Intervju Nedžla Zukorlić

U vremenu brzih promjena i ubrzanog načina života, vrijednosti poput solidarnosti i međusobne podrške postaju sve važnije za očuvanje zdravog i stabilnog društva. Posebno mjesto u tome ima međugeneracijska povezanost, kroz koju se prenose iskustvo, znanje i životna mudrost starijih generacija, dok mlađe generacije unose novu energiju, ideje i perspektive. Takva razmjena ne samo da jača porodične i društvene veze, već doprinosi izgradnji zajednice zasnovane na razumijevanju, poštovanju i međusobnoj brizi.

O značaju solidarnosti i međugeneracijske podrške razgovaramo sa studenticom Nedžlom Zukorlić, koja će s nama podijeliti svoja razmišljanja o tome kako ove vrijednosti danas izgledaju u praksi i na koji način ih je moguće dodatno razvijati u savremenom društvu.

Kako Vi lično razumijete pojam solidarnosti u današnjem društvu?

Solidarnost je u današnjem društvu moguće razumjeti kao filozofski, socijalni, politički ili moralni koncept, odnosno ideju koja podupire razvoj zdrave i stabilne zajednice utemeljene na principima jedinstva, jednakosti, općeg napretka i težnje ka dobru. Ona postoji u društvima u kojima je snažno izražen osjećaj pripadnosti zajednici, te budna i aktivna svijest o međusobnoj odgovornosti, međuljudskom poštovanju i prihvatanju različitosti. Solidarnost se u principu i definira kao skup odnosa uzajamne odgovornosti među članovima jedne zajednice, mada primjećujemo da koliko god se ona ostvarivala u različitim oblicima, ideja solidarnosti doživljava i brojne oblike degradacije uslijed poremećenog sistema vrijednosti i nedostatka moralnog kompasa u društvenoj organizaciji i suživotu ljudi. Smatram da je ovaj koncept održiv jedino na temeljima zdravog nesebičnog odnosa prema zajednici, u kojem primarna briga pojedinca umjesto ličnoj teži društvenoj koristi i kolektivnom dobru.

Koliko je, po Vašem mišljenju, važna međugeneracijska podrška u jednoj zajednici?

Sretna je zajednica u kojoj omladina može računati na ohrabrenje i savjet starijih i iskusnih njenih članova, a još sretnija kada se i starije generacije s potpunim povjerenjem pouzdaju u snagu, energiju i mudrost svojih omladinaca. Međugeneracijska podrška i povezanost od izuzetne su važnosti za prosperitetan društveni život i to naprosto zbog činjenice da je čovjek, po prirodi društveno biće, u svom životu upućen na druge ljude i na njegovanje društvenih odnosa sa njima i veliko je dobro u tome da u društvenoj interakciji bude povezan sa različitim kategorijama društva. Prihvatanje različitosti među generacijama, međusobno razumijevanje potreba i spremnost da se pruži podrška u izazovnim trenucima čine zajednicu stabilnom i snažnom, otvorenom za svakog pojedinca i spremnom da svojim resursima objedini iskustvo i znanje starijih sa entuzijazmom i kreativnošću mladih umova. A to je neizostavna formula za uspjeh.

Da li smatrate da danas postoji dovoljno razumijevanja između mlađih i starijih generacija?

Smatram da bi je uz malo truda i spremnosti na slušanje i uvažavanje potreba moglo imati mnogo više. Danas sve učestalija dinamična društvena previranja otkrivaju nepovjerenje među generacijama koje se dodatno produbljuje uslijed izgubljene vještine slušanja. Mladi, posmatrajući sve mračne strane savremenog poretka, s nepovjerenjem gledaju u odluke starijih, a i oni u njih s istim nepovjerenjem, očekujući da će ta neobuzdana energija jednom udariti u zid realnosti. U tom krugu proticanja i smjene uloga dešava se da zaboravimo slušati jedni druge.

Na koje načine mladi mogu pružiti podršku starijim generacijama?

Mladi mogu pokazati solidarnost tako što će imati sluha za savjete i iskustva starijih, pokazujući spremnost da uče iz njihovog životnog znanja i da se prema njima, onako kako nas uči naša plemenita vjera, odnose s punim poštovanjem. Kroz zainteresiranost za provođenje kvalitetnog zajedničkog vremena sa starijim članovima zajednice s kojima dolaze u dodir moguće je razvijati emocionalnu podršku i osjećaj pripadnosti. Mladi danas imaju mnoštvo prilika za usvajanje znanja i vještina koje su s usponom savremenih tehnologija sve prisutnije, pa i njih mogu staviti na raspolaganje starijim članovima da bi im olakšali svakodnevne životne aktivnosti.

Šta starije generacije mogu prenijeti mladima iz svog iskustva i životne mudrosti?

Prije svega drugog, ono što je mladima potrebno od starijih jeste podrška i razumijevanje. Iskustvo i životna mudrost može biti prenijeta na mlade jedino ako oni osjete da ih starije generacije doživljavaju kao zrele i odrasle ličnosti kakve jesu i čiji integritet zaslužuje svaki vid poštovanja. Kada bi starije generacije prihvatile da mladi nisu samo budućnost jednog društva, već i njegova sadašnjost, mladi tada ne bi buntovnički tražili zadovoljenje svojih ambicija, već bi se okrenuli njihovoj mudrosti i iskustvu, u ambijentu u kom se osjećaju prihvaćeno i u kom uživaju potpuno povjerenje svojih mudrih uzora.

Koliko porodica ima ulogu u razvijanju osjećaja solidarnosti među generacijama?

Temelji svakog oblika budućeg odnosa prema društvu zasnivaju se u porodičnom domu kao osnovnoj jedinici na kojoj počivaju postulati zdrave zajednice. Nije slučajno što je u pedagogiji posljednjeg Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, ogromna pažnja usmjerena na razvijanje složenih odnosa između roditelja, kao nosilaca životnog iskustva i autoriteta, i djece kao mladih bića koja tek dolaze na ovaj svijet i traže svoje mjesto u njemu. Ophođenje prema starijima i osjećaj odgovornosti prema mladima, zajedništvo, međusobno pomaganje i razumijevanje, spremnost da jedni drugima priteknemo u pomoć i da se članovi porodice jedni na druge oslanjaju i jedni na druge uvijek računaju, sve se to u toplini porodičnog doma uči da bi se jednog dana kao odraz u ogledalu reflektiralo na zajednicu i modele njenog funkcioniranja. Djeca u svojim roditeljima i ostalim članovima porodice vide uzor i na njih se ugledaju, pa je neophodno da im ličnim primjerom pokažemo kako se može biti koristan član zajednice i ne treba imati sumnju u to da će oni naše djelovanje oponašati nepogrešivo.

Da li savremeni način života slabi ili jača veze među generacijama?

Može se reći da savremeni način života u nekim aspektima ima potencijal da dodatno produbljuje već postojeći jaz između generacija, zbog izraženog individualizma i okrenutosti principima ličnih interesa pojedinca naspram kolektivnih vrijednosti i zajedništva, što u krajnjem obliku može dovesti do društvene izolacije i smanjenog osjećaja pripadnosti i društvene odgovornosti kod mladih generacija. Kao uzrok takvim procesima javljaju se  ubrzani način života, kao i razvoj savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija koji su dodatno naglasili razliku među generacijama. Međutim, ako se te razlike prihvate s razumijevanjem i na ispravan način, one bi mogle postati uzrok jačanja veza i međusobnog osnaživanja, jer je na ispravnim temeljima i uz pravilno korištenje savremenih sredstava upravo i moguće razvijati odnose koji uspješno integriraju princip lične slobode i istovremeno svijest o kolektivnoj odgovornosti u interakciji i suodnosu starijih i mlađih generacija.

Koje vrijednosti bi, po Vašem mišljenju, trebalo više njegovati kako bi se ojačala solidarnost u društvu?

Treba njegovati sve one vrijednosti na kojima se temelji i na koje se oslanja zdrava i prosperitetna zajednica, kao što su empatija, pravičnost, nesebičnost, poštovanje, zajedništvo, tolerancija i uvažavanje različitosti. A iznad svega toga stoji aktivna svijest o Bogu i odgovornosti pred Njim za brojne emanete koje nam je povjerio na ovom svijetu, među kojima su i emanet porodice i emanet zajednice. U našoj islamskoj tradiciji imamo izrazito kvalitetne modele i primjere uspješnog održanja zajednice na čistim temeljima najviših moralnih vrijednosti i vjere u jednog Boga, koje bismo trebali slijediti ako želimo postići istinski uspjeh u društvenom životu.

Imate li lični primjer ili iskustvo koje pokazuje značaj međugeneracijske podrške?

Ako bih navela lični primjer, to bi zasigurno bila neka od brojnih situacija u kojima sam doživjela gest iskrene podrške jednog od uzoritih starijih članova zajednice, koji bi mi dao snagu da nastavim raditi nešto dobro i korisno za naše društvo. Udijeliti savjet ili neku lijepu riječ, ohrabriti nekoga da čini plemenita djela, podržati ga na putu obrazovanja, pružiti ruku podrške kada mu je potrebna – mala djela su nekada dovoljna da iskoristimo priliku da se međusobno povežemo i budemo jedni drugima vjetar u leđa.

Koju poruku biste uputili mladima kada je riječ o odnosu prema starijima?

Neka se pridržavaju najljepših smjernica iz života Allahovog miljenika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, u ophođenju prema drugim ljudima i neka obrate pažnju na to kako se on odnosio prema starijima. Mudri pojedinci će kod starijih članova zajednice pronaći mnogo korisnih savjeta i životnog iskustva koje treba usvojiti, a i stariji članovi će razumjeti zašto se za omladinu kaže da su nositelji budućnosti i svih pozitivnih društvenih promjena. Najzad, samo na temeljima solidarnosti, suživota i jednakosti, međusobnog razumijevanja i prihvatanja različitosti moguće je graditi kvalitetne društvene odnose i nadati se napretku u budućnosti.