Islamska radna etika (4. Dio)

Poštovanje radnika i uvažavanje njegovog ljudskog dostojanstva

Islam je svakom ljudskom biću zagarantirao ljudsko dostojanstvo.

Uzvišeni Allah kaže:

﴿ وَلَقَدْ كَرَّمْنَا بَنِي آدَمَ ﴾

Mi smo sinove Ademove, doista, odlikovali. (El-Isra’, 70)

Isto tako, on je uspostavio princip bratstva među vjernicima. Uzvišeni Allah kaže:

﴿ إِنَّمَا الْمُؤْمِنُونَ إِخْوَةٌ ﴾

Vjernici su samo braća. (El-Hudžurat, 10)

Ali jedini kriterij za razlikovanje između njih jeste nivo bogobojaznosti i pobožnosti, tako da niko od njih ne smije biti počašćen ili preferiran u odnosu na druge po bilo kojoj drugoj osnovi osim po bogobojaznosti. Uzvišeni Allah kaže:

﴿ يَا أَيُّهَا النَّاسُ إِنَّا خَلَقْنَاكُمْ مِنْ ذَكَرٍ وَأُنْثَى وَجَعَلْنَاكُمْ شُعُوبًا وَقَبَائِلَ لِتَعَارَفُوا إِنَّ أَكْرَمَكُمْ عِنْدَ اللَّهِ أَتْقَاكُمْ ﴾

O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji. (El-Hudžurat, 13)

A Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Zaista, nema prednosti Arap nad nearapom, niti nearap nad Arapom, niti bijelac nad crncem, niti crnac nad bijelcem, osim po bogobojaznosti.” (Imam Ahmed, 23489)

Radnik, bez obzira na svoj obrazovni, profesionalni, ekonomski ili društveni status, ima važnu ulogu i značajan uticaj na društvo u kojem živi. On na svojim plećima iznosi svakodnevne radne aktivnosti, što ga čini efikasnim članom društva, bez obzira na aktivnost kojom se bavi ili oblast u kojoj radi. On i poslodavac dopunjavaju misiju jedan drugog, jer on treba da osigura izvor sredstava za život i egzistenciju sa zaradom koju prima, a poslodavcu treba dobro obavljen i završen posao, čime se ostvaruju aspiracije društva za proizvodnjom i napretkom, te ciljevi i nakane ummeta za prosperitetom i sigurnošću u svim oblastima.

Stoga, među najistaknutije etičke vrijednosti kojim se poslodavac mora okititi i kojih se mora pridržavati spada poštovanje radnika, uvažavanje njegovog ljudskog dostojanstva, ljubazno i nježno ophođenje prema njemu i izbjegavanje svakog ponašanja ili postupka koje uključuje omalovažavanje, ponižavanje ili vrijeđanje radnika. Poslodavac ima u Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, najbolji uzor i primjer za ophođenje prema radnicima. Enes ibn Malik r.a. kaže: „Ja sam deset godina služio Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a on mi nije nikada rekao: ‘Uh’, niti mi je ikada kazao: ‘Zašto si to uradio’ niti: ‘Da li si to uradio?'” (El-Buhari, 6038)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poziva vjernike da se okite lijepim ponašanjem i karakterom i kaže: “Najpotpuniji iman imaju vjernici koji imaju najbolji moral” (Ebu Davud, 4673; Ed-Darimi, 2795) i kaže: “Neće ništa od djela vjernika na Mizanu biti teže od lijepog morala.” (Imam Ahmed, 27496; Ebu Davud, 4794) Isto tako, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Allah voli blagost u svemu” (El-Buhari, 6024) i još kaže: “U čemu se nađe blagost – ona to uljepša, a odakle se ona ukloni – unakazi ga.” (Muslim, 2594)

Poznato je da predanost poslodavca ovom etičkom principu često dovodi do podizanja morala u srcima radnika i zaposlenih u smislu njihovog entuzijazma, interesa i pridavanja važnosti poslu, dobrog obavljanja istog, demonstracije duha inicijative i inovativnosti u njemu, te usklađenosti s uputstvima i direktivama koje izdaje njihovo rukovodstvo u instituciji u kojoj rade.

Dobar odnos prema saradnicima i klijentima

Poslodavac mora lijepo postupati prema svojim radnicima kako bi dobro obavili svoje poslovne obaveze. Preciznije rečeno, on treba prakticirati sljedeće:

Poštovati ih i biti ljubazan i nježan prema njima

Ovo su pohvalne osobine na koje islam podstiče mnoštvom vjerodostojnih Vjerovjesnikovih hadisa, uključujući i njegove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Milostivi će Svoju milost ukazati onima koji budu imali milosti prema drugima. Budite milostivi prema onima koji su na Zemlji, pa će prema vama biti Milostiv Onaj Koji je na nebesima” (Ebu Davud, 4936; Et-Tirmizi, 1929; El-Hakim, 7274), zatim njegove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: „Ko nije milostiv prema ljudima, ni Allah neće biti milostiv prema njemu” (Muslim, 2319), također njegove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Nikada se niko nije ponizio u ime Allaha, a da ga Allah nije uzdigao” (Muslim, 2588), kao i njegove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Allah voli blagost u svemu.” (El-Buhari, 6024) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, također, kaže: “U čemu se nađe blagost – ona to uljepša, a odakle se ona ukloni – unakazi ga” (Muslim, 2594) i kaže: “Allahu moj, ko preuzme neku funkciju nad mojim ummetom, pa im oteža, i Ti otežaj njemu. A ko preuzme neku funkciju nad mojim ummetom, pa bude blag prema njima, i Ti budi blag prema njemu” (Muslim, 1828)

Okrutnost, grubost, strogost i drskost loše su osobine koje islam niječe i zabranjuje, jer to je grubost u duši koja nema nikakve veze sa logikom ili pravdom, dok su, s druge strane, blagost i samilost znakovi vjerovanja i bogobojaznosti. Uzvišeni Allah kaže:

﴿ وَرَحْمَتِي وَسِعَتْ كُلَّ شَيْءٍ فَسَأَكْتُبُهَا لِلَّذِينَ يَتَّقُونَ وَيُؤْتُونَ الزَّكَاةَ وَالَّذِينَ هُمْ بِآيَاتِنَا يُؤْمِنُونَ الَّذِينَ يَتَّبِعُونَ الرَّسُولَ النَّبِيَّ الْأُمِّيَّ ﴾

A milost Moja obuhvata sve; dat ću je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali, i onima koji u dokaze Naše budu vjerovali, onima koji će slijediti Poslanika, Vjerovjesnika, koji neće znati čitati ni pisati. (El-A'raf, 156-157)

Također, hvaleći Svoje vjerne robove zbog privrženosti ovom plemenitom karakteru, Uzvišeni Gospodar kaže:

﴿ أَذِلَّةٍ عَلَى الْمُؤْمِنِينَ أَعِزَّةٍ عَلَى الْكَافِرِينَ ﴾

Prema vjernicima ponizne, a prema nevjernicima ponosite (El-Maide, 54) i kaže:

﴿ أَشِدَّاءُ عَلَى الْكُفَّارِ رُحَمَاءُ بَيْنَهُمْ ﴾

Strogi prema nevjernicima, a samilosni među sobom. (El-Feth, 29)

Samilost je, također, jedna od vrlina koju je Uzvišeni Allah u samo jednom postotku spustio na Zemlju u okviru kojeg stvorenja suosjećaju jedno s drugim. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Allah je milost podijelio u stotinu dijelova. Kod Sebe je zadržao devedeset i devet dijelova, a na Zemlju je spustio jedan dio. Od tog jednog dijela je samilost stvorenja jednih prema drugima, čak i to što kobila diže svoje kopito sa ždrijebeta bojeći se da ga ne povrijedi.” (El-Buhari, 6000)

Vedrina, nasmijano lice pri susretu i lijep razgovor i komunikacija sa njima

Ovaj plemeniti moral je veliki izvor uspjeha u poslu i uzrok formiranja vrhunskog društva punog međusobne ljubavi i solidarnosti. Zbog toga su reformistički edukatori ovim plemenitim vrlinama pridavali veliku važnost, a Časni Kur'an pozvao na njihovo prakticiranje u riječima Uzvišenog:

﴿ وَقُلْ لِعِبَادِي يَقُولُوا الَّتِي هِيَ أَحْسَنُ ﴾

Reci robovima Mojim da govore samo lijepe riječi (El-Isra’, 53) i u Njegovim, Uzvišen neka je, riječima:

﴿ وَقُولُوا لِلنَّاسِ حُسْنًا ﴾

A ljudima lijepe riječi govoriti (El-Bakare, 83), kao i u Njegovim, Uzvišen neka je, riječima:

﴿ وَاخْفِضْ جَنَاحَكَ لِلْمُؤْمِنِينَ ﴾

A prema vjernicima blag budi. (El-Hidžr, 88)

Isto tako, na njihovo prakticiranje poziva i naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji kaže: “Nemoj od dobrih djela potcjenjivati bilo šta, makar da sretneš svoga brata nasmijan.” (Muslim, 2626) i kaže: “Čuvajte se džehennemske vatre, pa makar polovinom hurme” (El-Buhari, 1417) i također kaže: “Lijepa riječ je sadaka.” (El-Buhari, 2989; Muslim, 1009)

Biti ljubazan i uslužan prema njima

Dajući im uputstva i savjete za sva pitanja vezana za njihove transakcije, birajući najbolje opcije koje im stoje na raspolaganju, brzo završavajući njihove poslove i transakcije i preuzimajući inicijativu da im pružimo svaku moguću pomoć i uslugu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko ukloni neku dunjalučku poteškoću vjerniku, Allah će njemu ukloniti neku ahiretsku poteškoću.” (Muslim, 2699)

Tolerisanje uvrede ili štete i praštanje onome ko pogriješi

Poslodavac i njegovi uposlenici često se susreću sa raznim kategorijama saradnika i klijenata u poslu, uključujući obrazovane i neuke, zrele i nezrele, promišljene i nepromišljene, velikodušne i podle, pa moraju biti spremni na mogućnost da im se nažao učini, uputi kakva uvreda ili nanese kakva šteta dok obavljaju svoj posao, te da budu blagi prema njima i oproste onima koji mogu počiniti neki nepromišljen, glup ili pogrešan postupak. Tako treba postupiti shodno naredbi našeg Uzvišenog Gospodara i nadati se Njegovoj velikoj nagradi na Sudnjem danu.

Uzvišeni Allah kaže u podsticanju ovog plemenitog svojstva:

﴿ خُذِ الْعَفْوَ وَأْمُرْ بِالْعُرْفِ وَأَعْرِضْ عَنِ الْجَاهِلِينَ ﴾

Ti sa svakim – lijepo! I traži da se čine dobra djela, a neznalica se kloni! (El-A'raf, 199) i kaže:

﴿ فَاصْفَحِ الصَّفْحَ الْجَمِيلَ ﴾

Zato ti velikodušno oprosti (El-Hidžr, 85) i također kaže:

﴿ وَلَا تَنْسَوُا الْفَضْلَ بَيْنَكُمْ ﴾

I ne zaboravite da jedni prema drugima velikodušni budete (El-Bekare, 237) i također kaže:

﴿ وَلَمَنْ صَبَرَ وَغَفَرَ إِنَّ ذَلِكَ لَمِنْ عَزْمِ الْأُمُورِ ﴾

Strpljivo podnositi i praštati – tako treba svaki pametan postupiti. (Eš-Šura, 43)

Uzvišeni Allah nas obavještava o Svojoj ljubavi prema onima koji su se okitili ovim svojstvom i ubraja ih u dobročinitelje, pa kaže:

﴿ وَالْكَاظِمِينَ الْغَيْظَ وَالْعَافِينَ عَنِ النَّاسِ وَاللَّهُ يُحِبُّ الْمُحْسِنِينَ ﴾

Oni koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine. (Alu Imran, 134)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objašnjavajući veliku nagradu koja na Sudnjem danu čeka one koji praštaju, kaže: “Ko suzbije svoju srdžbu onda kada je u mogućnosti da je iskaže i sprovede u praksu, Allah će ga pozvati prije svih stvorenja na Sudnjem danu i dat će mu priliku da izabere koju god od hurija želi.” (Ibn Madže, 4186) Ubade ibn es-Samit r.a. prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Hoćete li da vas obavijestim o tome čime će Allah pospješiti izgradnju osobe i podići stepene?” Prisutni ashabi rekoše: “Da, Allahov Poslaniče.” On je rekao: “Budi blag prema onome ko prema tebi nije, oprosti onome ko ti je nepravdu učinio, daj onome ko tebi ne daje i održavaj vezu sa onim ko je prekinuo vezu s tobom.” (El-Hejsemi, 13695)

Ukbe ibn Amir kaže: – Sreo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa sam ga uzeo za ruku i upitao ga: “Allahov Poslaniče, obavijesti me o najboljim djelima?” Rekao je: “O Ukbe, održavaj vezu sa onim ko je sa tobom ne održava, daj onome ko ti ne daje i kloni se onoga ko ti je učinio nepravdu”, a u drugoj predaji stoji: “…oprosti onome ko ti je nepravdu učinio.” (Imam Ahmed, 17334)

Pružanje zdravstvene zaštite radnicima i poduzimanje mjera zaštite na radu

Jedan od principa o kojem poslodavci trebaju voditi računa u svom odnosu prema radnicima jeste pružanje sveobuhvatne zdravstvene zaštite, obezbjeđivanje neophodnog liječenja i periodičnih ljekarskih pregleda, posebno za zanimanja i vrste poslova koje to zahtijevaju, te drugih radnji koje im obezbjeđuju potrebnu zdravstvenu zaštitu.

Također, poduzimanje svih odgovarajućih preventivnih mjera za zaštitu radnika od raznih opasnosti na radu i ozljeda, kao što su:

Obezbjeđivanje prostranih površina, dobrog osvjetljenja i odgovarajuće ventilacije i temperature za obavljanje posla.
Zdravstvena edukacija i podizanje svijesti radnika o prevenciji tokom radnih aktivnosti.
Obezbjeđivanje sredstava i opreme za ukazivanje prve medicinske pomoći na radnom mjestu.
Obezbjeđivanje adekvatnih sredstava za sprječavanje požara i odgovarajuće opreme za gašenje požara.
Obezbjeđivanje materijala, opreme i odjeće koja je radnicima potrebna u radionicama, fabrikama i sličnim mjestima kako bi ih zaštitila od opasnosti koje se mogu desiti u radnom okruženju. Pod ovim, prije svega, mislimo na obezbjeđivanje rukavica, maski, kaciga i zaštitne obuće.
Odlaganje otpada, pare, toksičnih gasova i štetnih materija po zdravlje nastalih u fabrikama iz različitih industrijskih procesa onako kako to zahtijevaju zakonske regulative.

Sve ovo navodimo imajući na umu da svako polje rada ima svoje sigurnosne zahtjeve i sredstva zaštite koja čuvaju zdravlje radnika i štite ga od povreda na radu i opasnosti radnog okruženja.

Posvećenost obavljanju islamskih dužnosti

Među izvanrednim moralnim vrlinama i dobrim osobinama poslodavca jeste i njegova posvećenost obavljanju šerijatskih propisa i vršenju obaveznih ibadeta koje je Allah stavio u dužnost vjernicima, a posebno obavljanje propisanih namaza u džematu i post mjeseca Ramazana. Uzvišeni Allah kaže:

﴿ قُلْ لِعِبَادِيَ الَّذِينَ آمَنُوا يُقِيمُوا الصَّلَاةَ ﴾

Reci vjernicima, robovima Mojim, da molitvu obavljaju (Ibrahim, 31) i kaže:

﴿ فَأَقِيمُوا الصَّلَاةَ وَآتُوا الزَّكَاةَ وَاعْتَصِمُوا بِاللَّهِ هُوَ مَوْلَاكُمْ ﴾

Zato, molitvu obavljajte i zekat dajite i u Allaha se pouzdajte; On je Gospodar vaš (El-Hadždž, 78) i također kaže:

﴿ يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا كُتِبَ عَلَيْكُمُ الصِّيَامُ كَمَا كُتِبَ عَلَى الَّذِينَ مِنْ قَبْلِكُمْ لَعَلَّكُمْ تَتَّقُونَ ﴾

O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili. (El-Bekare, 183)

Obavljanje ovih šerijatskih obaveza zahtijeva izbjegavanje svih zabranjenih stvari i grijeha koji izazivaju Allahovu srdžbu, nezadovoljstvo i kaznu.

Posvećenost ovom moralnom principu donosi mnoge pozitivne i blagotvorne efekte na poslodavca u vođenju posla, u smislu postizanja Allahovog zadovoljstva, upute i pomoći, postizanja bereketa u poslu i egzistenciji, postizanje smirenosti i spokoja, psihološke stabilnosti i čistote savjesti kod poslodavca, te učvršćivanje mnogobrojnih moralnih vrijednosti potrebnih za primjerno vođenje posla, kao što su: poštenje, iskrenost, stručnost u poslu i kreiranje duha ljubavi i harmonije među radnicima na radnom mjestu.

Ovaj aspekt veoma je bitan imajući u vidu pozitivan uticaj ibadeta na čovjeka, pogotovo u sprječavanju činjenja ružnih djela. Uzvišeni Allah kaže:

﴿إِنَّ الصَّلَاةَ تَنْهَىٰ عَنِ الْفَحْشَاءِ وَالْمُنكَرِ﴾

Molitva, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno. (El-Ankebut, 45)

Glas islama 345, r: Ahlak/islamske teme , A: Doc. dr. Nedžad Redžepović