Izvod iz Izvještaja predsjednika Odbora za objedinjavanje

Izvod iz Izvještaja predsjednika Odbora za objedinjavanje
Islamske zajednice u Srbiji podnijet Odboru 17. februara 2007. god.

Kao što je poznato, raspadom SFRJ došlo je i do disolucije jedinstvene Islamske zajednice sa centrom u Sarajevu. Ubrzo se ukazala opravdana potreba da se pristupi reorganizaciji i konstituisanju Islamske zajednice shodno novonastaloj situaciji, a sve u cilju boljeg vjerskog organizovanja. Rezultat te inicijative bilo je formiranje Sabora i Mešihata Islamske Sandžaka 30. oktobra 1993. god. u čiji sastav su ušli sljedeći sandžački Odbori Islamske zajednice: Novi Pazar, Tutin, Sjenica, Rožaje, Berane, Plav, Gusinje, Bijelo Polje, Pljevlja, Petnjica, Nova Varoš, Prijepolje i Priboj, dok su džemati na prostoru Uže Srbije i Vojvodine ostali neorganizovani i prepušteni sami sebi, a džemati Preševske doline (Preševo, Bujanovac i Medveða) vezali su se za Islamsku zajednicu Kosova.

Na sastanku predstvanika novonastalih Islamskih zajednica na području bivše Jugoslavije, održanom u Istanbulu 29.10.1994. godine, na kome su uzeli učešće: reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini prof. dr. Mustafa ef. Cerić, predsjednik Predsjedništva Islamske zajednice za Kosovo dr. Redžep ef. Boja, predsjednik Mešihata Islamske zajednice Republike Makedonije Sulejman ef. Redžepi, predsjednik Mešihata Islamske zajednice Sandžaka Muamer ef. Zukorlić i predsjednik Sabora Islamske zajednice Hrvatske i Slovenije gosp. Salim Šabić, izmeðu ostalog, utvrðene su zajednice – pravne i duhovne nasljednice bivše jedinstvene Islamske zajednice u SFRJ. Slijedom toga, na području Srbije jedina legitimna i priznata Islamska zajednica je Islamska zajednica Sandžaka na čelu sa Saborom i Mešihatom.

Svjesni svoje odgovornosti, Islamska zajednica Sandžaka je, u okviru svojih mogućnosti, svo ovo vrijeme pomenutim džematima van Sandžaka izlazila u susret, kao što je: upis učenika u Medresu, slanje ramazanskih imama, obilasci predstavnika Mešihata u ramazanu i van njega uz održavanje predavanja, podjela kurbanskog mesa i drugih vrsta humanitarne pomoći, finansijska pomoć u cilju izgradnje vjerskih objekata i održavanja istih, snabdijevanje islamskom literaturom, organizacija odlaska na hadž i drugo, tako da su oni Islamsku zajednicu Sandžaka doživljavali kao matičnu zajednicu, kao što su nekada doživljavali Sarajevo.

Iako je Islamska zajednica Sandžaka formirana i funkcionisala u vremenu političkih previranja u zemlji, nepostojanja pravne regulative vjerskih zajednica, oterećena naslijeðenim problemima unutar nje same i obavezom ubrzane izgradnje infrastrukture u vidu ustanova i službi, kao što su: Medresa “Gazi Isa-beg” (muška u Novom Pazaru i ženska u Novom Pazaru i Rožajama), Izdavačka djelatnost “El Kelimeh”, Biblioteka “Gazi Isa-beg”, list “Glas islama”, Himanitarna organizacija (IHO), Mektebi za predškolski i školski uzrast (sibjan mektebi), Islamska pedagoška akademija (danas Fakultet za islamske studije), smogla je snage da džematima u Užoj Srbiji i Vojvodini bude svojevrtsan servis i podrška u njihovim vjerskim i drugim aktivnostima. To je bio razlog da su pomenuti džemati često inicirali objedinjavanje Islamske zajednice u cilju njenog boljeg organizovanja i lakšeg sprovoðenja vjerskog života.

Polazeći od ubjeðenja da je jedinstvo muslimana preduslov za puno ostvarivanje vjere islama i interesa Islamske zajednice, a imajući u vidu da su sazreli uslovi za objedinjavanje Islamske zajednice konstituisanjem Srbije kao samostalne države i donošenjem Zakona o crkvama i vjerskim zajednicama, u kojem je predviðeno postojanje jedne i jedinstvene Islamske zajednice u Srbiji, na zasijedanju Sabora Islamske zajednice Sandžaka, održanom 28.09.2006. god., jednoglasno je prihvaćena inicijativa o objedinjavanju Islamske zajednice u Srbiji, te formiran Odbor za objedinjavanje Islamske zajednice u Srbiji, kao devetočlano tijelo kojeg čine predstavnici sa područja Sandžaka, Preševske doline, Vojvodine i Centralne Srbije.

Odmah nakon toga, pomenuti Odbor je održao radni sastanak na kojem je za predsjednika izabran mr. Mevlud ef. Dudić, te pokrenuta procedura izrade prednacrta Ustava Islamske zajednice u Srbiji. Počev od oktobra mjeseca 2006. god. uslijedli su sastanci u Novom Pazaru sa predstavnicima Islamske zajednice Preševa, Bujanovca i Medveðe, zatim Novog Sada, Subotice, Beočina i Zrenjanina, te Beograda, Smedereva, Zemuna, Loznice, Šapca, Niša i Kostolca, na kojima je i u pisanoj formi potvrðena njihova spremnost da zajedno sa sandžačkim Mešihatom grade jedinstvenu Islamsku zajednicu. U junu mjesecu obavljen je razgovor muftije sandžačkog Muamer ef. Zukorlića sa Muhamed ef. Jusufspahićem iz Beograda, gdje je načelno postignuta saglasnost o formiranju jedinstvene Islamske zajednice. Takoðe, delegacija iz Islamske zajednice Beograda u novembru mjesecu sastala se sa Muftijom sandžačkim u Novom Pazaru, gdje je razgovarano o prednacrtu Ustava Islamske zajednice u Srbiji, nakon čega nije postignut dogovor po ovom pitanju iz razloga njihovog neprihvatanja predloženog i opšteprihvaćenog koncepta organizovane Islamske zajednice. No i pored toga, predstavnicima iz Beograda vrata neće biti zatvorena, uz uvjerenje da će i kod njih prevladati zajednički interes i težnja za jedinstvenom Islamskom zajednicom.

Na osnovu odluke Odbora za objedinjavanje Islamske zajednice u Srbiji, postojeći odbori Islamske zajednice: Preševo, Bujanovac, Medveða, Novi Sad, Beočin, Subotica, Zrenjanin, Smederevo Zemun, Loznica, Niš, Kostolac i Krupanj, imenovali su predstavnike u budući Sabor Islamske zajednice.

U meðuvremenu Odbor za objedinjavanje sastao se četiri puta i radio na usaglašavanju prednacrta Ustava Islamske zajedenice, kao i Ustavne odluke, koje je pripremila Pravna služba Mešihata, o kojem su imali mogućnost, nakon analize njegove sadržine, izjasniti se pomenuti odbori i džemati.

Prema predloženoj verziji Ustava, Islamska zajednica u Srbiji bila bi decentralizovana na četiri ravnopravna muftijstva: Sandžačko muftijstvo, Preševsko muftijstvo, Beogradsko muftijstvo i Novosadsko muftijstvo. Najviši organi Islamske zajednice su Sabor i Mešihat. Po odredbama budućeg Ustava i Ustavne odluke, muraselu za muftiju sandžačkog, beogradskog i novosadskog izdavao bi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, a za muftiju preševskog predsjednik Predsjedništva Islamske zajednice Kosova.

Na zasijedanju Sabora Islamske zajednice Sandžaka, održanom 23.12.2006. god., na kojem su pored članova Sabora i Mešihata, te zastupnika u Saboru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini sa područja Sandžaka, prisustvovali i predsjednici sandžačkih medžlisa, glavni imami i imami, profesori Medrese i Fakulteta za islamske studije, predavači vjerske nastave u školama, nastavnici i vaspitači u mektebima za predškolski i školski uzrast, rukovodioci ustanova i službi Mešihata te ostali službenici Islamske zajednice Sandžaka, predsjednik Odbora za objedinjavanje Islamske zajednice u Srbiji mr. Dudić podnio je Izvještaj o radu Odbora. Nakon što je usvojen pomenuti izvještaj, na istom zasijedanju donijeta je odluka da se dosadašnji članovi Sabora Islamske zajednice Sandžaka imenuju u budući Sabor jedinstvene Islamske zajednice. Na ovom zasijedanju je donijeta i odluka o prihvatanju prijedloga najvišeg pravnog akta jedinstvene Islamske zajednice.

U decembru prošle godine sve su potrebne pripreme za okončanje procesa objedinjavanja Islamske zajednice u Srbiji privedene kraju, meðutim održavanje objediniteljskog Sabora je odloženo za februar mjesec zbog sprovoðenja parlamentarnih izbora u Srbiji.

O dosadašnjim aktivnostima, u dva navrata posredstvom Muftije sandžačkog i Predsjednika Odbora za objedinjavanje, bio je upoznat i reisu-l-ulema prof. dr. Mustafa ef. Cerić.

Dana 13. februara o.g. održana je redovna sjednica Mešihata na kojoj je jedna od tačaka dnevnog reda bilo podnošenje Izvještaja predsjednika Odbora za objedinjavanje Islamske zajednice u Srbiji, koji je jednoglasno prihvaćen.