Islamski pogled na znanost: Inspiracija za generacije (3. dio)

Obrazovanje kroz prizmu hadisa Poslanika s.a.v.s.

Postoji mnoštvo hadisa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji jasno ukazuju na vrijednost znanja, obrazovanja i odgoja. Kroz nekoliko odabranih predaja nastojat ćemo osvijetliti ovu temu, naglašavajući ne samo značaj sticanja znanja, već i visoki položaj učenjaka i onih koji se predano bave naukom. Spomenute Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi otkrivaju posebne vrline i visok položaj koje učenjaci uživaju kod Uzvišenog Allaha.

U jednom od hadisa Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Kome Allah želi dobro, podari mu razumijevanje vjere i nadahne ga razboritošću.” (Muttefekun alejhi)

U ovom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jasno ukazuje da onome kome Allah, dželle šanuhu, želi dobro, otvori mu vrata razumijevanja vjere. To je poseban vid Allahove upute i milosti, jer čovjek koji istinski spozna vjeru biva usmjeren ka ispravnom putu, čime stiče priliku da postane Allahov iskreni i odani rob. Takva osoba, uz Allahovu pomoć, biva sačuvana na obadva svijeta – i na ovom prolaznom, punom izazova i kušnji, i na vječnom, Ahiretu, što i jeste krajnji cilj svakog vjernika.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dalje navodi: “Allah će ga nadahnuti razboritošću”, odnosno sposobnošću da jasno razlikuje istinu od laži, ispravno od pogrešnog. Takvom čovjeku se olakšava donošenje mudrih odluka – da zna šta treba prihvatiti, a šta ostaviti, vodeći se svjetlom znanja i bogobojaznosti.

Bilježi Muslim od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada umre čovjek, njegova djela se prekidaju osim u tri slučaja: ako je ostavio trajnu sadaku, ili znanje kojim se drugi koriste, ili lijepo odgojeno dijete koje moli za njega.”

Jedne prilike rekao je Miljenik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko krene putem na kom traži nauku, Allah će mu njime olakšati put u Džennet.” (Muslim)

Kada govorimo o vaspitanju, posebno mjesto zauzima govor Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, u kojoj nas obavještava o tome kako ga je sam Allah, dželle šanuhu, odgojio. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao da ga je Gospodar odgojio najljepšim odgojem, čime nam jasno ukazuje na veliku vrijednost odgoja kao temelja svakog uspjeha – kako na ličnom, tako i na društvenom planu. Ovakve predaje podsjećaju nas da je ispravan i plemenit odgoj neizostavan dio vjerničkog identiteta.

S druge strane, kada govorimo o vrijednosti znanja, nailazimo na predaju koja jasno oslikava koliko je učenost cijenjena u islamu, čak i u odnosu na pobožnost. Od Ebu Umame, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Prednost učenog nad pobožnim je kao moja prednost nad najnižim među vama.” (Tirmizi, Ebu Davud)

Ova snažna usporedba jasno govori o visokom položaju učenjaka u islamu, jer znanje ne samo da vodi pojedinca ka ispravnom djelovanju, već i koristi cijelom društvu kroz uputu, savjet i ispravno razumijevanje vjere.

Vrijednost obrazovanja i podučavanja drugih

Malo šta može vjernika toliko snažno podstaći na djelovanje kao spoznaja da ga za određenu aktivnost čeka velika nagrada kod Uzvišenog Stvoritelja. Kada znamo da je sticanje i prenošenje znanja djelo za koje je Allah, dželle šanuhu, obećao posebno mjesto i ugled na ovome svijetu, a još veću nagradu na Ahiretu, postaje jasno zašto je upravo ova spoznaja bila jedan od ključnih motiva koji je muslimane – od vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa sve do danas – poticala da se predano posvete obrazovanju i nauci. Znanje, dakle, nije bilo samo sredstvo intelektualnog uzdizanja, već i put ka Allahovom zadovoljstvu i vječnoj nagradi.

Uzvišeni Allah u Kurʼanu kaže: “…Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. – A Allah dobro zna ono što radite.” (El-Mudžadele, 11)

Vođeni željom da dostignu visoke stepene kako na ovom, tako i na budućem svijetu, mnogi muslimani kroz historiju su se iskreno, predano i strpljivo posvetili sticanju znanja. To znanje nisu sebično zadržavali, već su ga neumorno dijelili s drugima tokom cijelog života, nadajući se Allahovoj nagradi koja je obećana onima koji poučavaju. Njihova želja nije bila slava, već Allahovo zadovoljstvo i korist zajednice.

O vrijednosti prenošenja znanja na druge govori i mnoštvo vjerodostojnih hadisa. Među njima je i hadis u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Zaista, učenjaci su nasljednici vjerovjesnika. A vjerovjesnici nisu ostavili iza sebe ni dinara ni dirhema, već su ostavili znanje. Ko ga uzme – uzeo je ogroman udio.” (Ebu Davud, Tirmizi)

Ovaj hadis naglašava vrijednost korisnog znanja i njegovog prenošenja – ono je duhovno naslijeđe poslanika.

Prema tome, ideja o važnosti obrazovanja duboko je ukorijenjena u svim naprednim društvima savremenog svijeta. Ta društva teže da postanu istinsko “društvo znanja”, a iza tih nastojanja najčešće stoje plemenite namjere – razvoj pojedinca, dobrobit zajednice i napredak čovječanstva. Islam, kao vjera znanja i promišljanja, već od svojih prvih objavljenih riječi naglašava ovu vrijednost. Naime, prve riječi Objave nisu bile ništa drugo do jasan i sveobuhvatan imperativ: “Uči!” – poziv svakom muslimanu da kroz cijeli svoj život traga za znanjem i produbljuje svoje razumijevanje, sve do susreta sa svojim Gospodarom.

Ukoliko želimo pridati istinsku vrijednost učenju i podučavanju, nužno je postaviti temeljna pitanja: Šta treba učiti, čemu podučavati, kada i na koji način to činiti? Iako znanje samo po sebi ima veliku vrijednost, njegova prava svrha leži u tome da bude vodič kroz život – svjetlo koje osvjetljava put ka ličnom i društvenom napretku. U suprotnom, znanje bez jasne svrhe i usmjerenja može postati teret, a ne blagoslov. Neadekvatno znanje samo opterećuje učenika ili studenta, dok znanje koje ne vodi ka uzvišenim ciljevima postaje tek prividna vrijednost – jedna vrsta zavaravanja koja odvlači od suštine.

S druge strane, znanje koje se stiče iz ispravnih i plemenitih namjera postaje neiscrpan izvor istinske sreće i zadovoljstva za onoga ko ga posjeduje. Takvo znanje oplemenjuje dušu, osnažuje razum i koristi i pojedincu i zajednici. Ljudi prirodno teže onima koji posjeduju ovo blagoslovljeno znanje, baš kao što žedni tragaju za izvorom čiste i svježe vode, jer upravo su nosioci takvog znanja ti koji imaju sposobnost i odgovornost da ljude usmjere ka dobru, istini i korisnom djelovanju.

Islam, kao sveobuhvatan putokaz za čovječanstvo, neprestano potvrđuje svoje temeljne vrijednosti, čija su suština dobrobit ljudi i opće blagostanje čovječanstva. Kao što je Allah, dželle šanuhu, propisao sticanje znanja i obrazovanje, isto tako je u sklopu toga naredio i odgoj, jer znanje bez odgoja može postati sredstvo destrukcije, a ne napretka. Kada ljudi posjeduju znanje, ali su lišeni moralnog kompasa i svijesti o Allahu, dželle šanuhu, tada često postaju uzrok propasti, a ne izgradnje. Bez bogobojaznosti i ispravnog odgoja znanje gubi svoju svrhu i značenje, jer samo u spoju ta dva elementa čovjek može ispuniti svoju ulogu halife na Zemlji.

Glas islama 356, R: ahlak, Autor: Msc. Ajla Uluč Bajrović