“Sehur je blagoslovljen obrok i nemojte ga zanemarivati, pa makar popili gutljaj vode, jer Allah i Njegovi meleci donose salavat na one koji sehuraju.“

Uvod

Mubarek mjesec Ramazan je jedinstven među ostalim mjesecima i ima poseban značaj i dnevnu rutinu u životu muslimana, bilo da se radi o ibadetu, rasporedu obroka, ili čak i o raznim društvenim navikama. I pored toga što je to mjesec sa posebnim pripremama i ibadetima, islam nije zanemario ni ovaj objedovni aspekt, te je sve vjernike upućivao na mnoge propise i direktive kako po pitanju predanosti i pobožnosti tako i po pitanju ishrane. I baš kao što je donio propise i smjernice za mnoge ibadete tokom ovoga mubarek mjeseca, nije zanemario ni sehur (sufur), zbog njegovog duhovnog i zdravstvenog značaja, te značajne uloge u pružanju podrške postaču tokom njegovog posta, posebno imajući u vidu da njegovim ispravnim prakticiranjem slijedimo sunnet Allahovog Poslanika s.a.v.s.

Značenje sehura

Sehur dolazi od arapskog glagola sehare (سَحَرَ), odnosno od pete vrste ovoga glagola tesehhare (تَسَحَّرَ) koji znači probdjeti posljednju trećinu noći. Sama riječ sehur sa fethom na prvom suglasniku (سَحُور) znači obrok i piće kojim se sehuri, dok sa dammom na prvom suglasniku (سُحُور) znači samu aktivnost jedenja ili objedovanja ove hrane.

Terminološki sehur je bilo koja halal hrana ili piće koje na kraju noći prije zore konzumira neko ko želi da posti. Prema tome, sehur je predzorni obrok, koji predstavlja pripremu za početak dnevnog posta i važan čin ibadeta koji će Svemogući Allah nagraditi.

Historijat sehura

Uzvišeni Allah propisao je post pripadnicima islama kao što ga je bio propisao i narodima prije nas iz reda ehlul-kitabija, tj. sljedbenika Knjige. O tome je Allah dž.š. rekao: “O vjernici! Propisuje vam se post kao što je bio propisan i onima prije vas, da biste bili bogobojazni.” (El-Bekara, 183) U početku, naš je post bio identičan postu sljedbenika Knjige, i vremenski i po propisima, tako da im je nakon iftara i akšama, sve do iftara narednog dana, bila zabranjena konzumacija jela i pića i spolno općenje sa suprugama. Nakon toga, Uzvišeni Allah obasuo ih je Svojom milošću i darovao im veliku olakšicu. O tome nam najbolje govori hadis koji prenosi Bera r.a., a bilježi ga Buhari u svom Sahihu, u kojem se kaže sljedeće: “Kada bi neko od ashaba Muhammeda s.a.v.s. postio (odmah nakon što je ramazanski post naređen) i nastupio iftar, a on zaspao prije nego bi iftario, on ne bi te noći, a ni sutrašnji dan, više jeo sve dok ne bi došla naredna večer. Tako je jednom prilikom Kajs b. Sirma el-Ensari postio, pa kada je bilo vrijeme iftara došao je svojoj supruzi i upitao je: ‘Imaš li šta za jelo?’ ‘Nemam’, reče ona, ‘ali ću otići i potražiti ti nešto za jelo.’ Kako je on tog dana naporno radio, savladao ga je san. Kada se njegova supruga vratila i vidjela ga kako spava, rekla je: ‘Nisi uspio iftariti!’ Polovinom narednog dana, on se onesvijestio. To je kasnije spomenuto Vjerovjesniku s.a.v.s., pa je objavljen sljedeći ajet: ‘Dozvoljava vam se da se u noćima dok traje ramazanski post sastajete sa svojim ženama…’ Oni su se tome veoma mnogo obradovali, pa je Allah objavio i sljedeće: ‘Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore…’ (El-Bekara, 187), jer kada se svjetlost zore pojavi na obzorju i postane vidljiva po brežuljcima i vrhovima brda, ona tada izgleda poput bijele niti, dok se u isto vrijeme iznad nje vidi nešto poput crne niti, što ustvari predstavlja ostatak noći koja je na izmaku.

Nakon objave ovoga ajeta, muslimani su osjetili olakšanje, jer im je Uzvišeni Allah ovim ajetom olakšao propis posta.

Odlike sehura

Propis sehura

Allahov Poslanik s.a.v.s. je onome koji želi postiti stavio u dužnost da sehuri i kaže: „Ko želi da posti neka nešto sehura.“ (Ibn ebi Šejbe, 3/8; Ahmed, 3/368; Ebu Ja'la, 3/438; El-Bezzar, 1/ 465). Isto tako Allahiov Poslanik s.a.v.s. kaže: „Ustajte na sehur, jer je u sehuru bereket.“ (Buhari, 4/120; Muslim, 1095)

Zatim je Poslanik s.a.v.s. objasnio vrijednost sehura za islamski ummet i rekao: „Razlika između našeg posta i posta sljedbenika Knjige (Jevreja i kršćana) je sehur.“ (Muslim, 1096)

Isto tako, zabranio je da se sehur izostavlja i rekao: „Sehur je blagoslovljen obrok i nemojte ga zanemarivati, pa makar popili gutljaj vode, jer Allah i Njegovi meleki donose salavat na one koji sehuraju.“ (Ibn ebi Šejbe, 3/8; Ahmed, 3/12 i 3/44)

Ovo su jaki i jasni dokazi koji ukazuju na to da je sehur pritvrđeni sunnet i da je svakom postaču neophodno njegovo prakticiranje u zadnjoj trećini noći pred zoru.

Važnost sehurskog obroka je jasna u pripremi muslimana koji posti i obezbjeđivanju potrebne energije koja će mu pomoći da izdrži duge sate posta tokom dana u Ramazanu, jer zdrav, uravnotežen obrok sehura zauzvrat zasićuje tijelo energijom i nutrijentima potrebnim da završi sljedeći dan posta do zalaska sunca.

Odgađanje sehura

Sunnet je da se sehur odgodi do pred zoru, jer je to bila praksa Allahovog Poslanika s.a.v.s. Enes prenosi da je Zejd ibn Sabit rekao: „Sehurili smo sa Poslanikom s.a.v.s., zatim je ustao da obavimo namaz.“ Upitao sam: „Koliko je vremena proteklo od sehura do ezana?“ Odgovorio je: „Koliko da se prouči 50 ajeta.“ (Buhari, 4/118; Muslim, 1094)

Allahov Poslanik s.a.v.s. ističe da je odgađanje sehura do posljednjeg dijela noći znak da su oni koji prakticiraju ovaj sunnet na pravome putu, pa kaže: „Moj ummet će biti na hajru sve dok budu požurivali sa iftarom i odgađali sehur.“ (Ahmed, 5/146 i 172)

Sehur je bereket

Enes r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ustajte na sehur, jer je doista u sehuru bereket (blagodat).“ (Buhari 4/120; Muslim, 1059)

Sehur predstavlja slijeđenje sunneta, ojačavanje za post, pospješivanje želje za njegovim prakticiranjem zbog olakšavanja posta i zbog toga ga je Poslanik nazvao mubarek ručkom, kao što stoji u hadisu koji prenose El-’Urban ibn Sarije i Ebu ed-Derda’ koji glasi: „Pohrlite na mubarek ručak“, tj. sehur. (Ahmed, 4/126; Ebu Davud, 2/303; En-Nesai’ 4/145; Ibn Hibban, 226)

Allah i Njegovi meleki donose salavat na one koji sehure

Jedan od najvećih bereketa i odlika sehura je, vjerovatno, činjenica da Allah obasipa one koji sehure oprostom i daruje im Svoju milost, dok meleki Milostivog traže oprost za njih i mole Uzvišenog Allaha da im oprosti kako bi voljom Milostivog bili oslobođeni od džehennemske vatre u mjesecu Kur'ana. Tako se od Ebu Se'ida el-Hudrija prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Sehur je blagoslovljen obrok i nemojte ga zanemarivati, pa makar popili gutljaj vode, jer Allah i Njegovi meleci donose salavat na one koji sehuraju.“ (Ibn ebi Šejbe, 3/8; Ahmed, 3/12 i 3/44;).

Prethodno spomenuti hadisi, kako smo to već istakli, naglašavaju vrijednost sehura, jer je on dobra priprema za dan posta. Realnost pokazuje da se u tome nalaze velike blagodati koje su očigledne, jer sehur, koji predstavlja slijeđenje sunneta, olakšava post osobi koja posti, povećava njegovu želju da nastavi post zbog njegove lahkoće za postača, te predstavlja princip različitosti od ehlul-kitabija kojima je zabranjeno da uzimaju sehur. Zbog toga ga je Allahov Poslanik s.a.v.s. nazvao „blagoslovljenim ručkom (obrokom)“.

Duhovni aspekti i blagodati sehura

Ono što je veoma važno sa duhovnog aspekta jeste opsežna mudrost ustajanja na sehur imajući u vidu da čovjek može obaviti veliki broj ibadeta u vrijeme sehura i oko njega i valjano se pripremiti za naredni dan posta.

Hafiz Ibn Hadžer, Allah mu se smilovao, spomenuo je deset blagodati sehura: „…slijeđenje sunneta, razlikovanje od sljedbenika Knjige, pospješivanje ibadeta, podizanje nivoa aktivnosti, uklanjanje lošeg ponašanja koje inicira glad, udjeljivanje sadake siromašnima u to vrijeme ili sehuranje sa njima, pospješivanje zikra i dove u vrijeme kada velika vjerovatnoća da će biti uslišena i nadoknađivanje nijeta posta za one koji su to zanemarili prije spavanja.“

Sehur je sredstvo za postizanje ljubavi Svemogućeg Allaha, jer je on ustvari olkšica, a „Uzvišeni Allah voli da se koriste Njegove olakšice, kao što voli da se upražnjavaju Njegove naredbe.“ (Buhari, 1885) Stoga je podsticanje da se sehura stimuliranje da se prakticira Allahova olakšica data postačima.

Jedna od blagodati prakticiranja sehura jeste ojačavanje za ibadet i traženje pomoći u pokornosti Svemogućem Allahu tokom dana obavljanjem namaza, učenjem Kur’ana, veličanjem Allaha (zikr) i nastojanjem da zaradite za život, nadajući se nagradi. Onaj ko je pretjerano gladan postaje lijen u vezi sa svojim svakodnevnim poslom i aktivnostima. To je primjetno u hadisu koji prenosi Ibn Abbas r.a.: “Tražite sebi pomoć u obroku sehura za post tokom dana, a u popodnevnom spavanju (kajlule) za noćni namaz.” (Ibn Madže, 1693; El-Hakim, 1591)

Među blagodatima sehura jeste i nagrada koju će musliman dobiti od Uzvišenog Allaha za slijeđenje i prakticiranje sunneta Njegovog poslanika Muhameda s.a.v.s. oličeno u prakticiranju i odgađanju sehura i vršenju svih ibadeta oko njega.

Jedna od blagodati buđenja u vrijeme sehura jeste da musliman ustaje u zadnjem dijelu noći, u to odabrano i plemenito vrijeme, kada se spušta Allahova milost, radi namaza, zikra i dove nadajući se njihovom primanju, u vrijeme kada Allah i Njegovi meleki blagosiljaju one koji sehuraju: „Razlika između nešeg i posta sljedbenika Knjige je uzimanje sehura.“ (Muslim, 1096) Stoga će se istinski postač potruditi da se probudi malo prije sehura, kako bi obavio nekoliko rekata noćnog namaza koji je jedan od najbolje nagrađenih ibadeta, posebno imajući u vidu da je u Ramazanu svako dobro od strane Uzvišenog Allaha mnogo izdašnije nagrađeno. Uzvišeni Allah kaže: „ I probdij dio noći u molitvi – to je samo tvoja dužnost; Gospodar tvoj će ti na onome svijetu hvale dostojno mjesto darovati.“ (El-Isra’, 79)

Ovdje je vrijedno ukazati na Poslanikovu s.a.v.s. inicijativu da se sabah namaz obavi na početku njegovog vremena, što je jedan od bereketa odgađanja sehura do pred zoru. Imajući u vidu da bi se postač ionako morao probuditi ubrzo nakon toga kako bi obavio sabah namaz, ustajanje na sehur mu omogućava da obavi sabah namaz u džematu na početku njegovog vremena, što je daleko poželjnije i bliže sunnetu Allahovog Poslanika s.a.v.s. Sehl ibn Sa`d r.a. kaže: „Sehurio bih sa svojom porodicom, a zatim bih požurio da obavim sabah namaz sa Allahovim Poslanikom s.a.v.s.“ (Buhari, 1920)

Zejd ibn Sabit, koji je bio jedan od najpoznatijih učača Kur'ana, procijenio je, u gore citiranom hadisu, vrijeme između završetka sehura i početka sabah namaza periodom u kome se može proučiti 50 ajeta. Vrijeme je moguće mjeriti i na način da se dužina određenog perioda usporedi sa nekim tjelesnim aktivnostima i radnjama koje su mu po dužini ekvivalentne ili barem približne, što je među Arapima bilo poznato i prošireno. Tako su, recimo, imali običaj kazati: “Onoliko koliko je potrebno da se pomuze ovca ili zakolje deva.” Međutim, u ovoj situaciji Zejd b. Sabit izbjegao je ove spomenute primjere, već je dužinu vremena između sehura i sabah namaza usporedio sa dužinom učenja 50 ajeta Kur’ana i na taj način, ustvari, ukazao da to vrijeme treba biti ispunjeno učenjem Kur’ana i razmišljanjem o njegovim ajetima.

Još jedan ibadet koji nikako ne smijemo zaboraviti u vrijeme sehura jeste zikr. Uzvišeni Gospodar kaže: „O vi koji vjerujete! Allaha često i mnogo spominjite!“ (El-Ahzab, 41). Allah dž.š. nas poziva da zikrimo: Njega da spominjemo, slavimo, hvalimo i veličamo što je više moguće i to je ibadet kojeg vjernik može činiti u različitim situacijama: “A kad namaz završite, Allaha spominjite, i stojeći, i sjedeći, i ležeći…” (En-Nisa, 103)

Uzvišeni Allah nam je u Ramazanu najbliži, a i mi smo Njemu u tim mubarek danima blizu. Pored posta, namaza i drugih ibadeta, dova je jedan od najboljih načina postizanja Allahove dž.š. blizine. Kur’an Časni nas uči: „A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam Se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu.” (El-Bekare, 186) Znamo da je ovaj ajet objavljen u kontekstu govora o ramazanskom postu. Zato treba iskoristiti ovu zadnju trećinu ramazanske noći, vrijeme noćnog namaza, sehura i sabaha da se dovom obratimo Uzvišenom Gospodaru, jer je zadnja trećina noći jedno od vremena u kojima se dove primaju.

Kada musliman ustane na sehur, uzme abdest i kontinuirano tokom sehura ibadeti zikreći i doveći dok ne svane zora, kada obavi namaz i iščekuje naredni nadajući se Allahovoj nagradi, brišu mu se grijesi i podižu stepeni. Prenosi se od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. upitao: “Hoćete li da vas uputim na ono što će vam izbrisati grijehe i podići stepen?” Prisutni odgovoriše: “Da, Allahov Poslaniče!” “Uzimanje abdesta u teškim prilikama, mnogo napravljenih koraka na putu ka džamiji i iščekivanje namaza nakon jednog obavljenog namaza, to vam je veza.” (Muslim, 251)

Jedna od blagodati sehura je davanje milostinje nekome ko je muftačan ili sehuranje s njim, ili posjeta bolesnoj osobi, ili bilo koje dobro učinjeno drugome insanu. Uzvišeni Allah kaže: „Nećete ostvariti dobročinstvo sve dok ne budete davali od onoga što vam je najdraže!“ (Alu Imran, 92)

Mudrost u odgađanju sehura ogleda se i u tome da se ne dozvoli duši da žudi prema jelu i piću na početku samog posta kako to ne bi umanjilo potpunost posta, jer je uvjet pokornosti Allahu da osoba koja je šerijatski obveznik usmjeri svoje srce i tijelo prema izvršenju onoga što joj je naređeno. Kada nam je naloženo da odgodimo sehur do pred zoru, imalo se u vidu da se time utoljava čežnja duše za jelom i pićem i stvaraju preduslovi da se ona u potpunosti posveti postu.

Nakon završetka sa sehurom donosimo nijet, koji određuje stvarni smisao svakog postupka, jer se nijjetom razdvajaju djela koja se čine iz pobožnosti od djela koja se rade iz puke ljudske navike ili običaja. Kod posta nijjet je na dva načina: na početku mjeseca je opći nijjet da će se postiti cijeli Ramazan, a zatim svake noći, prije zore, donosi se poseban nijjet za sutrašnji dan. Sam čin ustajanja na sehur tretira se djelom kojim se iskazuje namjera da se posti i ono je dovoljno kao nijjet.

Zaključak  

Allahov poslanik Muhammed a.s. podučavao je svoje sljedbenike ispravnom načinu prakticiranja sehura kroz hadis. Sehur je značajan u obučavanju muslimana u svakom pojedinom aspektu, kao što je vrijeme za uzimanje sehura, obrok sahura i sama praksa sehura, koja je puna blagodati. Sunnet sehura ne utiče samo na fizičke performanse muslimana, on podržava njihov duhovni i imanski život kroz spremnost da se probudi u posljednjem dijelu noći zbog samog sehura i drugih ibadeta kao što su učenje Kur'ana, zikr, dova i noćni namaz. Preporuka Allahovog Poslanika s.a.v.s. nije bila relevantna samo za muslimane već i za cijelo čovječanstvo.

Dragi moj brate, iskoristi priliku da sehuraš (sufuraš) pred zoru, dok su mnogi ljudi u dubokom snu. Stani pokorno pred Uzvišenog Gospodara, padni Mu na sedždu i obavi nekoliko rekata noćnog namaza, veličaj Ga, obrati Mu se dovom i traži od Njega milost, oprost grijeha, prihvatanje ibadeta i hajirli završetak, jer On oprašta grijehe, prikriva mahane, koriguje greške i ne odbija one koji Mu se dovom obrate.

Glas islama 353, R: Duhovnost, A: Dr. Nedžad Redžepović