Kurban, propisi i preporuke

Image

Dolaskom Kurban-bajrama ponovo se aktueliziraju pitanja propisa o kurbanu i
njihove praktične primjene. Šerijatski propisi o kurbanu su manje-više poznati
i na njih se svake godine podsjeća na različite načine.

Svi vjernici nastoje da
se što bolje upoznaju sa ovim propisima i nastoje da ih što dosljednije provedu
u praksi. Upravo zbog primjene ovih propisa kurbansko meso se smatra
najhalalnijim, pa su stoga propisi o klanju kurbana preuzeti kao osnova za
definiranje standarda za halal klanje životinja koje se obavlja u industrijskoj
proizvodnji. Stoga se bez dvojbe može konstatirati da se preporuke o postupanju
sa kurbanima, uz izvjesne izuzetke u pogledu njihove starosti, ne primjenjuju
se samo u danima Bajrama, već i u drugim prilikama tokom cijele godine. Iako su
propisi o kurbanu predstavljaju osnovu za halal klanje, halal standardima je
ova oblast dodatno unaprijeðena, posebno u dijelu koji se odnosi na kontrolu
zdravlja životinja, ishranu, te jasno definiranje uvjeta za mjesto za klanje,
načina sputavanja životinja i samog čina klanja. Svi ovi zahtjevi halal
standarda imaju svoje šerijatsko utemeljenje, a istovremeno ispunjavaju propise
o dobrobiti životinja, zdravstvenoj ispravnosti, higijeni, te zaštiti ljudi na
radu.

Agencija za certificiranje halal kvalitete, kao specijalizirana institucije
Islamske zajednice, sustavno radi na implementaciji zahtjeva halal standarda u
mesnim industrijama kao najkompleksnijem segmentu prehrambene industrije.
Propisi o halal klanju obuhvataju ukupni lanac proizvodnje koji počinje sa
ishranom životinja i postupanjem s njima prije, u toku i nakon klanja, te
ukupnu tehnologiju prerade mesa. Imajući u vidu da su propisi o kurbanskom i
industrijskom halal mesu identični, ovim tekstom želi se ukazati na pojedine
odredbe Halal standarda čijom bi se primjenom mogla pospješiti praksa klanja
kurbana. U ovom tekstu sadržani su odgovori na najčešće postavljana pitanja o
kurbanima koja su upućena Agenciji za certificiranje halal kvalitete, kao i
opće napomene o postupanju sa životinjama. U pripremanju odgovora na ova
pitanja Agencija se rukovodila zahtjevima halal standarda i saznanjima o
različitim pojavama i praksama sa kojima se susretala u svom radu.

Propisi o kurbanu

Propisi o kurbanu utemeljeni su na Kur'anu i Sunnetu. Klanje kurbana je
vadžib za svaku muslimansku porodicu koja je to u mogućnosti, a propisano je
riječima Uzvišenog: „Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji!"
(EL-Kewser, 2.). Klanje kurbana ima veliku vrijednost. To najbolje potvrðuju
riječi Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „Čovjek na
Kurban-bajram ne može ništa draže Allahu uraditi, nego da pusti krv kurbana. Na
sudnjem danu ona (zaklana životinja) će doći sa svojim rogovima, papcima i
runom. Kurbanska krv stiže do Allaha prije nego što padne na zemlju. (Tirmizi i
kaže da je sahih)

Propisi o kurbanu se u najkraćem mogu sažeti u četiri kategorije:

•a)      Starost životinja namjenjenih
za kurban

  • – Da bi se ovca mogla
    zaklati kao kurban treba da bude stara blizu godinu dana,
  • – za kozu važi pravilo da
    je napunila jednu i ušla u drugu godinu,
  • – za kravu da je napunila
    dvije godine i ušla u treću, a
  • – deva treba da je napunila
    četvrtu godinu i ušla u petu.

•b)      Zdravlje i fizička ispravnost
kurbana

  • – Kao kurban se kolje životinja
    koja je potpuno zdrava i bez ikakvih fizičkih mahana.
  • – Životinja namjenjena za
    kurban ne smije biti ćorava, hroma, iščupanog roga i uha iz korijena,
  • – bolesna niti previše
    mršava.

•c)       Vrijeme klanja kurbana

Vrijeme klanja kurbana nastupa ujutro poslije klanjanja bajram namaza, u
skladu sa riječima Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „Onaj ko
je (kurban) zaklao prije bajram-namaza, neka ga ponovo zakolje!"
(Mutefekun alejhi)
.

Ukoliko neko ne stigne zaklati kurban prvi dan Bajrama može ga zaklati
drugi, pa i treći dan Bajrama.

•d)      Šerijatsko klanje životinja

Svi uvjeti koji su vezani za ispravnost šerijatskog klanja, uopšteno važe i
za kurban:

  • – podobnost osobe koja
    kolje,
  • – izgovor tesmijje
    (Bismillahi Allahu ekber) prije klanja,
  • – presjecanja vratne krvne
    žile, jednjaka i dušnika i
  • – klanje izvršiti oštrim
    nožem (koji kolje svojom oštrinom, a ne svojom težinom, odnosno silinom
    pritiska osobe koja kolje).

Najbolje je da svako svoj kurban lično zakolje. Meðutim svi islamski pravnici
se slažu da se klanje kurbana može povjeriti drugoj osobi i da je tako zaklan
kurban u potpunosti ispravan. Nije dozvoljeno davati kurbansko meso kao naknadu
za klanje kurbana. Poželjno je da se prije klanja ugovori cijena usluge i da se
ugovoreni iznos plati odmah po izvršenju usluge.

•e)      Podjela kurbanskog mesa

Pohvalno je kurbansko meso podjeliti na tri dijela:

  • – dio za potrebe ukućana,
  • – dio kao sadaku podijeliti
    siromasima i
  • – dio pokloniti
    prijateljima i komšijama. 

Pored navedenog još se vodi računa da se sa životinjom koja je namijenjena
za kurban postupa bolje nego sa drugim životinjama, u pogledu njenog tretmana,
kvalitetnije ishrane i slično. Sita životinja je mirnija od gladne životinje,
pa se stoga preporučuje da se kurban nahrani i napoji prije odvoðenja na mjesto
za klanje, što je u pojedinim slučajevima suprotno praksi koja se susreće u
industrijskim klaonicama. Preporuka je da se sve vrijeme uči tekbir tako da
kurban čuje učenje. Izgovaranje tekbira djeluje umirujuće na životinju i sa
njom je lakše postupati.

Lijepo je da se prije samog čina klanja kurbana prouči dova, te da se nakon
klanja kurbana klanjaju dva rekata nafile namaza i prouči dova kojom se Allah
dž.š. moli da primi ovu žrtvu.

Halal klanje životinja

Osnovni zahtjevi u vezi sa postupanjem sa životinjama namijenjenim za halal
klanje imaju svoje utemeljene u šerijatskim propisima i, kako je već rečeno,
identični su sa propisima o kurbanu. Bitna karakteristika halal standarda je da
je postupak standardiziran, odnosno definiran tako da se može primijeniti u
industrijskim proizvodnjama. Dodatno, standardi utvrðuju i postupke vanjske
kontrole koja je uvjet za dobijanje halal certifikata.

Bosansko-hercegovački Halal standard BAS 1049:2010 Halal hrana, zahtjeve
i mjere,
izmeðu ostalog definiše postupke prije klanja životinja i
postupke halal klanja krupne i sitne stoke.

Opći zahtjevi za halal klanje

  • – Životinja namijenjena za
    klanje mora biti halal,
  • – Životinja za klanje mora
    biti zdrava,
  • – Mora se posjedovati
    potvrdu o izvršenom veterinarskom pregledu koja potvrðuje da je životinja
    zdrava,
  • – Životinja za klanje mora
    biti živa u trenutku klanja,
  • – Životinje koje su
    napunile 1/3 perioda gravidnosti ne smiju biti zaklane,
  • – Životinja za klanje mora
    biti prethodno hranjena dozvoljenom hranom bez primjesa porijeklom od
    drugih životinja, hormona ili sedativa,
  • – Mora se obezbijediti
    odmor u adekvatnim uvjetima za životinje koje su transportovane iz
    daljine,
  • – Postupanje sa životinjama
    u svim fazama mora biti humano i ne smije uzrokovati njihovo mučenje,
  • – Osoba koja obavlja čin
    klanja mora biti musliman, psihički zdrav i osposobljen za tu aktivnost.

Postupci prije klanja životinja

Životinje upućene na klanje trebaju biti bez izmeta, urina i drugih
nečistoća na sebi. Zaprljane životinje treba očistiti u oborima, ukoliko za to
postoje uvjeti, ili u izdvojenim objektima za pranje životinja. Nakon pranja
životinje je potrebno zadržati i ne upućivati na klanje dok su mokre.

Posebnu pažnju treba posvetiti kako bi se izbjeglo miješanje različitih
skupina životinja tokom smještanja u obore, čišćenja i sprovoðenja do prostora
za klanje. Usmjeravanje životinja za klanje kroz koridore do mjesta za klanje
mora se obavljati na human način. Moraju se osigurati uvjeti da životinje koje
čekaju u redu ne vide one koje se kolju  ili su već zaklane (uz pomoć
pokretnih zastora ili sistemom pregrada).

Omamljivanje i oduzimanje svijesti životnja namijenjenih za klanje nije
preporučeno. Kada je upotreba elektrošokova neophodna (za smirivanje ili
sprječavanje nasilnog ponašanja životinje), dopušteni period i vrijednost
električne struje za omamljivanje mora biti uspostavljena tako da ne usmrti
životinju ili izazove trajne posljedice po njeno zdravlje.

Postupak halal klanja krupne i sitne stoke podrazumjeva da će životinja biti
zaklana nakon što je sputana i po mogućnosti položena na lijevu stranu i
okrenuta prema Kibli (smjer Mekke). Moraju se poduzeti adekvatne mjere da se
smanji patnja prilikom sputavanja ili polaganja životinje. Već sputana ili
položena životinja ne smije se dugo zadržavati u tom položaju (najviše 20
sekundi).

  • a) Osoba koja kolje, prije
    klanja životinje, obavezna je izgovoriti tesmijju, riječi "BISMILLAHI
    ALLAHU EKBER" što znači "U ime Allaha, Allah je najveći!".
    On ne smije spomenuti bilo čije ime osim Allaha, u protivnom postupak neće
    biti halal. Ime Allaha mora se izgovoriti za svaku pojedinačnu životinju.
  • b) Klanje se vrši samo
    jednom za svaku životinju. Metoda „piljenja – testeranja" kod klanja
    je dopuštena sve dok nož ne bude podignut sa životinje tokom klanja, a
    najbolje je klanje izvršiti u jednom potezu od ivice kože prema kičmi, a
    ne probadanjem vrata i izvlačenjem noža prema vani.
  • c) Čin halal klanja započinje
    rezanjem vrata odmah ispod glotisa (Adamova jabučica) ili poslije glotisa
    za životnje sa dugim vratom.
  • d) Činom klanja presijeca
    se dušnik (traheja / halqum), jednjak (ezofagus / mari) i obje karotidne
    arterije i vratne vene (jugularne / wadajain) kako bi se pospješilo
    krvarenje i smrt životinje. Krvarenje će biti spontano i potpuno. Vrijeme
    iskrvarenja će biti dovoljno dugo kako bi se osiguralo potpuno iskrvarenje
    i potpuna smrt životinje.
  • e) Nije dozvoljeno
    odsijecanje glave, guljenje niti odsijecanje bilo kojeg dijela tijela dok
    ne nastupi potpuna smrt životinje (za krupnu stoku najmanje 5
    minuta).  

Preporuke

U skladu sa navedenim propisima o kurbanu i zahtjevima za halal klanje
životinja potrebno je poboljšati praksu klanja kurbana ukoliko su prisutna neka
odstupanja. Poželjno je da svaka osoba lično zakolje svoj kurban, a ako to nije
u stanju da uradi može prepustiti da to neko drugi uradi za njega.
Alternativno, osoba koja želi lično zaklati svoj kurban ali to ne zna ili nema
dovoljno iskustva, treba to obaviti uz pomoć druge stručne osobe. Važno je
imati u vidu da je obaveza lijepog i nenasilnog postupanja sa kurbanom važnija
od toga da neko lično obavi klanje svog kurbana.

Jedno od značajnijih pitanja u vezi sa kurbanima je njihova ishrana. Česta
je pojava da pojedine osobe kupe kurban i njihovu ishranu prepuste osobama od
kojih su kupile životinju ili povjere nekome drugom. U vezi sa ishranom treba
napomenuti da se sve životinje moraju hraniti u skladu sa njihovom prirodom.
Svi kurbani su biljojedi i u njihovoj ishrani se ne smije koristiti bilo koja
smjesa koja u sebi sadrži sastojke porijeklom od drugih životinja. Dakle, nije
dozvoljena upotreba koštanog brašna, koncentrata koji u sebi sadrži masnoće
animalnog porijekla ili hormone. Ukoliko postoji bilo kakva sumnja da je
životinja hranjena navedenom hranom, ili je konzumirala druge nečistoće,
potrebno je takvu životinju hraniti čistom hranom najmanje deset (10) dana,
koliko je potrebno da se organizam pročisti. Stoga je preporuka svakom vlasniku
kurbana da ili lično hrani životinju ili da zahtijeva od osobe kojoj je
povjerena ishrana kurbana da povede računa o čistoći hrane.

Od postupaka koji nisu dozvoljeni i koje treba izbjegavati mogu se izvojiti
sljedeći:

  • – Životinja koja se kolje
    treba biti zaklonjena da je ne mogu vidjeti druge žive životinje,
  • – Oštrenje noža pred
    životinjom koju treba zaklati,
  • – Polaganje glave životinje
    na mjesto na kojem je ostala krv od prethodno zaklanih životinja,
  • – Odugovlačenje sa klanjem
    životinje koja je već oborena na zemlju,
  • – Upotreba tupog noža,
  • – Lomljenje vrata životinje
    prije nego nastupi smrt usljed iskrvarenja,
  • – Udaranje, mučenje ili
    bilo koja vrsta povreðivanja žive životinje,
  • – Oštećenje kičmene moždine
    ubadanjem noža izmeðu vratnih pršljenova,
  • – Presijecanje krvnih
    sudova sječenjem niz vrat (od glave preme trupu),
  • – Ubadanje noža u srce ili
    sječenje životinje na bilo kojem dijelu tijela osim rezanjem vrata odmah
    ispod glotisa (Adamova jabučica).

Nakon što je životinja pravilno zaklana nastaje period iskrvarenja.
Ukoliko je klanje pravilno obavljeno, odnosno ako su presječene samo vratne
krvne žile, jednjak i dušnik, životinja će postupno potpuno iskrvariti. Ako je
prilikom klanja životinje povrijeðena kičmena moždina, oštećen mozak ili
probodeno srce, u tom slučaju u tijelu životinje će se zadržati veća količina
krvi. Konzumiranje krvi je zabranjeno, haram muslimanima. Istovremeno, naučna
saznanja ukazuju na to da je krv najplodnija podloga za razvoj bakterija, meso
u kojem ima krvi brže se kvari, teže se obraðuje i priprema i slabijeg je
kvaliteta.

U slučajevima kada se vrši organizirano klanje u klaonicama
preporučeno je da se ono obavlja u objektima koji ispunjavaju sve tehničke
preduvjete za halal klanje i za to posjeduju halal certifikat. Ukoliko takve
klaonice nisu dostupne treba obratiti pažnju da objekti u kojima se vrši klanje
moraju zadovoljiti državne propise i imati važeću dozvolu za tu djelatnost.
Osobe koje se angažiraju na poslovima klanja moraju biti osposebljene za tu
aktivnost. Fizički uvjeti mjesta za klanje moraju zadovoljavati sljedeće
kriterije:

  • a) pogodan prostor za
    zdravstveni pregled životinja prije i poslije klanja,
  • b) poseban prostor za
    klanje kako životinje koje idu na klanje ne vide životinje koje se kolju
    ili su prethodno zaklane,
  • c) funkcionalni slivnici
    ili odvodi za krv na mjestu za klanje, te dostupnu vodu za sapiranje
    ostataka krvi,
  • d) sistem za podizanje i
    transport zaklanih životinja kroz liniju obrade,
  • e) oprema za vaganje,
  • f) prostor za pranje trupla
    (voda pod pritiskom),
  • g) oprema za pranje,
    dezinfekciju ili sterilizaciju prljavih alata (noževi, kuke, i sl.),
  • h) higijenska sredstva i
    posude za pranje ruku,
  • i) čista voda pod pritiskom
    mora biti dostupna u svakom trenutku i
  • j) sve higijenske,
    dezinfekcijske i antiseptičke tekućine i sredstva moraju biti pogodni za
    upotrebu u sektoru proizvodnje halal hrane.

U okviru postojeće zakonske regulative nalazi se i nekoliko odredbi koje su
obavezujuće prilikom kupovine kurbana:

  • – životinje moraju biti
    uredno i vidno obilježene ušnim markicama,
  • – prodavci za životinje
    moraju posjedovati urednu svjedodžbu-uvjerenje o zdravstvenom stanju za
    životinju koju prodaju ovjerenu pečatom i čitkim potpisom veterinara,
  • – broj ušne markice
    životinje mora biti identičan broju koji je upisan na svjedodžbi –
    uvjerenju,
  • – svjedodžba je valjana 10
    dana od datuma izdavanja i može se besplatno produžavati do godinu dana
    ukoliko nije promjenjen zdravstveni status životinje,
  • – pri kupovini životinje
    namijenjene za kurban novi vlasnici su dužni svjedodžbu prepisati na
    vlastito ime u veterinarskoj organizaciji za što se plaća 50 % propisane
    naknade,
  • – uz sve navedeno potrebno
    se pridržavati svih preventivnih higijenskih mjera prilikom klanja
    životinja, obrade mesa i adekvatnog termičkog tretmana, čime će se
    spriječiti oboljenje ljudi,
  • – ukoliko postoje bilo
    kakve sumnje i nejasnoće u vezi sa životinjama, treba se obratiti
    najbližoj veterinarskoj stanici ili upravama za inspekcijske
    poslove. 

U vezi sa svjedodžbama-uvjerenjima o zdravstvenom stanju životinje, potrebno
je ukazati na problem liječenih životinja. Životinje koje su ranije obolijevale
od pojedinih bolesti mogu biti uspješno izliječene i mogu ispuniti uvjete za
kurban. Meðutim, treba povesti računa o peridu koji je protekao nakon upotrebe
pojedinih lijekova, jer je za svaki lijek utvrðena karenca. Karenca predstavlja
period koji je potreban da bi se iz organizma životinje potpuno eliminirali ili
očistili svi zaostaci nastali upotrebom nekog lijeka. Ukoliko karenca nije
istekla meso životinje nije preporučeno konzumirati, kako ljudi jedenjem mesa
ne bi zaostatke od lijekova unijeli u vlastiti organizam. Analizom uzoraka krvi
moguće je utvrditi da li je životinja potpuno zdrava i da li je njeno meso
zdravstveno ispravno. Veterinarski pregled je manji trošak nego liječenje
posljedica koje mogu nastati konzumiranjem mesa oboljele životinje, pa se,
stoga, posebno naglašava obaveza posjedovanja svjedodžbe-uvjerenja o zdravlju
životinje. Ovo uvjerenje ujedno treba potvrditi da životinje ženskog spola nisu
gravidne.

Obaveza svakog pojedinca i institucije je da uloži maksimum napora kako bi
se spriječila mogućnost nastanka incidentnih situacija. Imajući u vidu
činjenicu da su na našem prostoru zabilježeni slučajevi različitih bolesti
životinja, u slučaju da se kod neke osobe pojave simptomi koji upućuju na
trovanje hranom potrebno je hitno se obratiti ljekaru.

U danima Kurban-bajrama muslimani širom svijeta obnavljaju sjećanje na
Ibrahima a.s. i žrtvovanjem kurbana očituju vlastitu predanost izvršavanju
islamskih propisa. Propisi o kurbanu obuhvataju niz preduvjeta koje je potrebno
zadovoljiti da bi klanje kurbana bilo obavljeno u skladu sa šerijatskim
propisima. Kako je u novije vrijeme prisutna praksa klanja kurbana u
industrijskim klaonicama, slijeðenjem odrebi Halal standarda moguće je izvršiti
prilagoðavanje i na adekvatan način obaviti klanje kurbana i u takvim
objektima. Slijeðenjem šerijatskih propisa, zahtjeva Halal standarda i odredbi
iz pozitivnog zakonodavstva, ostvaruju se pretpostavke da kurbani ispune svoju
namjenu, budu upisani u dobra djela, a njihovo meso bude ukusan zalogaj koji
koristi ljudskom organizmu.

Agencija za certificiranje halal kvalitete je otvorena za pružanje stučne
pomoći pojedincima i institucijama u različitim aspektima halal hrane i
ishrane. Sva pitanja i zahtjevi mogu se dostaviti putem e-maila agencija@halal.ba ili ličnim kontaktom
putem telefona 035 258 427.

KURBAN KABUL
OLSUN!