u djelu El-Ahad, 2/351/1122, s dobrim lancem prenosilaca)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je povezao islam, odnosno religiju, sa dobrim moralnim karakterom, jer onaj ko posjeduje dobre moralne vrijednosti čuvat će svoju porodicu. Prema tome, slobodno možemo kazati da su religija i moral itekako povezani.

Glas islama 332, R: Islamske teme, A: Edin Redžepović