DR. KARADAVI: KLJUČ POMIRENJA U BIH JE KAŽNJAVANJE ZLOČINACA

Najveći problem muslimana danas je zaostalost * Protiv ekstremizma u vjeri ne može se boriti silom * Muslimani sa kršćanima trebaju imati dobre odnose

    Najpoznatiji i jedan od najviše cijenjenih islamskih učenjaka u svijetu dr. Jusuf Karadavi boravio je protekle sedmice u Sarajevu na sjednici Evropskog vijeća za fetve, te dao ekskluzivni intervju za "Dnevni avaz". Karadavi je govorio o izazovima s kojima se suočavaju muslimani danas, te istakao da je najveći problem, zaostalost.

     – Imamo mi mnogo problema, ali je najveći zaostalost. Muslimanski svijet zbog toga nazivaju trećim svijetom, države nerazvijenim ili zemljama u razvoju, što je samo kulturan način da nam Zapad kaže da smo zaostali – kaže Karadavi. 

kardawi 

 

Istinski napori

 

    Kako izaći iz takve situacije koja traje već desetljećima?

     – Muslimanske države moraju poduzeti istinske napore, snažno prihvatiti nauku, tehnologiju, obrazovanje i prosperitet muslimanima. Mi smo sposobni za to. Zapad je nekada učio od islamskog Endelusa. Za to nam trebaju aktivni i sposobni lideri i dobra organizacija, sistem koji će nas gurnuti naprijed. Osim toga, imamo velike unutarmuslimanske sukobe, koji nas sprečavaju u tome. Istina, nemuslimani to nekada podstiču, ali zašto nam treba da se dijelimo, pa čak i ubijamo meðusobno, kao što se sada dogaða u Iraku. Imamo jednu vjeru, kiblu, knjigu i sve ostale podjele nisu važne.

 

    Često govorite o suživotu i toleranciji izmeðu muslimana i nemuslimana. Koji je, po Vama, put do pomirenja u BiH gdje su počinjeni stravični zločini nad Bošnjacima?

     – Sa zločincima nema pomirenja, oni moraju odgovarati za svoje zločine. Muslimani sa kršćanima trebaju imati dobre odnose i živjeti u miru i zajedničkom prosperitetu, ali ne sa onima koji su činili nepravdu i zločine. Nema pomirenja dok se odgovorni ne privedu pravdi i ne budu kažnjeni. Kršćani koji nisu ovdje počinili zločine niti ih pomagali, koji nisu ubijali ili protjerivali, s njima treba lijepo živjeti i to islam od nas traži. Ključ za pomirenje u BiH je upravo to, da se zločinci kazne, a da oni koji nisu krivi nastave živjeti u miru.

 Autohtoni muslimani

 

    Bošnjaci, kao autohtoni evropski muslimani, često ističu kako bi kao takvi mogli doprinijeti boljem razumijevanju Zapada i muslimanskog svijeta na Istoku. Da li Vi tako mislite?

     – Nadam se da će to biti tako. Ali, muslimani u BiH, kao i sama država, moraju biti dovoljno jaki i sposobni da igraju tu ulogu posrednika. Ipak, osjećam da Zapad ne dozvoljava da Bošnjaci i BiH budu snažni, ne samo u BiH nego i na Kosovu i u Albaniji.

    Vi ste protiv ekstremizma u vjeri. Mi u BiH osjećamo da imamo probleme zbog ekstremnih shvatanja islama kod pojedinaca. Kako se boriti protiv takvih shvatanja?

     – Protiv ideja i shvatanja se bori ispravnim shvatanjem, a ne silom. Sila nije efikasna kada su u pitanju ideje. Treba dati više prostora srednjem putu u islamu, već dugo govorim o tome. Ne treba ići u krajnosti niti remetiti ravnotežu, niti desno ni lijevo. Nije sve ni zabranjeno, niti je sve dozvoljeno. Osim toga, trebaju nam imami koji znaju stvarnost života i koji mogu ljudima govoriti i pomagati u njihovim pravim ljudskim problemima, a ne samo u vjerskim pitanjima.

 Arapski svijet ne pomaže Palestini

 

    – Arapski svijet danas nema pravog odgovora na ogromne probleme, poput Iraka i Palestine. Palestinski predstavnici i vlasti nemaju podršku i dovoljnu pomoć arapskih država. Ali, istina nije tu samo pitanje vlasti, nego i naroda koji trpi takvu vlast koja ne pomaže rješenju palestinskog pitanja- navodi Karadavi.

Ko je Karadavi

  Karadavi je već decenijama najznačajniji umjereni islamski učenjak. Egipćanin je, završio je fakultet El-Azhar u Kairu. Poznat je po svom djelu "Dozvoljeno i zabranjeno u islamu", te emisiji "Islam i život" na globalnoj TV mreži El-Džezira u kojoj učestvuje jednom sedmično. Iako slovi za umjerenog učenjaka, SAD su mu zabranile ulazak, a u Francuskoj mu je nedavno zabranjeno izdavanje knjige.

Razgovarao: Tarik LAZOVIÆ

(www.avaz.ba)