Pitanja i odgovori o Kurbanu

PITANJE: Na kom je stepenu obaveznosti klanje kurbana i kakve su posljedice ne izvršavanja ovog propisa?

ODGOVOR: Klanje kurbana jeste vadžib-obavezno, po mišljenju imama Ebu Hanife, imama hanefijskog mezheba i dužna ga je izvršiti svaka osoba koja je u svom mjestu boravka, a na dan bajrama posjeduje materijalnih mogućnosti da kupi i zakolje kurban.
Ovaj svoj stav hanefije temelje na riječima Božijeg Poslanika a.s. koji kaže: “Onaj ko ima materijalnih mogućnosti da zakolje kurban a nezakolje ga, nemoj da se približava mjestu na kojem mi obavljamo namaz”
Ove riječi Poslanika a.s. jasno ukazuju da je klanje kurbana obavezno, jer da nije tako Poslanik a.s. nebi zabranio onom ko ne zakolje kurban da prisustvuje obavljanju namaza sa njim a.s. i ashabima r.a..
I ako se islamski pravnici razilaze po pitanju stepena obaveznosti kurbana, ipak su svi oni saglasni da svaki musliman koji u svom srcu nosi imana, klanjem kurbana potvrðuje da pripada ummetu Muhameda a.s.
Kaže Poslanik a.s.: “Nema Allahu dž.š. dražeg djela kojeg čovjek može učiniti na dan bajrama od puštanja krvi kurbana. Zaklana životinja će na sudnjem danu doći sa svojim rogovima, papcima i runom (dlakom). Kurbanska krv stigne do Allaha (bude primljena kod Allaha) prije nego što padne na zemlju. Zato se i vi radujte kurbanu.” (Ibnu Madže i Tirmizi)

Klanjem kurbana čovjek postiže slijedeće:

– zahvaljuje Allahu na blagodatima kojima nas je obasuo.

evocira uspomenu na Ibrahima a.s. i njegova sina Ismaila a.s. koji nam pokazaše primjer spremnosti na žrtvu za Gospodara svjetova. Allah je Ibrahimu a.s.

-njegova sina zamijenio velikim kurbanom. Uzvišeni kaže: “I mi smo ga zamijenili kurbanom velikim”. (Es-Saffat, 107)

– približava se Allahu i postiže Njegovu naklonost.

PITANJE: Koje su mahane ili nedostaci kod životinja koje su smetnja za njihovo klanje na ime kurbana?

ODGOVOR: Klanje kurbana je ibadet kojim se muslimani približavaju svome Gospodaru, a Gospodar ne prima osim ono što je dobro, u našoj vjeri propisano je da kurban treba da bude debeo, dobar, zdrav i bez ikakvih tjelesnih nedostataka ili mahana. Osnova u ovome su riječi Allahovog poslanika a.s.: ”Četiri ne zadovoljavaju da budu kurbani: jednooka ili ćorava, čija je ćoravost jasna; bolesna, čija je bolest jasna; hroma ili šepava, čija je hromost ili šepavost jasna; zakržljala, u čijim kostima nema moždine.” (Hadis su zabilježili sakupljači Sunena i dr. od Beraa ibn Aziba, r.a., a vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani.)
Ukoliko se osobine spomenute u ovom hadisu naðu pri kurbanu, kurban nije ispravan. Takoðer, ovaj hadis jasno ukazuje na to da ako bi kurban imao pri sebi neku malu mahanu, da to ne smeta zbog riječi Poslanika: ”Čija su ćoravost, bolest, hromost i zakržljalost jasni”, što znači da ako mahana nije jasna, to neće smetati.
Takoðe, uslov je da životinja koja se kupuje mora biti po mišljenu većine islamskih pravnika, starija od dvije godine, odnosi se na krupnu stoku, ili sa napunjenom godinom za sitnu stoku i ni u kom slučaju nesmije biti mlaða, osim u slučaju sitne, to jest ovaca, gdje se dozvoljava da u izuzetnim situacijama bude starija od šest mjeseci, uz uslov da svojom veličinom ne zaostaje za onima koje su napunile godinu starosti.
Uz spomenute mahane kurbana možemo spomenuti i sljedeće:

– kada zbog bolesti nije sposobna sama doći do mjesta klanja,

– isčupanog roga, repa ili uha iz korijena,

– ona koja je previše mršava, kao i ona koja nema zuba.

PITANJE: Da li je dozvoljeno prodati kožu kurbana i iskoristiti novac za svoje potrebe?

ODGOVOR: Kurbanska koža jeste sastavni dio kurbana i nemože se posmatrati odvojeno, tako da se ona predaje sakupljačima koji u ime Islamske zajednice obavljaju taj posao i nesmije se prodati, Resulullah a.s. kaže:”Ko proda kožu svog kurbana nema nagrade za kurban”(El-Hakim)
Prema tome ljudi trebaju voditi računa da dobro djelo koje čine upotpune, kako bi dobili nagradu u potpunosti, ili kako nebi pokvarili ono što su učinili, nečim što je sitno, kao što je prodaja kurbanske kože i zadržavanje novca za sebe i svoje potrebe. Naravno da se kurbanska koža može zadržati i za svoje potrebe, ali se u tom slučaju njena vrijednost mora podijeliti ili uplatiti na adresu Islamske zajednice i fonda za održavanje njenih odgojno-obrazovnih ustanova, što je najbolje rješenje.

PITANJE: Koja je vrijednost posta na dan Arefata?

ODGOVOR: Post kao ibadet ima kod Uzvišenog Allaha posebnu vrijednost. Prenosi se od Ebu Seida El-Hudrija r.a. da je Poslanik, a.s., rekao: „Nema ni jednog roba koji isposti jedan dan na Allahovom putu, a da mu Allah zbog toga neće njegovo lice udaljiti od vatre koliko je sedamdeset godina hoda.” (Muttefekun alejh), a za post na dan Arefata od strane osoba koje nisu na hadžu, Poslanik, a.s., je rekao: „Vjerujem da će Allah dž.š., za post na Dan Arefata oprostiti grijehe za proteklu i za narednu godinu.”.

Općenito prvih deset dana mjeseca zu-l-hidžeta imaju veliku vrijednost kod uzvišenog Allaha, te u ovom danima treba svaki musliman pojačati svoje ibadete. U tom smislu su i riječi Poslanika a.s., koje prenosi Abdullah ibn Omer r.a.: „Nema vrijednijih dana kod Allaha dž.š., niti dražih Njemu, od ovih deset dana, pa pojačajte u njima tehlil (izgovaranje šehadeta), tekbir (veličanje Allaha dž.š.) i tahmid (zahvale Allahu dž.š.)!” (Ahmed). Isto tako prenosi se od hazreti Aiše r.a., da je Allahov Polsanik a.s. rekao: „Nema ni jednog dana u kome Allah oslobodi više robova od džehennemske vatre kao što je to slučaj sa danom Arefata. Allah dž.š., se se spusti na dunjalučko nebo, te se pred melekima pohvali iskazujući svoj ponos sa Svojim robovima govoreći:”Šta ovi žele?” A u drugoj predaji se navodi nastavak gdje se kaže: “Budite svjedoci, meleki moji, da sam ja njima oprostio!” (Muslim, En-Nesai)

(Glas islama, Pitanja i odgovori, Rešad ef. Plojović, broj 257)