Propisi o postu i zekatu

PITANJE: Da li je namjerno ostavljanje posta djelo koje izvodi iz vjere?

 

ODGOVOR: Post je jedan od pet ruknova, to jest sastavnih dijelova vjere islama, što znači da njegovo prakticiranje ili neizvršavanje utiče na potpunost vjere.

Ukoliko osoba, pri punoj svijesti, zaniječe bilo koji od pet temelja vjere: šehadet, namaz, zekat, post i hadž, ona prestaje biti musliman, tako da je potrebno da se iskreno pokaje, učini tevbu za taj postupak, kako bi se vratila  u islam. Tevba podrazumijeva da osoba nakon nje izvršava ono što ranije nije, odnosno što je zanijekala.

Ono što se vrlo često dešava kod nepostača u našem vremenu i u našem neposrednom opkruženju jeste da oni ne osporavaju obaveznost posta, već ga zbog svoje nemarnosti ne izvršavaju, što je itekako blaži grijeh u odnosu na prethodnu situaciju.

Osoba koja bez opravdanog razloga ne posti u Ramazanu neposlušna je svome Gospodaru, izaziva Njegovu srdžbu. Takva osoba čini veliki grijeh, koji će je pritiskati na Sudnjem danu, kojeg ne može ispraviti i nadoknaditi nikada u životu, jer Poslanik a.s. kaže: „Osoba koja namjerno, bez opravdanog razloga, propusti dan posta u Ramazanu, ne može ga nadoknaditi makar postila nakon toga čitav svoj vijek!“

 

PITANJE: Da li je dužna postiti osoba koja nekoliko puta dnevno treba piti tablete?

 

ODGOVOR: Da bi jedna osoba bila dužna postiti potrebno je da post ne ugrožava njeno zdravlje, ili zdravlje druge osobe koja zavisi od nje, kao što je slučaj kod trudnice ili dojilje.

Ukoliko povjerljivi ljekar ili ljekarski tim utvrdi da post škodi zdravlju bolesnika, on nije dužan postiti. Također, ukoliko trudnica koristi lijekove, koji su neophodni da njena trudnoća bude uredna, da se ne bi dogodile komplikacije, dužna se je pridržavati mišljenja ljekara i ne smije na svoju odgovornost prekidati uzimanje lijekova, bez obzira što je posljedica toga neizvršavanje posta.

Uzvišeni Allah dž.š. je propisao post, ali samo onima koji neće njime ugroziti svoj, ili tuđi život. Kur'anski princip po pitanju posta jeste: „Allah želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža.“ (El-Bekare, 185)

Stoga će žena u pomenutoj situaciji ispoštovati preporuku ljekara, a nakon što donese na svijet novorođenče, kada se za to steknu uslovi, nadoknaditi propuštene dane.

 

PITANJE: Da li će biti pokvaren post osobi koja primi vakcinu protiv korona virusa?

 

ODGOVOR: Stav značajnog broja islamske uleme jeste da uzimanje lijeka injekcijskim putem u mišić ili dio tijela ne kvari post, osim ukoliko se tim putem unosi vrsta hrane kako bi se izbjegao osjećaj gladi, što je zabranjeno. Po tom principu smatram da primanje vakcine protiv korona virusa neće pokvariti post, posebno danas kada je to jedini, za sada dostupni, način zaštite od širenja zaraze, kada zbog potrebe imunizacije što većeg broja ljudi nije moguće prilagođavanje vremena vakcinisanja i odlaganja nakon iftara.

 

PITANJE: Da li pogled u nedozvoljeno utiče na ispravnost posta?

 

ODGOVOR: Pogled u nedozvoljeno ne spada u stvari koje kvare post, ali itekako negativno utiče na njegovu vrijednost, što znači da ga u svakom slučaju treba izbjegavati, pogotovo ako osoba za to ima mogućnosti. Zato musliman uvijek mora voditi računa o onome što gleda, bilo da je riječ o ulici ili televizijskom programu i ne smije dozvoliti sebi, a ni drugima u porodici, da posmatraju scene u kojima ima golotinje i nemorala. Ove stvari, iako bukvalno ne kvare post, umanjuju njegovu vrijednost i nagradu, pogotovo ako osoba to čini namjerno i ne pokušava da se toga zaštiti. Poslanik a.s. nas upozorava riječima: “Mnogo li je postača koji od posta nemaju ništa drugo osim gladi i žeđi”, a ovaj hadis upravo govori o onima koji u toku dana posta ne vode računa o svojim: riječima, djelima, pogledu i ostalim postupcima, tako da čine ono što je zabranjeno i što će u potpunosti poništiti nagradu za post, tako da od posta neće imati ništa drugo osim gladovanja i žeđi.

 

 

PITANJE: Da li je potrebno izgovoriti nijet za post nakon sehura?

 

ODGOVOR: Nijet je jedan od ruknova posta, to jest nešto što se mora učiniti. Mjesto ishodišta nijeta jeste srce i razum, tako da osoba koja ustane na sehur sa namjerom da posti dan koji nastupa, učinila je nijet koji je nužan za ispravnost posta. Nijet koji je u srcu lijepo je potvrditi i riječima, međutim ukoliko se zaboravi izgovoriti nakon sehura, post neće biti pokvaren, već će biti ispravan.

 

PITANJE: Kako ću postupiti ako se nenamjerno iftarim?

 

ODGOVOR: Osoba koja nenamjerno započne jelo ili piće prekinut će konzumiranje hrane i pića odmah kada se sjeti da posti, nakon toga će nastaviti da posti i post će joj, inša Allah, biti ispravan. Poslanik a.s. kaže: „Ko u zaboravu da posti nešto pojede ili popije, neka upotpuni svoj post, jer ga je to Allah nahranio i napojio.“ (Buhari i Muslim)

 

PITANJE: Da li je dozvoljeno da osoba prekine post ako se razboli u toku dana posta?

 

ODGOVOR: Osoba koja se razboli u toku dana posta može prekinuti post, odnosno popiti lijek, kako se njena bolest ne bi pogoršala. Propušteni dan posta će nadoknaditi nakon Ramazana.

 

PITANJE: Od koliko godina djeca moraju postiti?

 

ODGOVOR: Obaveznost posta nastupa sa punoljetstvom djeteta. Punoljetstvo u islamu nastupa sa polnom zrelošću, tako da kada dijete postane biološki punoljetno ono je obavezno postiti. Kod muške djece je to sa prvom ejakulacijom, a kod ženske sa pojavom prvog mjesečnog ciklusa čišćenja. Do tog perioda roditelji su dužni navikavati svoju djecu na vršenje ove obaveze, to jest podsticati ih da poste određeni broj dana Ramazana i ranije, kako bi bila pripremljena i naviknuta na ovaj ibadet.

 

PITANJE: Koji je smisao davanja sadekatu-l-fitra i da li je svako slobodan izdvojiti visinu po svojoj procjeni i udijeliti kome on želi?

ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr je davanje koje se veže za mjesec Ramazan i post, utemeljeno je na sunnetu Allahovog Poslanika, koji ga je propisao za sve muslimane, bez obzira na njihovu starosnu dob, a izdvaja ga staratelj porodice za sebe i sve one koje je dužan izdržavati. Njegova svrha je čišćenje posta kako bi se čist uzdigao ka Uzvišenom Allahu i bio primljen. Visina ovog davanja u našem vremenu se određuje na osnovu jednodnevne ishrane čovjeka, što je izvorno u sunnetu Poslanika a.s. i intencija ovog propisa, a ubira se, shodno brojnim fetvama vrhovnih vjerskih autoriteta – reisu-l-ulema i muftija, kao i zekat, od strane nadležnih organa Islamske zajednice i sliva u Bejtu-l-mal, nakon čega se dijeli prema procjeni i potrebama na terenu. Od korisnika zekata i sadekatu-l-fitra su: islamske odgojno-obrazovne ustanove, koje rade na uzdizanju vjere islama i njenog svjetla, u kojima se obrazuju djeca i budući kadrovi Islamske zajednice: od Medrese, Mekteba, Islamskog fakulteta, kao što se iz tih sredstava značajan dio izdvaja posredstvom Centra za humanitarni rad Hajrat kao pomoć siromašnima, kroz vakufske kuhinje, pomoć u izgradnji kuća, liječenje bolesnih, stipendiranje učenika i studenata, pomoć jetimima itd. Shodno prethodno rečenom, a imajući u vidu koristi od organiziranog ubiranja i štetu od „razlijevanja“ sredstava i „razbijanja“ ove akcije, smatram da je štetno za zajednicu, a samim tim i zabranjeno vaninstitucionalno djelovanje, bilo da je riječ o samoinicijativnom, proizvoljnom izdvajanju i dijeljenju, ili nelegalnom paralelnom ubiranju od strane pojedinaca ili različitih tzv. humanitarnih ili paravjerskih organizacija.

 

PITANJE: Ko je dužan dati zekat?

ODGOVOR: Zekat je, kao i post, jedan od pet temelja vjere islama, kojeg je Uzvišeni Allah propisao druge godine po Hidžri, čijim izvršavanjem musliman potvrđuje pokornost svom Stvoritelju i Gospodaru, Darivatelju svih blagodati. Važnost zekata za muslimana dovoljno potvrđuje činjenica da ga je Uzvišeni u Kur'ani Kerimu spomenuo na 30 mjesta, od toga 28 puta zajedno sa namazom, što ukazuje na neraskidivu vezu ova dva propisa, a namaz je stub vjere. Zekat unapređenje, čuva i čisti imetak, liječi dušu davaoca od: škrtosti, pohlepe, pretjerane ljubavi prema dunjaluku, potvrđuje zahvalnost prema Allahu dž.š., navikava čovjeka na dijeljenje na Božijem putu, donosi ljubav i poštovanje u zajednici, štiti od zavisti i mržnje, kao što predstavlja temelj ekonomske stabilnosti zajednice i njenog razvoja. Stoga je obaveza svakog pametnog i punoljetnog pripadnika islama, posebno onih koji su svjesni obaveznosti namaza i izvršavaju ga, da ukoliko ispunjavaju propisane uslove obaveznosti izdvoje zekat na svoj imetak.

PITANJE: Može li se zekat izdvojiti prema procjeni davaoca?

ODGOVOR: Visina obaveznog zekata ili količina onog što će se izdvojiti na ime zekata ne zavisi od volje ili procjene obveznika ili davaoca, već od količine imovine koju posjeduje. Tako da će svako onaj ko želi izvršiti obavezu zekata na svoj imetak izdvojiti shodno količini imetka koji posjeduje, to jest propisani procenat od 2,5% ukoliko se radi o: novcu, zlatu, srebru, trgovačkoj robi, ili više od toga ako je u pitanju neka druga vrsta imovine na koju se izdvaja veći procenat. Ukoliko čovjek koji daje zekat ne obrati pažnju da njegova obaveza bude izvršena u potpunosti, onda mu ni ibadet kojeg vrši nije potpun, već je manjkav, kao npr. kada bi neko ko obavlja podne namaz, umjesto četiri rekata farza obavio manje od toga, što bi ispravnost ovakvog namaza dovelo u pitanje.

PITANJE: Da li davalac zekata može lično usmjeriti svoj zekat onome kome on želi?

ODGOVOR: Ukoliko se temeljno analizira propis zekata, vrijeme i način njegovog propisivanja, primjer kako je Poslanik a.s. organizirao primjenu ovog propisa, doći će se do zaključka da je zekat institucionalni ibadet, gdje je, na prostoru gdje postoji organiziran vjerski život, ozbiljna i povjerljiva Islamska zajednica sa poglavarom svih muslimana na čelu, obaveza davaoca jeste da izdvoji propisani zekat iz svog imetka i usmjeri ga u fond Bejtu-l-mal, nakon čega će nadležni organi Islamske zajednice, prema prioritetima svoga vremena i situacije na terenu odrediti kojoj kategoriji korisnika zekata će koliko pripasti. Dakle, iz prethodnog se može zaključiti da nije dozvoljeno da pojedinac preskače i izražava neposlušnost vjerskom poglavaru i zajednici u pogledu raspodjele zekata, jer je to suprotno Kur'anu i sunnetu Allahovog Poslanika a.s. Uzvišeni Allah u Kur'anu, obraćajući se Muhammedu a.s., kaže: “Uzmi iz imetaka njihovih zekat“, stavljajući mu u dužnost uzimanje i raspodjelu, što je Poslanik a.s. i učinio, tako da je imenovao sakupljače zekata koji su obilazili osobe, vlasnike imetka, obračunavali procenat obaveznog zekata, uzimali i Poslaniku a.s. donosili prikupljena sredstva, koja je on kasnije, prema kur'anskim uputama, dijelio. Postupanje pojedinaca u našem vremenu suprotno praksi Allahovog Poslanika a.s. i suprotno stavovima vrhovnih organa Islamske zajednice te fetvama vrhovnih vjerskih autoriteta dovodi u pitanje ispravnost ovog propisa.

PITANJE: Kako se daje zekat na zlato i srebro?

ODGOVOR: Svaki musliman koji ispunjava uslove zekata, a posjeduje količinu zlata veću od nisaba, a to je 91,6 gr (20 zlatnika) ili srebra veću od 642 gr (200 dirhema), dužan je izdvojiti 2,5% od ukupne vrijednosti na ime zekata. Također, onaj ko posjeduje količinu novca u granici nisaba zlata ili srebra, ili više od toga, dužan je izdvojiti na ukupnu količinu novca 2,5%. Nisab za Ramazan ove godine, to jest 1442. h.g. ili 2021. god. iznosi 4.250 €, tako da svi oni koji posjeduju novčani iznos u ovog granici ili više dužni su izdvojiti zekat. Ukoliko vlasnik zlata, srebra i novca ne dostiže nisab pojedinačno u spomenutim vrstama imetka, a dostiže kada se one saberu i sastave, izdvojit će zekat na ukupnu vrijednost ove tri vrste imetka.

PITANJE: Kako se izdvaja zekat na trgovačku robu?

ODGOVOR: Obaveza zekata obuhvata i trgovačku robu, bilo da je riječ o prehrambenim i drugim proizvodima ili nekretninama i drugim vrstama imovine kojom se trguje. Način na koji se izdvaja jeste da trgovac (vlasnik) izračuna realnu prodajnu vrijednost trgovačke robe i na ukupni iznos izdvoji zekat od 2,5%. Od ukupnog iznosa trgovačke robe odbit će se dugovi trgovca koje ima prema dobavljačima i druge materijalne obaveze, tako da na iznos koji je njegova obaveza prema drugima neće izdvajati zekat.

PITANJE: Kako se izdvaja zekat na poljoprivredne proizvode?

ODGOVOR: Shodno sunnetu Poslanika a.s., na sve poljoprivredne proizvode koji se uzgajaju i donose korist uzgajivaču dužnost je izdvojiti zekat, i to prema sunnetskom pravilu da na ono što se navodnjava (natapa) prirodnim putem izdvaja se 10%, dok će se na ono što se navodnjava vještačkim putem izdvojiti 5% od ukupnog prinosa poljoprivredne kulture. Što se tiče nisaba, ili granice koja ukoliko se dostigne mora se izdvojiti zekat, hanefije smatraju da je na sve ono što je višak od osnovnih životnih potreba vlasnika i njegove porodice obavezno izdvojiti zekat.

PITANJE: Kako se daje zekat na stoku?

ODGOVOR: Da bi obaveza izdvajanja zekata na stoku stupila na snagu potrebno je da se radi o onoj koja je više od pola godine na ispaši, da se sama hrani i da se ne koristi za rad. Na sitnu stoku, ovce i koze zekat se izdvaja na sljedeći način. Onaj ko posjeduje 1-39 ovaca ili koza oslobođen je davanja zekata, a kada broj dostigne 40-120 izdvaja 1 ovcu. Od 121-200 izdvajaju se 2 ovce. Od 201-399 izdvajaju se 3 ovce. Od 400-499 izdvajaju se 4 ovce, a potom će se za svako povećanje za stotinu povećavati još po jedna ovca na ime zekata koji se izdvaja. Kod krupne stoke (krave, bivolice) prvi nisab je 30, što znači da oni koji posjeduju manje oslobođeni su zekata. Od 30-39 izdvaja se 1 grlo od 1 godine, od 40-59 1 grlo od 2 godine, od 60-69 izdvajaju se 2 grla od 1 godine, od 70-79 izdvajaju se dva grla (1 od 1 godine i 1 od 2 godine), iz čega se zaključuje da se na broj stoke od 30 dodaje po jedno grlo od 1, a za povećanje od 40 po jedno od 2 godine. Onaj ko ne posjeduje nisab u pojedinačnoj vrsti stoke neće ih sabirati u pogledu izdvajanja zekata, kao što je slučaj kod zlata, srebra i novca, jer se u ovom slučaju radi o različitim vrstama imetka.

Po pitanju zekata na konje, imam Ebu Hanife je mišljenja da ukoliko se oni ne koriste za rad, više su od pola godine na ispaši i njihovo posjedovanje čovjeku donosi dobit, obaveza je izdvojiti zekat. U hanefijskom mezhebu postoji mišljenje da ukoliko ih je njihov broj više od pet da će se izdvojiti po jedan zlatnik na svakog od njih, ili 2,5 % od vrijednosti svakog grla.

Što se tiče stoke koja se stalno ili tokom većeg dijela godine hrani od strane vlasnika (farme), na nju se ne izdvaja zekat, ali će se zekat izdvojiti na dobit od njenog uzgoja, bilo da je riječ o prodaji stoke, ili o prodaji dobijenog mlijeka. U svim ovim slučajevima izdvojit će se 2,5% od  dobiti.

PITANJE: Da li se daje zekat na stambeni ili poslovni prostor, zaradu od slobodnih zanimanja i fabrike?

ODGOVOR: Obaveza je izdvojiti zekat na poslovni ili stambeni prostor ukoliko se izdaje i donosi profit, i to 2,5 % od neto zarade. Kao što je obavezan izdvojiti zekat na svoju zaradu i onaj koji se bavi različitim vrstama poslova ili djelatnostima koje mu donose profit, i to po pravilu da na dobit izdvaja 2,5%. Što se tiče zekata na fabrike, proizvedenu robu, ono u čemu je većina uleme saglasna jeste da se od zekata oslobađa materijalna vrijednost same zgrade, mašina i ostalog što se koristi u procesu proizvodnje, već se zekat daje samo na gotov proizvod. Po pitanju izdvajanja na gotov proizvod ulema ima različita mišljenja: jedni smatraju da se izdvaja 2,5% od dobiti, dok savremeni učenjaci poput Jusufa El-Karadavija i njemu slični smatraju da se izdvaja 5% ili 10% od zarade, i to 5% od bruto, a 10% od neto dobiti.

Glas islama 310, strana 10-11, Pitanja i odgovori, autor: Rešad ef. Plojović