Konferenciija za štampu nakon radnog dijela

Obraćanje muftije Muamer-ef. Zukorlića novinarima nakon zasjedanja Sabora: 

Zadovoljstvo mi je obavijestiti javnost da smo upravo okončali
zasjedanje Objediniteljskog Sabora Islamske zajednice u Srbiji i tom
prilikom verifikovali mandate 54 člana Sabora Islamske zajednice u
Srbiji sa područja Sandžačkog muftijstva, Preševskog muftijstva,
Novosadskog muftijstva i Beogradskog muftijstva.

Na ovom zasjedanju Sabor je dobio svog predsjednika, to je Hajrudin-ef. Tutić, i dva potpredsjednika – jednog s područja Preševskog muftijstva, a drugog s područja Novosadskog muftijstva i ostalo je upražnjeno mjesto za područje Beogradskog muftijstva. Takoðer, danas smo usvojili Ustav Islamske zajednice u Srbiji, kao najviši pravni akt kojim se ureðuje ustrojstvo ove zajednice. Osim onih za Islamsku zajednicu uobičajenih odredbi, posebnost ovog Ustava i ove zajednice jeste ureðenje Islamske zajednice, vrlo decentralizovano, gdje veliki značaj i odgovornost imaju muftijstva kao glavne regionalne organizacione jedinice Islamske zajednice. Posebnost ovog Ustava jeste i u tome što je omogućio nastavak tradicionalnih vjerskih duhovnih odnosa i sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini i sa Islamskom zajednicom na Kosovu. Dakle, imat ćemo Islamsku zajednicu bez čvrste hijerarhijske linije, Islamsku zajednicu koja odražava multietnički sastav muslimanske zajednice na području Srbije, Islamsku zajednicu koja ostaje potpuno dosljedna islamskom, tj. kur'anskom i sunnetskom učenju, ali i Islamsku zajednicu koja će imati potpuno usklaðan jezik i način djelovanja sa izazovima 21. vijeka, sa izazovima, posebnostima i svim civilizacijskim kretanjima, prije svega, na Balkanu, Evropi i svijetu u cjelini.

Danas su izabrani i članovi Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, kao najvišeg vjerskog i administrativnog organa Islamske zajednice, te predsjednik Mešihata. Dobio sam čast, ulogu i emanet da, kao predsjednik Mešihata, vodim ovu Islamsku zajednicu u narednom periodu od godinu dana, koji je Ustavnom odlukom označen kao objediniteljski period, nakon čega će biti raspisani izbori na svim nivoima u Islamskoj zajednici. Dakle, Islamsku zajednicu će predvoditi Mešihat i Sabor – kao najviši zakonodavni i predstavnički organ Islamske zajednice. Sjedište Islamske zajednice, vjersko i administrativno, jeste u Novom Pazaru, a prema odredbi Ustava, Islamska zajednica će imati i svoje drugo sjedište u Beogradu, prije svega za one službe koje će biti zadužene za saradnju sa državnim organima i diplomatskim predstavništvima, te drugim predstavništvima meðunarodnih institucija i organizacija koja se nalaze u glavnom gradu, tj. Beogradu.

Ovim su ostvarene sve pretpostavke da novi organi Islamske zajednice profunkcionišu i to će se od ovog dana desiti. Pred nama je preostao izbor muftija regionalnih muftijstava, a to će se dogoditi ubrzo, odmah nakon prve sjednice Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, koji po Ustavu ima obavezu da predloži muftije na nivou muftijstava.

Izražavam svoje zadovoljstvo što su se sabornici vrlo odgovorno odazvali pozivu i učestvovali u radu Sabora, vrlo uspješno i konstruktivno. Želim da se zahvalim i Odboru za objedinjavanje Islamske zajednice koji je, zapravo, imao i najteži posao – radivši više od pola godine pripremio je i zasjedanje ovoga Sabora. Odborom je rukovodio Mevlud-ef. Dudić, vama dobro poznat. Želim da se zahvalim i gostima koji su prisustvovali u svojstvu posmatrača i na radnom dijelu zasjedanja Sabora, prije svega reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Mustafi-ef. Ceriću, takoðer reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Makedoniji Sulejman-ef. Redžepiju, predstavnicima Islamske zajednice u Hrvatskoj, Crnoj Gori, predstavniku i predsjedniku turske Islamske zajednice Mili Goruš i drugim gostima koji su imali prilike posmatrati kako se odvija prvo zasjedanje Sabora ove Islamske zajednice.

Na koji način Islamska zajednica gradi svoj legitimitet?

Kontinuitet našeg legitimiteta ima više linija. On se, prije svega, temelji na Kur'anu i Sunnetu, ali i na prenošenju ovlasti još iz vremena hilafeta posredstvom menšura i murasela, odnosno reisu-l-uleme i Rijaseta koji dopire do nas.

Islamska zajednica u bivšoj državi funkcionisala je kao jedinstvena sa sjedištem u Sarajevu i raspadom države došlo je do njene disolucije. Nakon toga 1994. godine, u decembru mjesecu, održan je sastanak predstavnika svih islamskih zajednica, novonastalih, samostalnih, u Istanbulu, i potpisan je akt o meðusobnom priznanju svih zajednica koje su nastale. Tu je bila Islamska zajednica u BiH, u Crnoj Gori, na Kosovu, Makedoniji, tada je za Hrvatsku i Sloveniju bila jedinstvena Islamska zajednica, a sa područja Srbije bila je isključivo Islamska zajednica Sandžaka. Prema tome, i time je potvrðen legitimitet, ustvrari preuzet dio legitimiteta tada jedinstvene, a potom razdvojene Islamske zajednice.

Imajući sve to u vidu, kao i činjenicu da je gospodin Hamdija Jusufspahić 1991. god. razriješen dužnosti muftije beogradskog aktom Mešihata za Kosovo, Srbiju i Vojvodinu i da se radi o pravovaljanom rješenju.

Sevder-ef. Bajrami: Ja sam član Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i predstavljam odbore, imame i članove Islamske zajednice u Preševskoj dolini. Prisustvovali smo ovom sastanku. Imamo deset članova Sabora. Ovdje je prisutno više od pedeset imama i džematlija. Bilo je lijepo. Skup je dobro pripremljen. Od početka sam bio u Odboru za objedinjavanje kao član tog tijela i zajedno smo radili na izradi Ustava i Ustavne odluke. Mislim da je ovo dobro za sve muslimane na području Srbije. Ova islamska zajednica daje pravo svima, onako kako treba u islamu. Mi smo se odlučili za ovaj korak zato što je ova opcija za nas prihvatljiva. Imamo odriješene ruke da saraðujemo sa našom bazom – Islamskom zajednicom Kosova. Budući da je taj naš uvjet prihvaćen, spremni smo da saraðujemo.

Fadil-ef. Murati: Mi smo još 2003. godine podnijeli zahtjev za objedinjavanje Islamske zajednice u Republici Srbiji. Nažalost, tada nije bilo uvjeta za to, ali sada, hvala Uzvišenom Allahu, nakon četiri godine, ta naša ideja o objedinjavanju se obistinila i to mi je zaista veliko zadovoljstvo. Pripadnici Islamske zajednice u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini su zdušno prihvatili i, kao što vidite, oni su danas ovdje prisutni pored svih problema s kojima se danas suočavamo na našem području. Nema nijednog džemata koji nije dao podršku. Imamo šest džemata u Vojvodini, sa pet mesdžida. Neki ljudi, koji nisu članovi Islamske zajednice, javljali su se i rekli da je ovo najbolji potez koji je Islamska zajednica do sada imala – da se jednom zauvijek Islamska zajednica u Republici Srbiji ujedini.

Kasim-ef. Zlatić, imam u Zemunu: Predsjednik Odbora za objedinjavanje Islamske zajednice u Srbiji, mr. Mevlud-ef. Dudić, na neki način je proglasio zvanično Islamsku zajednicu u Srbiji, a to je, kako ste čuli, Islamska zajednica na čelu sa Muftijstvom ovdje u Sandžaku. Ostaje otvoreno pitanje, jedno izvjesno vrijeme, koliko treba da se presaberu kolege iz Beograda, koji inače nisu zvanični predstavnici Islamske zajednice, obzirom da je Hamdija Jusufspahić još davne ‘91. godine razriješen funkcije muftije beogradskog, tako da je od tada pa do danas praktično Islamska zajednica u Beogradu fungirala u nekakvom nelegalnom muftijskom statusu. Sada je bila prilika da se to na neki način sve prevaziðe, da se to na neki način legalizuje, da muftija beogradski ostane tamo gdje jeste. Meðutim, desilo se to što se desilo, ali nadamo se, uz Božiju pomoć, da će se i to prevazići.

Koliko u Beogradu takozvani reis Jusufspahić ima podrške, a koliko Mešihat, danas formiran na ovom Objediniteljskom Saboru?

U ovom trenutku ne bih mogao da kažem, ali sam siguran da je Muftija sandžački, po mom ubjeðenju, od strane ljudi koji poznaju stanje u Islamskoj zajednici daleko podržaniji nego što je Hamdija Jusufspahić, za koga, takoðer, jedan dobar broj ljudi zna da nije muftija. Postoji slaba informacija o ovoj istini kod muslimana u Beogradu. Zato se jednostavno pogrešno tumači da je on muftija, a sada reis, ali ostaje, svakako, da će vrijeme pokazati ko je on.

Ključno je, čini se, koga će podržati država?

Država ima zakone gdje se daje prostor vjerskim zajednicama da se organizuju kako hoće. Sasvim je logično da je država i u ovom slučaju postupila sasvim normalno do današnjeg trenutka. Ali obzirom da je Muftija sandžački imao poodavno kontakte sa Ministrom vjera i siguran sam da će se taj kolosjek na neki drugi način ostvariti, ali, ostaje da vidimo.