IZLASCI I SLOBODNO VRIJEME MLADIH

Piše: Adela ŠEHIÆ 
Bismillahir-rahmanir-rahim! /
Zahvala
pripada samo Allahu dž.š. i neka je salavat i selam na njegovog
Poslanika Muhammeda, s.a.v.s, njegovu čestitu porodicu, časne ashabe i
na sve one koji slijede put Istine do Sudnjega dana! ”Dvije blagodati
koje su neiskorištene kod većine ljudi su zdravlje i slobodno
vrijeme”(Buhari) 

Piše: Adela ŠEHIÆ 
Bismillahir-rahmanir-rahim!
Zahvala
pripada samo Allahu dž.š. i neka je salavat i selam na njegovog
Poslanika Muhammeda, s.a.v.s, njegovu čestitu porodicu, časne ashabe i
na sve one koji slijede put Istine do Sudnjega dana! ”Dvije blagodati
koje su neiskorištene kod većine ljudi su zdravlje i slobodno
vrijeme”(Buhari)
Termin ‘izlazak’ sam po sebi logički i teoretski
znači izaći iz nečega u nešto ili na nešto. Gdje god da izlazimo,
moramo biti spremni, pripravni, organizirani i educirani! Najvažnija
priprema kod svakog izlaska je upravo spremnost za savladavanje svih
onih barijera koje mladu osobu čekaju u okolini te u komunikaciji s
ljudima.

Znači, bez dobro osposobljene osobe, a to znači da je dobro upoznata
i da se vlada po skupu moralnih normi i ponašanja islamskog vjernika
(ahlakom), mlada osoba,musliman/ka nije spremna za izlazak.
Čovjek
je kao osnovni cilj svom razvoju i funkcioniranju predodredio stalno
poboljšanje njegovih fizičkih i psiholoških predispozicija. Naš odgoj u
teškim uslovima: ratovima, nestabilnim političkim prilikama, teškim
ekonomskim uvjetima svakako je trpio i bio u velikim iskušenjima.

U
vremenima teške ekonomske krize muškarac, konkretnom slučaju otac, kao
glava kuće, trčeći za zaradom da prehrani obitelj nije mogao dovoljno
pažnje posvetiti svojoj djeci. U tim i takvim okolnostima izlasci su
mogli biti samo pojam koji se tek formirao. Izlasci su bili: rad na
njivi, teški industrijski poslovi i druge radne sredine.
Šezdesetih
godina prošlog stoljeća u naše društvo su počeli dolaziti putnički
automobili, utjecajem iz inozemstva stizala je moda u svim domenama
ljudskog života, stizali su strani filmovi, a ljudske komunikacije su
se sve više produbljivale. I tako je jedan veliki proces počeo!

Moda
u obući, odjeći kao i uvoz razne tehnike i tehnoloških unapreðenja
doveli su do pomaka u znatnom poboljšanju životnog standarda, u gradnji
životnog prostora te stvorili idealne uvjete za gradnju centara gdje
mladi mogu izlaziti.
U današnje vrijeme, vrijeme ove
globalizacije, mladi čovjek je postao sve manje biće i ljudska osobnost
a sve više roba te i takve globalizacije.
Iz svega možemo izvući i
jasno uočiti da je ovo vrijeme kojeg ONI (masoni, ostali svjetski
klanovi i centri) zovu vremenom globalizacije, veoma teško i krije
bezbroj opasnosti.

PONAŠANJE MUSLIMANA KOD IZLAZAKA;

Ako
uzmemo u obzir da je mlada osoba, musliman ili muslimanka, lijepo
odgojena i vaspitana (ahlak), kakav će biti njen izlazak i čega se to
treba kloniti?
1. Prilikom izlaska obući će se primjereno,a
naročito ženske osobe. Vrućina, visoko dnevne temperature ne
opravdavaju jer ne zaboravimo koliko li je tek vruća džehennemska
vatra!
2. Hodanjem u okolini musliman treba izbjegavati bilo kakve
igre na sreću i klaðenje, a nije lijepo da ulazi u lokale gdje se toči
alkohol.
3. Kad kupuje novine, nedopustivo je da uzima novine neprimjerenog sadržaja ili slično.
4. U ophoðenju sa svim ljudima mora vidjeti i procijeniti kakvi su to ljudi.
5. Muslimanu je neprimjereno ulaziti u crkvu i boraviti u njoj
6.
Izlazak na plažu u ljetnim danima je privlačan, meðutim, morate znati
da se džini (kao Allahova bića) najviše nastanjuju na granici izmeðu
hlada i sunca, na granici vode i kopna.

Teško bi bilo ovdje navesti sve primjere gdje i kada muslimanu nije mjesto.
Uostalom, dobar i pravi vjernik uvijek će znati izabrati mjesto i vrijeme izlaska.
Jedna
od temeljnih činjenica za iskorištavanje slobodnog vremena jesu
čitanje, stjecanje znanja, a prije svega činjenje zikra i ustrajanost u
ibadetu;

‘Uči i podučavaj u ime svoga Gospodara koji je
stvorio i koji stvara,koji je čovjeka stvorio od embrija. Uči, tvoj
Gospodar je najplemenitiji, koji je podučio čovjeka da se perom služi.’
(Alek,1-4)

Prenosi se da je Abdur-Rahman ibn Ebi Hatim
Er-Razi, rahmetullah, čitao svome ocu dok je jeo, ili kada je hodao,
kad bi otišao u hamam ili kad bi ušao u kuću da ispuni neku svoju
potrebu. Kada je došla smrt Ebu Džaferu ibn Džeriru Et-Taberiju,
rahmetullah, netko mu je spomenio hadis kojeg nije znao, pa je naredio
da mu donesu olovku i papir da ga zapiše, pa mu je netko rekao: ”Zar i
u ovom stanju?”, te mu je on odgovorio: ‘Čovjek je dužan da traži
znanje sve dok ne umre!” Takoðer, mladom muslimanu potrebni su izlasci
u prirodu, izlasci u šetnju po onim mjestima koji su tihi, u
knjižnice..
Allah je rekao; ‘Ikre!- bismi rabike’- Uči u ime Gospodara tvoga!
Tako ćemo o vjeri, a i naučno-znanstveno dosta znati i time udovoljiti zadaći koju nam je Svemogući naredio!

UMJESTO ZAKLJUČKA;

Kada
se duša zamori i srce zasiti, dužnost je da se malo odmori od traženja
nauke kako bi čovjek imao više snage i kako bi se više okoristio od
svoga vremena!
Ebu Derda kaže: ‘Ja odmaram svoje srce sa dozvoljenom razonodom kako bi bilo jače i spremnije da prihvati istinu’
Abdullah ibn Mes'ud je rekao: ‘Nemoj prisiljavati srce na ono što ne voli, jer kada se prisili postaje slijepo.’

(ovo
predavanje sam odrzala na 2.konferenciji islamske mladezi u Hrvatskoj
koja se odrzavala na otoku Krku, a mislim da je vrlo zanimljiva za
procitati..)

Preuzeto sa: Janja-bih.at