Vrijednost hadža koji se obavi u ime odreðene osobe

Kolika je vrijednost hadža koji se obavi u ime odreðene osobe, koja ga nije u stanju sama obaviti, od strane osobe koja živi ili boravi u Meki ili Medini, za čije obavljanje se izdvoji mnogo manje novca nego što bi se izdvojilo ukoliko bi ga osoba obavila krećući iz svog mjesta boravka ili poslala bedela iz svog mjesta?
 

Hadž je ibadet koji u sebi sadrži i tjelesni i materijalni oblik žrtve koju osoba koja obavlja hadž mora podnijeti ukoliko želi upotpuniti nagradu za hadž, tako da izbjegavanje u potpunosti ili djelimično bilo kojeg od pomenutih aspekata dovodi u pitanje stepen nagrade, a nekada i samu ispravnost hadža.
Nerijetko se dogaða da pojedinci, u želji da uštede dio od svoje imovine, a sa druge strane iskoriste maksimalno svoj dolazak na hadž, traže osobe koje bi obavile hadž za nekoga od njihove rodbine po cijeni koja je daleko ispod stvarne cijene hadža, koju izdvaja i sam lično onaj koji je došao za sebe obaviti hadž. U takvim situacijama rijetko pomažu savjeti i upute rukovodstva hadža da se ne postupa na takav način, već da se u tu svrhu izdvoji realna suma imetka, koja je potrebna za putovanje i obavljanje hadža, tako da i pored stalnih upozorenja bude onih koji postupaju po svome.
Onaj ko čini pomenuto mora biti svjestan da se u ovom slučaju radi o ispunjenju duga prema Allahu dž.š. koji dobro zna svačiju namjeru i želju, tako da se On Uzvišeni ne može prevariti.
Neka svako poðe od sebe lično i neka sebi postavi pitanje da li bi to isto učinio kada je njegov hadž u pitanju? Naravno da je mali broj onih koji bi tako postupili, već to čine sa hadžom drugih osoba, koje su dužni izdržavati, kao što je slučaj sa njihovim suprugama, kojima žele, i pored njihove sposobnosti da lično obave hadž, lakšim i jeftinijim putem obezbijediti epitet “hadži”, što je u islamu neprihvatljivo, jer hadž nije svakodnevna trgovina u kojoj se mogu praviti ovakvi kompromisi. Takoðe se želi članovima rodbine koji su preselili na taj način pomoći da se pred Allahom pojave sa obavljenim hadžom, kojeg ranije nisu obavili iz opravdanih ili neopravdanih razloga.
Mnogo je bolje da osoba, umjesto unajmljivanja lica koje će za 300, 400 ili 500 eura obaviti hadž za nekoga od njegove rodbine, isti iznos izdvoji u znak sjećanja na umrlog člana rodbine i daruje ga nekome ko će se dovom obratiti Uzvišenom Allahu da oprosti i pomogne onome u čije ime je novac izdvojen, kao što je slučaj sa stipendiranjem učenika Medrese ili studenata Fakulteta za islamske studije, koji će biti razlog da, dok god rade posao za kojeg se školuju, to jest pozivaju vjeri svoga Gospodara, teku sevabi osobi u čije ime je novac izdvojen. Takoðe, pomenuta količina novca se može uložiti u nešto što je opšte dobro i hajrat, koji će koristiti širem krugu ljudi koji će svojim korišćenjem pomenutog biti razlog trajnog sevaba i nagrade koja će teći onome u čije ime je hajrat podignut. Na ovaj način će osoba izbjeći poigravanje sa propisima koji čine temelj vjere islama, a sa druge strane obezbijediti ono što je krajnji cilj i želja od izdvajanja novca u ime umrlog, a to jest obezbjeðivanje sevaba i želja da mu u tome bude pomoć na Sudnjem danu. Ukoliko osoba želi da ipak bude obavljen hadž za nekoga od njene porodice, to može učiniti, ali isključivo uz izdvajanje stvarne ili približne cijene hadža, koju svake godine  odredi  rukovodstvo hadža.