Kurra hafiz Dževad Šošić, novi doktor islamskih nauka

Šesnaestog novembra 2009. god., na Fakultetu islamskih nauka u
Sarajevu,  pred komisijom koju su činili: prof. dr. Mehmed Kico
(predsjednik), prof. dr. Enes Karić (mentor i član), prof. dr.
Džemaludin Latić (član) i doc. dr. Fadil Fazlić (član), na temu
„Kira’eti u tefsiru el-Džami’ li ahkami’l-Kur’an, imama el-Kurtubija“
doktorski rad je odbranio mr. kurra hfz. Dževad ef. Šošić.

Komisija je rad ocijenila veoma uspješnim, naglašavajući da se radi o značajnom znanstvenom istraživanju iz oblasti kira’etâ na našim prostorima. Hfz. Šošić je time stekao naučno zvanje doktora islamskih nauka u oblasti kira’etâ. Odbrani su prisustvovali profesori s Fakulteta, zvaničnici Rijaseta IZ-e, travnički muftija mr. Nusret ef. Avdibegović, ljubljanski muftija dr. Nedžad ef. Grabus, studenti, rodbina, prijatelji i ostali zainteresirani.
Četiri godine rada na doktorskoj disertaciji
O radu na doktorskoj disertaciji i o tome šta ona znači za naše  područje, govori nam kurra hafiz Dževad Šošić,  novi doktor islamskih nauka.
PREPOROD: Kako se osjećate nakon još jednog velikog uspjeha u znanstvenoj karijeri?
Svaki uspjeh donosi radost čovjeku, pogotovo uspjeh u naučnoj ili poslovnoj karijeri. Više od četiri godine radio sam na izradi doktorske disertacije i, evo, hvala Allahu, trud se isplatio. Sve to sam lakše prebrodio zahvaljujući strpljenju moje supruge i djece. Oni su mi, doista, bili snažna podrška, pokazali su veliko razumijevanje zbog moje odsutnosti u trenucima koje sam trebao provesti s njima. Naravno, posebnu zahvalnost želim uputiti svome mentoru prof. dr. Enesu Kariću, koji me je podsticao u naučnom radu i pomogao da ga konačno krunišem titulom doktora islamskih nauka u oblasti kira’etâ.
Upotpunio istraživanjem kira’etâ sa aspekta tefsira
PREPOROD:  Doktorirali ste u oblasti kira’etâ. Možete li pojasniti čitateljstvu šta su to, zapravo, kira’eti?
Kira’eti su objavljene varijante čitanja Kur’ana prenesene od Poslanika, s.a.v.s. Kira’ete treba razumijevati kao mogućnost primjene različitih fonetskih i leksičkih formi prilikom učenja Kur’ana. Ta mogućnost ne implicira jezičko iskustvo ili slobodan izbor učača Kur’ana. Naprotiv, ona je odreðena autentičnom predajom i podudarnošću s kur’anskim pravopisom.
Razlike u čitanju Kur’ana mogu biti fonetske, dijalekatske, morfološke, leksičke i sintaksičke naravi. Za tefsirsku nauku posebno su interesantni kira’eti koji nude drukčija ili šira značenja, jer pomažu u rasvjetljavanju značenja odreðenih kur’anskih riječi odnosno rečenica. Kira’eti takoðer mogu implicirati i različita šerijatsko-pravna tumačenja. U ranijem naučnom istraživanju bavio sam se kira’etima sa aspekta kur’anskog pravopisa, a sada sam to upotpunio istraživanjem kira’etâ sa aspekta tefsira.
PREPOROD: Zašto ste se opredijelili za Kurtubijev tefsir?
S Kurtubijevim tefsirom najčešće sam se družio tokom studentskih dana; bio sam i ostao fasciniran njegovim jezičkim stilom i načinom na koji je sistematiziran njegov sadržaj. Bez obzira što je fokusiran na normativno tumačenje Kur’ana, on predstavlja svojevrsnu tefsirsku enciklopediju. Njegov sadržaj je rasporeðen na tematske jedinice. Kada želi komentirati tematski ajet Kurtubi odmah kaže koliko pitanja (mes’ela) sadrži ajet, a potom, prema rednim brojevima, pristupa komentaru svakog pitanja zasebno. Tematske jedinice su, uglavnom, raspodijeljene prema specifičnim tefsirskim oblastima. Takva sistematizacija daje mogućnost bržeg pronalaženja željenog sadržaja. Prezentacija kira’etâ u tom tefsiru toliko je zastupljena da se stječe dojam kako su sve postojeće kira’etske predaje, autentične i neautentične, objedinjene na jednom mjestu. Kurtubijev pristup kira’etima, njihovoj interpretaciji, gramatičkoj analizi i argumentaciji, odgovarao je osnovnim ciljevima moga istraživanja, što je bio glavni razlog da se opredijelim za njegov tefsir.
Kurtubi – jedan od istaknutih mufessira i velikana andaluzijske malikijske pravne škole
PREPOROD: Ko je bio Kurtubi? Njegov tefsir je jedan od poznatijih klasičnih tefsira, ali se o autoru ne zna baš mnogo?
U pravu ste. Čak ni biografi nisu ponudili mnogo informacija o Kurtubijevom privatnom životu. Zna se da je bio jedan od istaknutih mufessira i velikana andaluzijske malikijske pravne škole. Roðen je u Kordovi za vrijeme vladavine dinastije Muwehhida. Ne zna se tačno datum njegova roðenja, ali biografi navode da je preselio na ahiret 9. ševvala 671. h. g. ili 28. 04. 1273. p. m. u Egiptu. No, bez obzira što su biografski podaci o Kurtubijevom intimnom, moralnom i intelektualnom životu veoma oskudni, o njemu dovoljno govore njegova autografska djela kojima je dao ogroman doprinos razvoju islamske znanosti i tako zadužio muslimanski ummet u cijelosti. Kod nas je poznat po djelu Et-Tezkireh fi ahwali’l-mewta we ‘umuri’l-ahireh (Podsjećanje na stanja umrlih i ahiretska dogaðanja), prevedeno je na bosanski jezik, a radi distinkcije u odnosu na druge autore koji nose naziv el-Kurtubi, zovu ga sahibu’t-tezkire – pisac Tezkire.
PREPOROD: U čemu se posebno ogleda važnost vaše disertacije kada je u pitanju naša naučna i kulturološka baština?
Budući da na našim prostorima već postoje djela koja s tedžvidskog i ortografskog aspekta tretiraju kira’ete, dok je tefsirski aspekt uveliko zapostavljen, smatram da će ovaj istraživački rad popuniti tu prazninu i ponuditi našem čitateljstvu upoznavanje i s tim aspektom tumačenja kur’anskog teksta. Kira’eti nisu samo krute, šablonizirane forme čitanja i pisanja kur’anskog teksta. Dapače, kira’eti igraju važnu ulogu u proučavanju semantike Kur’ana, njegovih riječi i izraza.
PREPOROD: Obični ljudi ne mogu baš jasno odrediti odnos izmeðu Kur’ana i kira’etâ. Šta su kira’eti u odnosu na kur’anski tekst?
Autentični (mutevatir kira’eti), kao različite forme izgovora odreðenih kur’anskih riječi, tretiraju se kao originalni kur’anski tekst, te se po njima može učiti Kur’anu u namazu i izvan namaza, što se ne može kazati za šazz (neautentične) kira’ete. Takvi kira’eti imaju status hadiskih predaja i mogu se koristiti samo u tefsirske svrhe.
PREPOROD: Da li se u Kurtubijevom tefsiru spominju neka tedžvidska pravila koja su poznata našim učačima Kur’ana?
Tedžvidski aspekt kira’etâ prezentiran je takoðer u Kurtubijevom tefsiru, što  dovoljno govori o njegovoj enciklopedijskoj naravi. Bez obzira što je tedžvidska oblast omeðena fonetsko-akustičkim osobenostima Kur’ana,  Kurtubi joj dodjeljuje novi značaj u sklopu tumačenja Kur’ana. Primjena dužina, imalâ, idgamâ i ostalih tedžvidskih pravila, o čemu Kurtubi piše u svome tefsiru, nema izravne veze sa značenjem kur’anskih riječi i rečenica, ali pomaže u razviðanju raznolikosti arapskih dijalekata, koji posredstvom kira’etâ participiraju u kur’anskom jeziku,  olakšava etimološku analizu riječi, čuva zadati smisao ajatâ i omogućava distinkciju izmeðu riječi i slova.
PREPOROD: Šta savjetujete našim mladim učačima Kur’ana, hafizima, budućim istraživačima iz tedžvidske i kira’etske oblasti?
Najvažnija stvar je probuditi i razviti u sebi želju za Kur’anom. Ostalo dolazi samo po sebi. Kada nešto iskreno želimo, mi svim sredstvima i mogućnostima nastojimo dosegnuti do željenog cilja. S Kur’anom se družimo da uživamo u njegovom učenju, da se radujemo u otkrivanju njegovih mudrosti, da se približimo milosti našega Gospodara, a dunjalučke koristi će doći kao popratni Božiji dar, za njima ne treba plaho juriti. Naš odnos prema Kur’anu je naš odnos prema Allahu. Ko tu činjenicu iskreno prihvati, vrata uspjeha su mu širom otvorena.