VAKUF ISLAMSKE USTANOVE  

Zgrada Islamskih ustanova, u kojoj je danas smješten Fakultet za islamske studije, vakuf je o kojem se mnogo govorilo u medijima. Samo Glas islama je posvetio desetak naslovnih stranica Fakultetu za islamske studije, a možda i stotinu autorskih tekstova, reportaža i izvještaja o ovom vakufskom dobru.

Zgrada Islamskih ustanova oduzeta je 1948. godine bez rješenja o oduzimanju. Jednostavno je Islamska zajednica tada obaviještena da će zgrada biti oduzeta, nacionalizovana, te je u trenutku oduzimanja sačinjen zapisnik o primopredaji zgrade.

Prethodno je tadašnja Narodna skupština ovu zgradu ukazom od 28. aprila 1948. godine proglasila za objekat od posebnog značaja za republičku privredu, što je bila polazna točka za kasniju nacionalizaciju.

Zadatak oduzimanja zgrade Islamskih ustanova od Islamske zajednice (tadašnje Vakufske uprave) povjeren je Idrizu Divanefendiću, predstavniku Ministarstva trgovine i snabdijevanja NRS. Po tom zadatku on dolazi 28. aprila 1948. godine u Novi Pazar i sačinjava zapisnik o oduzimanju (nacionalizaciji) ovog vakufa u kojem je tada pod zakup bio smješten Hotel „Aleksandar Nikolić“, čiji je vlasnik do tada zakupninu plaćao Islamskoj zajednici.

Vakufska direkcija posjeduje zapisnik u kojem je popisano sve što je oduzeto.

Nacionalizacija je izvršena uz prisustvo predstavnika Vakufske direkcije Mahmuta Elfića, koji je potpisao zapisnik o predaji objekta, po nalogu Narodne skupštine, bez ikakve nadoknade.

Iako je 2006. godine usvojen Zakon o vraćanju (restituciji) imovine crkvama i vjerskim zajednicama, koji eksplicitno u članu 36. zabranjuje i smatra ništavnim svaki pravni promet predmetnom imovinom, Agencija za privatizaciju 22.06.2006. godine, u okviru Trgovinskog preduzeća “Uniprom”, putem aukcijske prodaje, fizičkom licu iz Novog Pazara prodaje i ovaj objekat.

Islamska zajednica se dopisom obratila tadašnjem ministru vjera u Vladi R. Srbije dr. Milanu Raduloviću, kao i tadašnjem predsjedniku Vlade dr. Vojislavu Koštunici, sa zahtjevom da poništi pred zakonom ništavnu (protuzakonitu) prodaju imovine koja je postala predmetom restitucije, a u takvom zahtjevu prema gore naznačenim instancama Islamsku zajednicu su podržale i ostale tradicionalne crkve i vjerske zajednice.

Islamska zajednica je također izdala i saopćenje ovim povodom, u kojem je upoznala vjernike sa dešavanjima vezano za vakuf Islamske ustanove, u kojem je istaknuto:

„Očekujemo da će se do narednog petka ovo pitanje pozitivno riješiti. Ukoliko se to ne desi pozvat ćemo sve pripadnike islama i sve istinoljubive ljude na protestni skup koji će se održati na Gradskom trgu pored zgrade Islamske ustanove.“

U mjesecu avgustu 2006. godine Islamska zajednica donosi odluku da će u toj zgradi biti smješten Fakultet za islamske studije, te je otpočela aktivno prikupljati sredstva za obnovu ovog vakufskog dobra, nadajući se pozitivnom ishodu od strane države, te da će se u međuvremenu riješiti sporna privatizacija. Tim povodom, tadašnji predsjednik Mešihata Islamske zajednice i muftija Muamer-ef. Zukorlić uputio je javni poziv svim vjernicima da se uključe u obnovu ovog vakufskog dobra.

S obzirom da odgovora od nadležnih državnih organa nema, septembra iste godine predstavnici Islamske zajednice otpočinju radove na rekonstrukciji Islamskih ustanova i preuređenje istih za potrebe Fakulteta za islamske studije. No ubrzo nakon prvih radova, aktivisti SDA Sulejmana Ugljanina su u večernjim satima upali u objekat Islamske ustanove i demolirali unutrašnje radove koje je izvodila Islamska zajednica.

Tim povodom Mešihat Islamske zajednice Sandžaka, 14. septembra 2006. godine, održao je sjednicu na kojoj su donijete odluke i zaključci:

• Mešihat Islamske zajednice Sandžaka najoštrije osuđuje ponašanje Kolacije Lista za Sandžak „Dr Sulejman Ugljanin“, uključujući skrnavljenje zgrade Islamske ustanove i medijske napade na Islamsku zajednicu.
• Članovi Mešihata izražavaju podršku Mešihatu na čelu sa sa muftijom Muamer-ef. Zukorlićem u svemu što su poduzeli i što će poduzeti u cilju odbrane zgrade Islamske ustanove i Islamske zajednice u cjelini.
• Mešihat traži od Muftije i svih nadležnih u Islamskoj zajednici da pojačaju aktivnost komunikacije sa pripadnicima Islamske zajednice u cilju predstavljanja istine u vezi sa svim događajima prethodnih dana, te da se maksimalno koriste svi medijski prostori kako bi se raskrinkali neosnovani napadi na Islamsku zajednicu.
• Mešihat izražava zadovoljstvo i odaje puno priznanje svim imamima i aktivistima Islamske zajednice koji su i u ovom iskušenju pokazali samopouzdanje i punu odlučnost da odbrane jedinstvo i dostojanstvo islama, Islamske zajednice i muslimana.

Ubrzo nakon skrnavljenja Islamskih ustanova od strane aktivista SDA, s obzirom da je u tom vremenu obnašao apsolutnu vlast u Novom Pazaru, Sulejman Ugljanin u TV intervjuu na tadašnjoj Regionalnoj televiziji javno „ukida Mešihat“ i izgovara sramotnu rečenicu: „Mešihat više ne postoji.“

Pored tog javno najavljenog obračuna sa Islamskom zajednicom, Ugljaninove službe, po njegovom nalogu, hitro donose rješenje o rušenju izvedenih radova na vakufskoj zgradi od strane Islamske zajednice.

U ponedjeljak 2. oktobra, oko 10 sati, bio je najavljen dolazak ekipe Građevinske inspekcije Općine Novi Pazar radi rušenja pregradnih zidova u zgradi Fakulteta za islamske studije. U isto vrijeme ispred zgrade FIS-a pojavila se ekipa policajaca iz novopazarske Policijske uprave. Zahtijevali su da se zgrada oslobodi kako bi se omogućilo Građevinskoj inspekciji Općine Novi Pazar da uđe i obavi svoju nakanu. Predstavnici Islamske zajednice, na čelu sa Muftijom, kategorički su odbili da napuste zgradu i omoguće ulaz predstavnicima Općine. Obraz Bošnjaka ovaj put branio je i veliki broj stanovnika Novog Pazara. Nakon što se policijska ekipa udaljila, Muftija se obratio prisutnima sa terase zgrade Islamske ustanove, čuvenim govorom kojeg je otpočeo riječima:

„Da li znate ko se zadnji obratio sa ove terase? Rahmetli Aćif-efendija 1946. godine. A znate li šta se sa njim desilo poslije toga? Strijeljali su ga na Hadžetu. A ko ga je ubio? Isti oni koji su pravili onu crvenu zgradu tamo. A on je bio jedan od onih koji su pravili ovu zgradu.

Odmah poslije toga ova zgrada je oteta, a on i mnogi drugi – hafizi, ulema i ugledni ljudi – završili su na Hadžetu.

Braćo i sestre, ova zgrada je simbol našeg opstanka, a Hadžet je simbol našeg stradanja. Hadžet se mogao desiti samo kad su nam sve oteli. Zato, vraćanjem ove zgrade, ako Bog da, Hadžet se nikad neće ponoviti.

Na ovom svijetu postoje dvije vrste ljudi: oni koji grade i oni koji ruše. Nama se Allah smilovao da budemo na ovoj prvoj strani…“

Ubrzo nakon ovog skupa zgrada Islamskih ustanova je adaptirana za potrebe Fakulteta za islamske studije i postala jedna od najljepših zgrada u Novom Pazaru, kako vanjskim tako i unutarnjim uređenjem. No, borba za njegovo očuvanje nije prestajala. Od tada, zgrada Islamskih ustanova je branjena skupinama vjernika, koji su se na desetine puta odazivali pozivu Islamske zajednice i svojim tijelima stajali ispred pendreka, buldožera i svega onoga što se u tom vremenu bilo okomilo na ovaj vakuf. Vlasti su se smjenjivale, ali nezajažljiva želja svih njih bila je da ponovno otmu ovaj vakuf.

Zbog povremenih građevinskih radova na obnovi i dogradnji ovog objekta, vođena je besomučna medijska hajka na Islamsku zajednicu i akademika Zukorlića, iako u tim trenucima nije obnašao funkcije u Islamskoj zajednici, pa su tako 2016. godine Islamske ustanove i akademik Zukorlić bili šest dana uzastopno na naslovnoj strani Blica, koji je uvijek prednjačio u medijskoj hajci na Islamsku zajednicu i muftiju Zukorlića.

Nakon na desetine pokušaja rušenja i svakoga puta odbrane od strane vjernika predvođenih čelnicima Islamske zajednice, neizvjesnu sudbinu vakufa Islamskih ustanova okončala je radosna vijest kada je narodni poslanik akademik Muamer Zukorlić, nakon svog političkog angažmana, izbora za poslanika u Narodnoj skupštini Srbije, te nesebičnog angažmana i sa te pozicije za otklanjanje nepravde u smislu vraćanja vakufske imovine Islamskoj zajednici, u Novi Pazar lično donio prvo rješenje o prvoj restituciji – vraćanju Islamskih ustanova Islamskoj zajednici, na manifestaciji u povodu Dana Sandžaka, a koja je održana 20. novembra 2018. godine.

Ukaz Narodne skupštine o proglašenju Vakufa Islamskih ustanova  za objekat od posebne vrijednosti za privredu države

Prethodno je tadašnja Narodna skupština ovu zgradu ukazom od 28.aprila 1948. godine proglasila za objekat od značaja za republičku privredu , što je bila polazna točka za kasniju nacionalizaciju

Glas islama 307, Vakuf