Familija Ćilerdžić dala je veliki broj uglednih ljudi

Naveli smo da je rodonačelnik ove familije bio Husein Ćilerdžić, čiji se mezar nalazi na groblju Gazilar u Novom Pazaru. Autor ovog teksta upoznat je sa članovima ove familije koji su živjeli u 19. i 20. vijeku. Najpoznatiji od njih bio je Murat-aga Ćilerdžić (1830-1896). U svoje vrijeme Murat-aga bio je istaknuti prvak sa velikim uticajem u Novom Pazaru i šire. On je ostao upamćen i kao veliki patriota koji se borio za status Bošnjaka u Osmanlijskom carstvu. Ta njegova borba naročito je došla do izražaja pred Berlinski kongres (1878) kada su velike evropske sile odlučile da zadaju smrtonosan udarac turskom sultanu čije je carstvo bilo u velikoj krizi. Naime, odmah se saznalo da će se na ovom kongresu Austrougarskoj dozvoliti da okupira Bosnu i Hercegovinu, a Srbiji i Crnoj Gori dodijeliti nezavisnost. Naravno, sve to na štetu bošnjačkog i albanskog naroda. Ruski predstavnik zalagao se da se Novopazarski sandžak podijeli između Srbije i Crne Gore. Sultan nije imao vojničke snage da se odupre sve agresivnijoj politici velikih sila, pa je šutke pristao na gubljenje teritorija na Balkanu.

Međutim, bošnjački i albanski prvaci ustali su protiv odluka i velikih sila i sultana. Samo tri dana prije Berlinskog kongresa u Prizrenu je osnovana tzv. Prizrenska liga (10. juni 1878.), na kojoj je odlučeno da se navedenim odlukama u Berlinu suprotstave oružjem. O ovom veoma važnom historijskom događaju pisao je i poznati historičar Bogumil Hrabak, gdje navodi i imena prvaka iz Sandžaka koji su učestvovali u osnivanju Prizrenske lige. „…Turske regularne trupe bile su koncentrirane ne prema Srbiji nego prema Sandžaku, odakle se očekivala austrougarska vojska. Dvanaestog juna 1878. Hafiz-paša je povukao jedinice sa planine Rogozne, ostavljajući na njoj samo tri bataljona, dok se u logorima podignutim kraj lijeve obale Ibra kod Kosovske Mitrovice nalazilo devet bataljona. Desetog juna u Prizrenu osnovana je Arbanaška (op. Prizrenska liga). Osnivačkoj skupštini prisustvovali su i prvaci iz Stare Raške (op. Novopazarskog sandžaka): iz Novog Pazara Ejup-beg Huseinbegović, Murat-aga Ćilerdžić i Ali-efendija muderiz; iz Sjenice Osman-aga Ćatović i Mujaga Ćosović; iz Pljevalja muftija Mehmed Šemsekadić.“ (Iz teksta Bogumila Hrabaka Prizrenska liga i Stara Raška objavljenog u Novopazarskom zborniku br. 22 u Novom Pazaru 1998.)

Murataga je imao tri sina: Abdula, Hamida i Habiba. Najstariji sin Abdul-aga Ćilerdžić (1850- 1920) upamćen je kao veliki vjernik, humanista. Išao je dva puta na hadž – krajem 19. i početkom 20. vijeka. U to vrijeme se iz Sandžaka do svetog grada Mekke putovalo više od mjesec dana. Sagradio je prelijepu kuću i han neposredno uz Isa-begovu džamiju, kao i kuću sa selamlukom u Ejup-begovom sokaku (današnja ulica 8. marta). Abdul-aga je imao četiri sina: Ahmeta, Huseina, Mehmeda i Ismaila – Smaja. Najstariji sin Ahmet imao je petoro djece, ali su mu četvoro rano umrla. Ostala mu je ćerka Hatidža koja je bila udata za Mujagića iz Sjenice i sa njim imala dvije ćerke.

Abdul-agin sin Husein imao je dva sina: Rešada i Nihada i dvije ćerke: Hadiju i Aliju. Od Ćilerdžića koji su živjeli u Novom Pazaru u poslijeratnom periodu najpoznatiji je bio Nihad-Nićo Ćilerdžić (1940-2020), inženjer elektrotehnike i veoma omiljena i poštovana ličnost u gradu.

Mehmeda Ćilerdžića, sina Abdul-aginog, strijeljali su partizani 21. januara 1945. godine na Hadžetu. Najmlađi sin Ismail – Smajo umro je u Turskoj. Nije imao djece.

Fotografija familije Ćilerdžić za Bajram 1928. godine. S lijeva stoje: Daut sin Alijagin, Mehmed – Meša sin Abdul-agin, Sait sin Alijagin, Murat sin Alijagin. Sjede: Osman-aga i Husein-aga.

Hamid-aga Ćilerdžić (1860-1919) drugi je Muratagin sin. Kao ugledna ličnost  izabran je za predsjednika Općine Novi Pazar. Na toj funkciji bio je od 22.11.1915. do polovine 1916. godine. Za svoga mandata došao je u sukob sa austrougarskim vlastima u gradu, nakon čega je bio zatvoren. Kaznu je izdržavao do 1918. godine u Beogradu. Umro je u Novom Pazaru 1919. godine. Hamid-aga nije imao djece.

Treći Murat-agin sin bio je Habib-aga. On je imao dva sina: Hamdiju i Aliju te ćerku Emu koja je bila udata za Mustaj-bega Čavića i sa njim imala sina Amir-bega. Iza Hamdije su ostali sin Osman i ćerka Emira. Mlađi Habib-agin sin bio je Alijaga Ćilerdžić (1875-1941) koji je ostao upamćen po junaštvu tokom tromjesečne odbrane Novog Pazara (krajem 1941.) od strane srbijanskih četnika Draže Mihailovića. Alijaga se ženio dva puta. Od prve supruge Ruveide imao je tri sina: Dauta, Saita i Murata, a od druge supruge Šefćete imao je sina Sulejmana. Nakon što je Alijaga 11. novembra 1941. izgubio život u borbi sa četnicima, u blizini varoši Raška, njegovi sinovi su, pred ulazak partizana u Novi Pazar, preko Albanije odselili za Tursku. Sva četvorica umrla su u Istanbulu. Iza Dauta su ostali sinovi: Muharem i Habib te ćerke Mahija i Zakira.

Iza Saita su ostali sinovi: Haso, Omer, Ibrahim, Alija, Ahmet i ćerka Ema. Murat zvani Mušan nije se ženio. Od svih navedenih Ćilerdžića koji su otišli u Tursku danas su najpoznatiji Mahija (Ćilerdžić) Samdanci (1945) i njen brat Habib (1938). Mahija je veoma uspješna žena i vodi čuvenu špedicijsku firmu „Adria“. I Habib također ima svoju firmu pod imenom „Natrans“.

JEDAN IZ FAMILIJE ĆILERDŽIĆ 1870. GODINE UBIO JE TURSKOG VOJNIKA, PREBJEGAO U UŽU SRBIJU I PRIMIO KRŠĆANSTVO

U kontaktima sa rahmetli Nihadom-Nićom Ćilerdžićem saznao sam otkuda prezime Ćilerdžić kod nekih Srba. Baveći se historijom četničkog pokreta i njihovom emigracijom u Zapadnoj Evropi i Americi, saznao sam za ime pravoslavnog sveštenika Dobrivoja Ćilerdžića (1920-1995), koji je bio veoma blizak sa četničkim vojvodom Momčilom Đujićem. Njegov sin je također sveštenik Srpske pravoslavne crkve. To je Andrej Ćilerdžić (1961), episkop austrijsko-švicarski i administrator Eparhije frankfurtske i cijele Njemačke.

Nihad mi je objasnio da je jedan njihov predak po imenu Muharem Ćilerdžić ubio turskog vojnika i prebjegao u Kneževinu Srbiju, tačnije pod planinu Goč kod Vrnjačke Banje. Tamo je Muharem oženio kršćanku, promijenio ime i prešao u njenu vjeru. Međutim, zadržao je prezime. Od Muharema se od tada do danas stvorilo veliko potomstvo. Pouzdano je sigurno da tamošnji Ćilerdžići potiču od bivšeg Bošnjaka i muslimana Muharema Ćilerdžića. Nihadov sin Ismail potvrdio mi je očevu priču da je prije 30 godina kod njegovog oca i kod amidže Rešada dolazio izvjesni Žiko Ćilerdžić iz Vrnjačke Banje i da je govorio kako „u njegovoj familiji svi znaju da potiču od muslimana iz Novog Pazara“.

EJUP-BEGOV SOKAK (DANAŠNJA ULICA 8. MART) U NARODU SE NEZVANIČNO ZVAO I ĆILERDŽIJSKI SOKAK

Ejup-begov sokak (današnja ulica 8. marta) pripadao je mahali Ćukovac i obuhvatao je prostor od rijeke Raške, sa južne strane, do Gradske klanice (Kanare) sa sjeverne strane. Ovaj sokak se u narodu nazivao i Ćilerdžijski sokak, jer je u njemu živjela najstarija i najbogatija pazarska familija. Ćilerdžići su u ovom sokaku, pored hana i nekoliko dućana u Tijesnoj čaršiji, posjedovali šest kuća sa velikim baščama i dva selamluka.

Njihove kuće nalazile su se sa lijeve strane ovog sokaka, tačnije od stepeništa zgrade Doma kulture, tj. od kuće Emina Raždaginjca, pa sve do kuće veletrgovca Džemaila Bošnjovića. Inače ovaj sokak bio je poznat upravo po uglednim familijama koje su živjele u njemu. Pored Ćilerdžića tu su živjeli: Osmanbegovići. Elmazbegovići, Gusinci, Čavići, Dace, Bošnjovići, Hamzagići, Zatrići, Kavrajići, Tokalići, Ćurkići i drugi.

Murat-aga Ćilerdžić, učesnik Prizrenske lige. Prizrensku ligu osnovali su Albanci i Bošnjaci 10. juna 1878. kako ne bi dozvolili otimanje njihovih teritorija.

OBJEKTI (HANOVI, MLINOVI, DUĆANI, KUĆE I SELAMLUCI) KOJI SU BILI U VLASNIŠTVU ĆILERDŽIĆA

Novi Pazar je vjekovima bio jedan od ključnih gradova na trgovačkom putu od Istanbula, Soluna i Skoplja za Sarajevo i Dubrovnik. Pored velikog broja raznih dućana u njemu se nalazio i veliki broj hanova (jedna vrsta motela i hotela) u koji su svraćali putnici namjernici i razni posjetioci. U 19. i do polovine 20. vijeka u Novom Pazaru je bilo najmanje 20 hanova i karavansaraja. Ove ugostiteljske objekte pravili su bogatiji građani, kako Bošnjaci tako i ostale nacionalnosti.

1. Jedan od najljepših bio je Ćilerdžića han u Novom Pazaru. Sagradio ga je Abdul-aga Ćilerdžić. Komunisti su ga srušili 1954. godine, navodno za izgradnju autobuske stanice koja nikada nije napravljena. Han se nalazio pored Isa-begove džamije (kasnije je na mjestu porušene džamije podignuta zgrada Islamske ustanove, a danas je u njoj smješten Fakultet za islamske studije). Veličina placa na kojem se nalazio ovaj han bila je 7 ari. Preko puta Ćilerdžića hana nalazi se, još uvijek, Amir-agin han. Tačna lokacija ovog hana bila je na sadašnjem Trgu Isa-bega Ishakovića.
2. Ćilerdžića han u selu Osaonici, na putu za Sjenicu. Oko hana bilo je plodno zemljište veličine 9 hektara. Pripadao je Alijagi Ćilerdžiću, čuvenom branitelju Novog Pazara. Nakon njegove pogibije 1941. ovaj han je porušen, da bi poslije rata ovo zemljište uzurpirala jedna srpska familija. Naime, prema riječima Ismaila Ćilerdžića, sina Nihadovog, na temelje ovog hana došla su tri brata Januševića. Posljednji od te braće pred smrt je priznao da su tu zemlju nelegalno uzeli od Ćilerdžića. Otvorio je srce i rekao da je „oteto-prokleto“ i da niko od njih trojice nije imao djece.
3. Električni mlin za mljevenje žitarica koji se nalazio kod Starog transporta u Novom Pazaru. Bio je u vlasništvu Alijage Ćilerdžića. Neposredno do mlina nalazila se i njihova velika njiva koja se zvala Carina. Zbog velikog obima poslova Alijaga je sagradio još jedan mlin u Prizrenu na Kosovu. Ovaj mlin je nakon rata namjerno zapaljen, a plac na kome se nalazio država je uzela.
4. Električni mlin u Prizrenu u koji se mljelo žito sa njiva koje je Alijaga uzeo pod zakup na Kosovu i u Makedoniji. Za prijevoz žita i brašna Ćilerdžići su imali svoje kamione koje je držao Osman-aga, Alijin bratanac.
5. Dućan u Tijesnoj čaršiji, kod šadrvana, u vlasništvu Ahmet-age Ćilerdžića. On je uklonjen kada se rušila Tijesna čaršija. U zamjenu za lokal Ahmet-agi nuđena je neka stara i trošna kućica u današnjoj ulici Hilma Rožajca, što je on odbio.
6. Kuća Ćilerdžića u naselju Pod hamam (danas ulica 7. jula) koja je bila u zajedničkom vlasništvu braće Ahmeta, Huseina, Mehmeda i Smaja Ćilerdžića.

O posjedima Ćilerdžića u selima oko Novog Pazara i šire autor ovog teksta nije pisao, jer bi to uzelo mnogo prostora. Napomenimo da se kod jednog pazarskog advokata nalaze prepisi 54 tapije (posjedovna lista) ove familije, koje su pronađene u turskom arhivu. Potomci starijih Ćilerdžića sada vode postupke za povraćaj imovine kod Agencije za restituciju u Kragujevcu.

Fotografija familije Ćilerdžić iz 1920. godine. S lijeva stoje: Husein, Smail – Smajo i Mehmed. Sjede: hadži Murat-aga i Ahmet-aga.

GLAS ISLAMA 344, Dr. Harun Crnovršanin