Intervju

Prof. dr. Muzafer Saračević, univerzitetski profesor i istaknuti naučni istraživač koji se svrstao u top 1,03% istraživača na svjetskom nivou, već godinama se bavi temama obrazovanja i savremenih društvenih tokova. U vremenu kada mladi traže svoje mjesto u brzom i globaliziranom svijetu, njegovo iskustvo i stručni uvidi posebno su dragocjeni. Za Glas islama govori o najvećim izazovima sa kojima se mladi suočavaju, ali i o prilikama koje mogu otvoriti nove horizonte, kako pojedincima, tako i društvu u cjelini.

Profesore Saračeviću, nalazite se među 1,03% najuticajnijih istraživača na globalnom nivou. Kako vidite ulogu nauke u motiviranju i angažiranju mladih danas?

Obrazovanje i nauka danas imaju izuzetno važnu ulogu u oblikovanju mladih generacija. Pored korisnog znanja, nauka bi trebala da podstiče na kritičko mišljenje i inovativnost, što je veoma bitno za mlade ljude ovdje kod nas. Ako shvatimo pravu ulogu obrazovanja i nauke, onda bi kao proizvod toga trebali da dobijemo osnažene mlade ljude koji aktivno učestvuju u oblikovanju zajednice i budućnosti. Ti obrazovni mladi ljudi trebalo bi da prepoznaju prilike za inovacije i da odgovorno koriste svoja saznanja i dobre ideje za dobrobit grada i šire zajednice.

Koje su, po Vašem mišljenju, najveće prepreke koje mladima stoje na putu ka aktivnijem društvenom i intelektualnom angažmanu?

Smatram da mladi često ne dobijaju dovoljnu podršku za razvoj svojih ideja, a ponekad im nedostaju i motivacija i samopouzdanje. Nakon 18 godina rada na Univerzitetu u Novom Pazaru, mogu potvrditi da imamo izuzetno kreativne mlade ljude koji žele mnogo više da uče i istražuju od onoga što im se traži kroz formalno obrazovanje. Znači, među njima se često pojavljuju vanserijski talenti koji razmišljaju o odlasku. Ipak, većina mladih često ne vide primjere uspješnih i moralno dosljednih pojedinaca, već ih inspiriraju neke druge vrijednosti. Pored toga, obrazovni sistemi uglavnom vrednuju reprodukciju znanja, dok se kreativno mišljenje i inovativnost rijetko podstiču.

Kako okruženje, porodica, škola, zajednica utičU na razvoj samopouzdanja kod mladih da se uključe u društvene procese?

Prvenstveno, porodica predstavlja osnovu na kojoj se oblikuje vaspitanje i ličnost mladih, a to je posebno izražena vrijednost ovdje u Novom Pazaru. Obrazovne ustanove trebalo bi da budu prostori u kojima se samopouzdanje razvija kroz znanje, kreativnost, timski rad i saradnju. Također, smatram da zajednica ima ključnu ulogu u ovom procesu. Mada, često se dešava da se stavovi mladih ne uzimaju u obzir i ne prepoznaju, pa oni često gube motivaciju za aktivno uključivanje u društvene procese.

Često se govori o „odlivu mozgova“. Da li mislite da mladi odlaze zbog nedostatka šansi ili zbog nedostatka osjećaja pripadnosti i podrške?

Mnogi mladi odlučuju da odu jer ne pronalaze adekvatne prilike koje bi im omogućile da razviju svoje obrazovanje i potencijal. U razgovorima sa njima često primjećujem da odlazak u inostranstvo vide, prije svega, kao potragu za pravednijom šansom i vrednovanjem njihovog znanja, a ne samo kao način da poboljšaju materijalni standard. Što se tiče osjećaja pripadnosti, jasno je da kada društvo ne prepoznaje vrijednost mladih i ignorira njihove ideje, kod njih se razvija osjećaj nepripadanja.

Koliko su digitalni alati i društvene mreže olakšali ili otežali aktivno učešće mladih u društvu?

Danas mladi imaju izuzetno lak pristup informacijama, što im omogućava da brzo prate društvena dešavanja, uče i pronalaze korisne izvore, mnogo efikasnije nego ranije. U Novom Pazaru mnogi koriste društvene mreže da ukazuju na društvene nepravde, promoviraju humanitarne akcije i ekološke teme, nešto što je danas aktuelno. Po mom mišljenju, prednosti digitalnih alata i platformi su značajne, ali isto tako moramo biti svjesni da društvene mreže mogu širiti lažne vijesti i manipulativne sadržaje, što može iskriviti percepciju mladih o društvu i smanjiti njihovo povjerenje u institucije.

Da li savremeni obrazovni sistem prati potrebe mladih? Šta biste mijenjali kada je riječ o metodama podučavanja, motivaciji i praktičnom radu?

Današnji mladi odrastaju u digitalnom okruženju koje zahtijeva fleksibilnost, saradnju i inovativnost, pa i nastavni proces mora da se tome prilagodi. Savremena škola treba da bude mjesto aktivnog učenja, a ne pasivnog slušanja. U Novom Pazaru trebalo bi više prostora za debate, diskusije, timski rad, kao i za realizaciju korisnih projekata i istraživanja. Naši mladi treba da shvate da škola nije samo put ka diplomi, već prostor za lični razvoj, usavršavanje i jačanje samopouzdanja. Naše osnovno i srednjoškolsko obrazovanje treba da bude interaktivno i povezano sa stvarnim životom. Kada učenici dobiju priliku da razmišljaju, istražuju i primjenjuju znanje, oni razvijaju samopouzdanje i spremnost da aktivno učestvuju u društvu.

Šta biste poručili mladima koji osjećaju da nemaju dovoljno prostora da pokažu svoje znanje, kreativnost i potencijal?

Poručio bih mladima da nikada ne potcjenjuju vrijednost onoga što nose u sebi, posebno svoje znanje, kreativnost i originalne ideje. Istina je da prostor za mlade ponekad nije dovoljno otvoren, naročito u našem okruženju. Ipak, ako društvo ne pruža prilike, mladi ih mogu sami pokrenuti kroz inicijativu, udruživanje, volontiranje, istraživanje i druge aktivnosti. Treba malo više samopouzdanja i motivacije. Sa pojavom interneta, danas više nego ikad, postoji mogućnost da se čuje svaki glas, a da svaka dobra ideja bude prepoznata.

Šta je, prema Vašem iskustvu, ključ dugoročnog uspjeha kod mladih, u nauci i u životu?

Po mom mišljenju, dugoročni uspjeh mladih zavisi od kombinacije tri ključna faktora: težnje ka znanju, istrajnosti i dobrih originalnih ideja. U nauci, kao i u životu, napredak zahtijeva strpljenje, disciplinu i dugoročnu posvećenost. Uspeh ostvaruju oni koji nikada ne prestaju da uče i istražuju, koji ne uče samo zbog ocjene ili diplome, već iz istinske radoznalosti. Treba da znaju da njihova vrijednost zavisi od znanja koje posjeduju i stalnog ulaganja u sopstveni razvoj. Ako mladi ostanu vjerni ovim vrijednostima, uspjet će ne samo u nauci, već i u životu.

Glas islama362, R: Intervju