Prekidanje namaza

PITANJE: Da li je dozvoljeno prekinuti namaz tako što ćemo predati
selam na desnu stranu ako smo, recimo, na kijamu, ili u nekom drugom
položaju, ako nas tom prilikom ometa nešto: zvono na vratima, telefon
ili slično?
Da li se sehvi sedžda obavlja tako što se predaje selam na desnu
stranu, pa idemo na sedždu, ili da direktno idemo na sedždu, bez selama
na desnu stranu?

ODGOVOR: Izgovaranjem početnog tekbira i vezanjem ruku osoba stupa u namaz, to jest uspostavlja vezu sa Uzvišenim Gospodarom, kojem se obraća, zahvaljući Mu i tražeći od Njega uputu. To je činjenica koje mora biti svjestan svako onaj ko stupa u namaz, jer u suprotnom namaz koji se obavlja ne proizvodi efekat i posljedice radi kojih je i propisan, već predstavlja običnu fizičku vježbu. Onaj ko je svjestan da stupanjem u namaz, zapravo, stupa u kontakt sa Allahom, sebi neće dozvoliti da se osvrće, da razmišlja i planira svoj posao, da mu misli lutaju, već će se potpuno predati namazu i njegovim ljepotama, razmišljati o onome što izgovara i šta čini i značenju istog. Imajući u vidu prethodno pomenutu činjenicu, jasno je da se namaz ne može olako i bez opravdanog razloga prekinuti, jer se prekidanjem namaza prekida i uspostavljena veza sa Uzvišenim Allahom. Prekidanje namaza je nešto što islamska ulema dozvoljava, ali samo onda kada za to postoje opravdani razlozi. U te razloge se ne može ubrojati zvonjenje mobilnog telefona ili ulazak nekoga u kuću i nazivanje selema, već će se odgovor na sve pomenuto ostaviti nakon predaje selama. Prekinuti namaz je dozvoljeno u situacijama opasnosti po život i imovinu, bilo da je riječ o osobi koja obavlja namaz ili licu koje je u njenoj neposrednoj blizini, koje je izloženo opasnosti. Tako npr, kada osoba koja obavlja namaz osjeti miris ili dim koji ukazuju da je došlo do požara, dužna je prekinuti namaz kako bi preduzela potrebne mjere. Takoðe, kada čuje zapomaganje i traženje pomoći, dužna je prekinuti namaz i preduzeti ono što je neophodno. Isto tako, kada osoba koja obavlja namaz ima pored sebe maloljetno dijete koje čini nešto čime može ugroziti svoj život, izložiti se povreðivanju i slično, dužna je prekinuti namaz kako bi ga zaštitila. Prekidanje namaza se vrši na način što će se, bilo da je osoba na kijamu ili sjedenju, predati selam na desnu stranu, izgovaranjem riječi „eselamu alejkum ve rahmetullah“.  Predavanje selama na lijevu stranu, u ovom slučaju, nije potrebno. Nakon što se prekine namaz i ukaže pomoć, odnosno obavi ono što je neophodno, dužnost je prekinuti namaz ponovno obaviti.
Obavljanje sehvi sedžde u namazu je obavezno ukoliko se propusti obaviti neki od namaskih vadžiba, a njena svrha jeste upotpunjavanje namaza, kako bi bio ispravan, a nagrada za njega potpuna.
Obavljanje sehvi sedžde vrši se na posljednjem sjedenju u namazu, to jest nakon što se obavi potrebno učenje na sjedenju i preda selam na desnu stranu, tako što će nakon selama na desnu stranu učiniti dvije sedžde, kao u namazu, a potom završiti namaz učenjem etehijata, salevata, dove i predajom selama na desnu i lijevu stranu. Osoba koja zaboravi učiniti sehvi sedždu, preda selam na desnu i lijevu stranu, a učinila je propust koji je iziskuje, pa se nakon toga sjeti, prije nego što ustane i udalji se sa mjesta na kojem je obavljala namaz, učinit će sehvi sedždu, bez obzira što je prethodno već predala selam na obje strane.
Za to nalazimo potvrdu u slučaju koji se je dogodio u vrijeme Resulullaha a.s. Naime, prenosi veći broj prenosilaca od Ibn Mes'uda, da je Resululah a.s. na podnevskom farzu, dok je imamio, klanjao pet rekata. Prisutni ashabi su upitali: „Zar je povećan broj rekata?“ Rekao je: „Zašto, šta se dogodilo?” Rekli su: „Božji Poslaniče, obavio si pet rekata.“ Nakon toga je Resulullah a.s. učinio dvije sedžde, to jest, sehvi sedždu, iako je već prethodno jednom završio namaz predavanjem selama.