Intermitentna dijeta

ISLAM U DRUŠTVU (MEDICINA)

 Svakodnevno dobijamo nova saznanja o uticaju hrane na naše zdravlje, pravilnoj ishrani i njenom sastavu. Uporedo sa tim, postoje različite dijete koje pružaju određene koristi za zdravlje. Neke se baziraju na većem unosu biljnih namirnica, ishrani prema krvnim grupama i mnogim drugim parametrima. Ako se pridržavamo zadatih pravila, često možemo da postignemo rezultate koje obećavaju. Ipak, većini ljudi je usađeno shvatanje da nakon postignutih rezultata treba da se vratimo „normalnoj ishrani“, koja vrlo često poništava dobijene rezultate i vraća tijelo u početno stanje. Zbog toga, sve više se zastupa stav da dijeta nije nešto što primjenjujemo kratkoročno, već je trebamo prilagoditi našem organizmu kako bismo bili u stanju da se tako hranimo duži vremenski period.

Intermittent fasting – povremeni post je zajednički naziv za način prehrane u kojem osoba unosi hranu u jednom planiranom vremenskom intervalu, nakon kojeg nastupa vrijeme tokom kojeg se ne jede. Dakle, postoji razdoblje posta (koje može obuhvatati i vrijeme spavanja) i razdoblje unošenja hrane.

Intermittent fasting je u različitom obliku prisutan u većini kultura svijeta kroz vjerske postove. Također, ljudi sa puno obaveza se često hrane samo u jednom dijelu dana kada imaju dovoljno vremena, dok ostatak dana „gladuju“. U izvjesnom smislu i oni primjenjuju ovaj vid ishrane.

Međutim, ovdje bih naglasio da ova dijeta zahtijeva naše svjesno planiranje ishrane i vremena kada ćemo unositi hranu i naglasak na kvalitet hrane, kako bismo održali energiju i produktivnost čitavog dana uprkos tome što nam hrana nije na raspolaganju u svakom trenutku.

Najčešći vid IF dijete jeste 16:8 dijeta, što znači da tokom vremenskog razdoblja od 16 sati ne trebamo unositi hranu, odnosno da imamo 8 sati kada trebamo organizirati naše dnevne obroke. Iako je riječ o restriktivnoj dijeti, u praksi uglavnom nije teško sprovesti ovaj način ishrane. Ako unosimo dovoljno proteina, složenih ugljenih hidrata i mikronutrijenata, vrlo je moguće da tokom čitavog dana imamo energije i da nemamo potrebu za kasnom večerom niti za slatkišima i užinama tokom dana.

Nakon početnog perioda prilagođavanja, sve je lakše spremiti obroke i tokom dana imamo dosta vremena kada nemamo potrebu da planiramo i pripremamo hranu. To vrijeme svakako treba koristiti za dovoljan unos tečnosti i nezaslađenih napitaka.

Važno je naglasiti da osobe koje primjenjuju IF najčešće nemaju utisak da su pod posebnim režimom prehrane i da imaju previše restrikcija. To je jako važno, jer se u praksi često susrećemo sa pacijentima koji, iz želje za brzim rezultatima, primjenjuju vrlo restriktivne dijete, koje nije moguće održati duže vrijeme. Već prvih dana takve dijete svjesno se planira dan „nagrađivanja, varanja i sl.“ zbog objektivnih poteškoća u njenom sprovođenju. Na drugoj strani, ako imamo kvalitetan doručak u 10 h ujutru, oko podne užinu i porciju voća i hranljiv ručak do 16 h, vrlo je vjerovatno da ćemo zbog pozitivnih rezultata moći da nastavimo ovakav režim ishrane duže vrijeme.

Pozitivni efekti IF dijete su brojni:

• Unošenje hrane bogate proteinima i složenim ugljenim hidratima doprinosi održavanju normalne vrijednosti glukoze u krvi. Duži vremenski period tokom kojeg pacijent ne unosi hranu omogućava odmor pankreasa od lučenja insulina,
• Ppovoljan učinak na lipidni status i nivo homocisteina u krvi, što umanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja,
• Povećava se odbrambena sposobnost organizma, niži nivo markera upalne reakcije poput CRP i TNF-ɑ,
• Stimulacija lučenja hormona rasta, posebno nakon deset i više sati od posljednjeg unošenja hrane,
• Gubitak masnog tkiva i smanjenje tjelesne težine,
• Obnavljanje bakterijske flore u crijevima, što doprinosi boljem iskorištenju hranljivih materija i varenju hrane, smanjenju nadutosti i pojačane kiseline u želucu.

Kod pacijenata sa dijabetesom, insulinskom rezistencijom i hroničnim bolestima, potrebno je savjetovanje i bolja procjena kako bi se utvrdilo da li mogu sprovoditi ovakav način prehrane.

Glas islama 307, strana 44, autor: Admir Hamidović, magistar farmacije