Bajramski običaji i njihova vjerska utemeljenost

Dani Bajrama su dani radosti, veselja i sreće. Lica vjernika sijaju od sreće, zadovoljstva i radosti.

 

Nekoliko dana prije Bajrama muslimani temeljito čiste i uređuju svoje kuće, stanove, avlije i ulice. To je u skladu sa osnovnim islamskim principom prema kojem je čistoća pola vjere.

Muslimani u Bosni i Hercegovini i Sandžaku, uoči i za vrijeme Bajrama, obilaze mezarluke. Na mezarlucima uče dove i one su poklon umrlima od živih. Na taj način Bajram prelazi granicu života i smrti i postaje univerzalni blagdan čiji se bereket ne prosipa samo na žive muslimane, već obuhvata i naše dobre prethodnike.

Na bajramsko jutro običaj je da svi članovi porodice rano ustaju i pripremaju se za odlazak u džamiju. Slijedeći Poslanikovu a.s. tradiciju, za Ramazanski bajram, prije odlaska na namaz, nešto se pojede. Poslanik a.s. imao je običaj pojesti neparan broj hurmi, dok je kod nas običaj da se uz bajramske kolače popije kahva. Za Kurban bajram lijepo je da prvi obrok napravimo od kurbanskog mesa.

Prije odlaska u džamiju običaj je okupati se, namirisati i obući najljepše i najsvečanije odijelo.

Ženski članovi porodice pomažu muškarcima da se što ljepše i svečanije pripreme za bajram namaz.

Prema Poslanikovoj a.s. tradiciji, kao što smo napomenuli, na bajram namaz odlazi se jednim putem, a vraća drugim da bi što više meleka koji stoje kraj puta tražilo oprosta za klanjače. Kako bi što veći broj klanjača klanjao, bajram namaz se obavljao na musali, mjestu određenom za obavljanje namaza na otvorenom prostoru. Danas se bajram namaz obavlja u džamijama.

U svim muslimanskim kućama, u skladu sa materijalnim mogućnostima domaćina, priprema se bajramski ručak. Lijep običaj je da se svi članovi porodice sakupe kod roditelja na zajednički bajramski ručak. Na taj način se među muslimanima učvršćuju veze, pazi rodbina i prijatelji.

Prvi dan Bajrama djeca posjećuju roditelje. Zavisno od mjesta do mjesta djeca roditelje ljube u ruku ili u lice. Prilikom čestitanja Bajrama traži se Božiji bereket i blagoslov riječima: “Bajram šerif mubarek olsun.”

Nezaobilazan dio bajramskog posjećivanja jesu bajramluci, prigodni pokloni kojima se darivaju roditelji i djeca. Ženski članovi porodice darivaju se katom, ili nekim drugim odjevnim predmetom, dok se muškarci daruju shodno njihovim navikama. Bajram i bajramluci opjevani su u poznatoj sevdalinki:

Bajram ide, Bajramu se nadam,
Šta bih dragom bajramluka dala?
Kad bih dragom vezen jagluk dala,
Dragi mi je, malo mu je dara!
Kad bih dragom boščaluka dala,
Sirota sam, mnogo mu je dara!
Kad bih dragom b'jelo lice dala,
Faliće se među jaranima!

Maloljetna djeca uglavnom se daruju slatikišima i novcem. U danima Kurban bajrama po dolasku u domove obavljaju se pripreme za žrtvovanje kurbana. Nakon obavljenog klanja kurbana, kurbansko meso dijeli se na tri jednaka dijela. Jedan dio dijeli se siromašnima, jedan komšijama te rodbini i prijateljima, a jedan ostaje domaćinu. Djeca raznose kurbansko meso kako bi svi oni kojima se kurban dijeli mogli na vrijeme spremiti ručak.

Posjećivanje rodbine za vrijeme Bajrama ima jedinstvenu svrhu i cilj. Vjernici su za vrijeme Bajrama sretni i radosni, a sreću je uvijek najbolje podijeliti sa najbližima. Uz to, Bajrami su idealno vrijeme da se određene nesuglasice koje postoje unutar porodice izglade, a oni koji su eventualno ljuti jedni na druge pomire. Sve to duboko je ukorijenjeno u našoj vjeri koja od vjernika zahtjeva da žive u harmoniji, bratskoj slozi i ljubavi.

Konačno, dani Bajrama su dani radosti, veselja i sreće. Lica vjernika sijaju od sreće, zadovoljstva i radosti. Poslanik a.s. je za vrijeme Bajrama dozvoljavao pjesmu i zabavu pod uslovom da se vodi računa da to bude u granicama časnog Šerijata. Dani Bajrama dani su učenja tekbira kojima zahvaljujemo Allahu dž.š. na blagodatima kojima nas je obdario.

Kao što se može utvrditi, običaji muslimana Bošnjaka vezani za Bajram duboko su ukorijenjeni u islamsku tradiciju i sunnet časnog Poslanika a.s. Premda ih ljudi smatraju svojim narodnim običajima, to su u biti islamski propisi za koje vjernici imaju nagradu od Uzvišenog Allaha.

Negativne pojave tokom Bajrama

Izostanak duhovne dimenzije

Kao i mnogi drugi ibadeti i obilježavanje Bajrama se, nažalost, često zloupotrebljava i krivi udaljavajući se tako od principa islama. Neki autori upozoravaju na razne pojave koje skrnave svetost ovog velikog i mubarek dana. Ove pojave su različitih formi od mjesta do mjesta, ali se, nažalost, mogu primijetiti skoro na svim prostorima koje nastanjuju Bošnjaci.

„Obilježavanje Bajrama u novije vrijeme dovelo je do raskalašenosti, bludničenja, pijanstava, pa čak i ubistava za vrijeme Bajrama. Ljudi koji nisu postili ramazanske dane i njegove noći provodili u ibadetu, te stoga nisu mogli osjetiti puninu svoje duše, cijeli Ramazan bili su kao u zatvoru, jer im kolektivna svijest muslimanskog društva nije dozvoljavala da tokom Ramazana daju oduška svojoj pokvarenoj, raskalašenoj duši. Kraj Ramazana i dolazak Bajrama ovakvi dočekuju kao razjareni psi, kao oslobođenje okova treznoće i stida, te se zajedno sa svojim prijateljima šejtanima prepuštaju pijanstvu, bludničenju, svađama i razdoru o čemu zorno svjedoči naša bajramska stvarnost. Neshvatljivo je, stoga, da neki ljudi mubarek dane Bajrama koriste za otvoreni nemoral, bestidnost, raskalašenost, pijanstvo i bludničenje. Dani Bajrama su dani učenja tekbira kojima zahvaljujemo Allahu na blagodatima kojima nas je obdario, a ne šejtanski dani koji se koriste da bi se prkosilo Dragom Bogu. Ispijati ogromne količine alkohola, raskalašeno se i bestidno ponašati, pa čak i tuđe živote ugrožavati, posebno je opasno u danima Bajrama, jer su to blagoslovljeni, Božijim obiljem ispunjeni dani. Takvi grijesi za vrijeme Bajrama čista su pakost od strane ljudi prema Bogu, jer u danima kada Allah obilno daruje takvi ljudi čine najgnusnija djela i sramote.“[2]

Važno je napomenuti da islamske ustanove na našim prostorima trebaju preuzeti inicijativu na edukaciji muslimanskog stanovništva o značenju i značaju Bajrama ne bi li se ovakve pojave spriječile i liječile.

 

Skraćivanje Bajrama

Ono što je negativno, a što se uvlači kod našeg naroda, jeste skraćivanje trajanja Bajrama kao posljedica ubrzanog tempa življenja. Naime, neke firme, pojedinci i zajednice ograničavaju bajramovanje na jedan ili eventualno dva dana, što ni u kom slučaju nije dopušteno i što se suprotstavlja načelima naše vjere i propisa Svevišnjeg Gospodara Koji nam je ostavio ova dva blagdana.

Selektivni obilasci

Negativnost na koju, također, treba upozoriti jeste i pojava da se obilaze samo neki komšije, rođaci, a zaobilaze oni drugi zbog žurbe ili pak nekog drugog razloga. Ova pojava nije u duhu naše tradicije i vjere. Poznat je hadis Poslanika a.s. koji strogo zabranjuje ovu pojavu.

Glas islama 342,R: Islamske teme/Aktuelno, A: Dr. Hajrudin Balić

 

[1] Elvir Duranović, Bajram  – vjerski obredi i narodni običaji (http://www.scribd.com/doc/17206545/Bajram-vjerski-obredi-i-narodni-obicaji-Elvir-Duranovic).

 

[2] Elvir Duranović, Ramazanski bajram, tekst(http://www.scribd.com/doc/17206545/Bajram-vjerski-obredi-i-narodni-obicaji-Elvir-Duranovic).