Dragulj bošnjačke arhitekture u Novom Pazaru

 Porušena kuća familije Elmazbegovića 

Čuveni arhitekta Jovan Krunić kazao da kuća Elmazbegovića predstavlja „umjetničko djelo“ izuzetne vrijednosti koju treba zaštititi od daljeg propadanja. Iako je ova kuća bila „pod zaštitom države“, ta ista nikada nije uložila ni jedan dinar u njeno renoviranje i revitalizaciju.                              

Krajem marta 2021. godine gradske vlasti u Novom Pazaru bezdušno su porušile jednu od najljepših gradskih kuća orijentalnog stila. To je kuća porodice Elmazbegović za koju je čuveni arhitekta Jovan Krunić kazao da predstavlja „umjetničko djelo“ izuzetne vrijednosti koju treba zaštititi od daljeg propadanja. Iako je ova kuća bila „pod zaštitom države“, ta ista nikada nije uložila ni jedan dinar u njeno renoviranje i revitalizaciju.

S obzirom da sam rođeni Pazarac, imao sam priliku da bezbroj puta prođem ulicom Oslobođenja (u narodu poznata i kao Sudski sokak) i vidim prelijepu staru kuću u orijentalnom stilu koja je godinama propadala naočigled sviju nas koji smo rasli i šetali pazarskom kaldrmom. Znao sam da je to kuća Elmazbegovića i ništa više od toga. Nešto više o njoj saznao sam u ljeto 2002. godine od rahmetli sestara: Azize (Čavić) Šarukić i Nazime (Čavić) Rožajac. Njihov otac bio je  Amir-beg Čavić, a majka Hatidža, djevojačko prezime Dazdarević. Hatidžina sestra Derviša, zvana Heka, bila je udata za Šahin-bega Elmazbegovića.

One su veoma često posjećivale svoju tetku Dervišu i bile veoma bliske sa djecom iz kuće Elmazbegovića. Tada sam, iz prve ruke, saznao mnogo interesantnih stvari vezanih za ovu porodicu i njihovu kuću. Kasnije sam imao prilike da razgovaram sa Šahin-begovim sinom Ismetom i Asim-begovim sinom Fahrudinom. Ismet Elmazbegović (1932) danas živi u Sarajevu, a Fahrudin (1942) u Novom Pazaru.

Sa Fahrudinom sam napravio intervju 30. marta 2023. godine, a sa njegovim starijim bratom Ismetom 1. decembra 2023. godine. Ovom prilikom ćemo iznijeti najvažnije stvari iz historije ove ugledne begovske familije.

PORIJEKLO FAMILIJE ELMAZBEGOVIĆ

Prema Ismetovoj i Fahrudinovoj izjavi, Elmazbegovići su direktni potomci Mehmed Ćor-paše koji je, kao turski paša, krajem 17. i početkom 18. vijeka, vladao Bihorom (zapadni dio Novopazarskog sandžaka). Ovaj dio Sandžaka je 1912. godine ušao u sastav Crne Gore. Mehmed Ćor-paša je rodonačelnik begovske familije Ćorović. On je došao iz grada Osijeka u Slavoniji, nakon što je ova oblast Karlovačkim mirom 1699. godine predata Austriji. On je bio posljednji paša koji je došao u Bihor. Zamijenio je svog prethodnika Hajdar-pašu. U narodu je ostalo predanje da je bio ćorav u jedno oko, pa su ga Bihorci zbog toga prozvali Ćor-paša. On je, nakon što je izgubio spahiluke u Osijeku u ratu 1683-1699. godine, kao nadoknadu od velikog vezira, dobio spahiluke u Bihoru i na Pešteri. Bratstvo Ćorovića dalo je veliki broj uglednih ličnosti, među kojima je bilo veleposjednika, političara, profesora, ljekara, arhitekata itd.

Jedan od najpoznatijih bio je Elmaz-beg Ćorović rodom iz Ivanja kod Lozne. On je imao preko hiljadu hektara zemlje u selima: Buđevu, Štavlju i Gujiću. Elmaz-beg je imao četiri sina: Šahina, Asima, Šemsa i Sabriju, te dvije kćerke: Azizu i Abidu. Elmaz-beg se sredinom 19. vijeka doselio u Novi Pazar, u mahalu Jošanica. Nedaleko od Altun-alem džamije (današnja ulica Osmana Đikića) sagradio je lijepu kuću, koju će kasnije prodati i kupiti veliku kuću u današnjoj ulici Oslobođenja, o kojoj govorimo u ovom tekstu.

KAKO JE ŠAHIN-BEG PROMIJENIO SVOJE PREZIME ĆOROVIĆ U ELMAZBEGOVIĆ

Jedan događaj bio je presudan da Elmaz-begov sin Šahin-beg promijeni svoje prezime Ćorović u Elmazbegović. Naime, prema izjavi Šahin-begovog sina Ismeta, koji danas živi u Sarajevu, jedna bliska rođaka iz njihove familije po imenu Sadika Ćorović udala se za Crnogorca, izvjesnog Đukana, koji je bio učitelj u selu Ivanje. To je bila velika sramota za bratstvo Ćorovića, pa su se muške glave okupile da riješe ovaj problem i vrate Sadiku nazad. Šahin-beg je predlagao da njih nekoliko ode u Đukanovu kuću i da je silom uzmu. Međutim, dobili su haber od Sadike da se ona svojevoljno udala za učitelja Đukana i da nije na silu odvedena. Šahin-beg je bio ogorčen zbog ovog čina, pa je riješio da promijeni svoje prezime Ćorović. Uzeo je prezime Elmazbegović po svome ocu Elmaz-begu.

Šahin-beg je bio turski oficir, završio je vojnu akademiju u Bitolju i bio učesnik bitaka na Galiciji, a kasnije i na Čanakkale. Dolaskom u Novi Pazar, Šahin-beg i njegova braća kupili su velika imanja u plodnim dolinama rijeke Jošanice (Šutenovac) i Raške (Selakovac). Imanja ove familije u Šutenovcu prostirala su se od Mura do Karahodžića ćuprije.

Bošnjački narod je, kroz tzv. agrarne reforme (1918. i 1946.) u Kraljevini Jugoslaviji i Titovoj Jugoslaviji, brutalno opljačkan i preko noći su, od dojučerašnjih gazdi, postali sirotinja. Kralj Aleksandar Karađorđević je u svom Proglasu naredio da se na bošnjačka i albanska imanja (u BiH, Sandžaku, Kosovu i Makedoniji) nasele pravoslavni Srbi, Crnogorci i Makedonci koji su bili najamnici na njihovim imanjima. Iako su dva puta opljačkani od državnih organa, Elmazbegovićima je, nakon Drugog svjetskog rata, u Šutenovcu ostalo još 40 hektara, a u Selakovcu 3 hektara plodne zemlje.

Ali-paša (Stočević) Rizvanbegović (1783-1851) finansirao je izgradnju unikatne kuće u Novom Pazaru

Izgled kuće Elmazbegovića prije 70 godina. Iz arhiva Nedžada Đata Rupića

Asim-beg Elmazbegović, otac Fahrudinov

Kuća Elmazbegovića u Novom Pazaru. Slika iz 1968. godine.

Glas islama 346, R: Historija, A: Dr. Harun Crnovršanin