GENETIČKO PORIJEKLO RASTODERA IZ RADMANCA, OPĆINA PETNJICA

PODRUČJA KOJA SU NASELJAVALI PRECI
BRATSTVA RASTODERA

Za istraživanje puteva kretanja Rastodera bazirat ćemo se na DNK test koji je uradio Sabir Rastoder, jer je on uradio test sa 111 testiranih markera. Sabir pripada haplogrupi R1b, podgrupi R-M269, R – CTS 9219. Neinformiranoj osobi to ne bi predstavljalo apsolutno ništa. Međutim, oni koji se razumiju u DNK genealogiju ovo odmah daje sliku o odgovarajućem porijeklu koje doseže najmanje do prije 32.000 godina.
Osnovna grupa kojoj pripadaju Rastoderi je haplogrupa R koja je nastala u Centralnoj Aziji (područja Južnog Sibira i okolnih regija). U Centralnoj Aziji se prije 38.000 godina iz haplogrupe P razvila haplogrupa R, da bi se prije oko 30.000-26.000 godina od haplogrupe R razvila haplogrupa R1. Nakon posljednjeg ledenog doba, ova područja su postale regije iz kojih je krenula rekolonizacija Evrope i ostalih sjevernih nenaseljenih područja. Prije oko 16.000 godina haplogrupa R1 podijelila se na R1a i R1b (R1b haplogrupa koju nosi bratstvo Rastoderi).
Praćenje kretanja nekog plemena vezano je za podjele haplogrupa i na osnovu svoje haplogrupe pratimo kretanje kroz vremenska razdoblja. Da bi čitaocu približili ovu tematiku samo ćemo uopćeno predstaviti kretanje bratstva Rastodera.
Preci bratstva Rastodera su do prije 58.000 godina živjeli u Africi, da bi krenuli viševjekovni put koji ih je na kraju doveo do malog sela Radmance u Crnoj Gori. Kretali su se od Afrike, preko Centralne Azije, Prikaspijske nizije, Južnog Urala i Kavkaza, nastavljajući dalje svoj put prema Maloj Aziji. Na viševijekovnom putovanju manje ili veće skupine ljudi su se odvajale i nastavljale samostalno putovanje dalje u nove i neistražene oblasti. Uslovljeno kretanjima, ishranom, klimom, ratovima i mnogim drugim kako vanjskim tako i unutrašnjim faktorima, dolazilo je do razvoja novih haplogrupa.
Oko 2.000-2.500 godina prije nove ere, preci Rastodera ponovo kreću na put (CTS 9219) i dolaze na jug Balkanskog poluostrva i zaustavljaju se na širem području oko Skadarskog jezera, gdje ostaju sve do oko 1700. godine, kada napuštaju to područje i doseljavaju se u selo Radmance, općina Petnjica, Crna Gora.
I danas smo svjedoci stalnih migracija stanovništva. Iz malog sela Radmance Rastoderi su se raširili i nastanili po cijeloj Evropi, pa i šire po svijetu.

Filogenetsko stablo

Na filogenetskom stablu haplogrupe, prikazanom na slici 1, boldiranom linijom predstavljen je put razvoja haplogrupe R1b-M269, sve do terminalnih SNP CTS9219 i PH544. Razvoj haplogrupe bratstva Rastodera, kako je i predstavljeno stablom, tekao je od R1b-M269, preko L23 koja se razvila prije nekih 6.500 godina na prostoru današnje Prikaspijske nizije (ravnice koje obuhvataju prostore oko Kaspijskog jezera) i južnog Urala, na prostranim ravnicama koje spajaju Evropu i Aziju. Daljnji razvoj haplogrupe tekao je preko Z2102, Z2106, Z2109 itd. sve do CTS9219, odnosno do PH544, kada su se preci Rastodera nalazili na prostorima Balkanskog poluostrva, na širem području regije Skadarskog jezera.
Filogenetska stabla nisu fiksna jer sa razvojem genetičke genealogije razvijaju i novi komercijalni testovi koji su u mogućnosti da otkriju nove haplogrupe i podgrupe, a i sa sve većim brojem ljudi koji se danas testiraju filogenetska stabla konstantno se mijenjaju.
Na filogenetskom stablu prikazan je put kretanja predaka Rastodera počev od Haplogrupe R-M269 sve do SNP-a CTS9219. Ujedno su predstavljena neka od plemena koja sa Rastoderima dijele zajedničkog pretka, pa i put kretanja im je isti. Plemena Kršići, Kožari, Ličine, Agovići, Muratovići, Hodžići, Durakovići, Ćemani i Hajdarpašići imaju zajedničkog pretka sa Rastoderima. Sva ova plemena su iz općine Petnjica, Crna Gora.
Ne postoji nijedno predanje o zajedničkom porijeklu ovih plemena osim u sporadičnim slučajevima, kao što je predanje o zajedničkom porijeklu Kožara i Muratovića. U Radmancima žive plemena Rastoderi, Ličine i Kožari. Tajna zajedničkog porijekla otkrivena je tek nakon provedenog genetičkog testiranja ovih bratstava.

Slika 1: Filogenetsko stablo, prezimena iz Gornjeg Bihora koja imaju zajedničkog pretka sa Rastoderima

Testirani Rastoderi
– Rašo Rastoder – Radmance – 23 markera
– Sabir Rastoder – Radmance  – 111 markera
– Sabahudin Rastoder – Radmance – Ponor – 23 markera
– Mersad Rastoder – Savin Bor – 37 markera
– Sadik Kršić – Radmance – 23 markera

Četiri testirana Rastodera i jedan testirani Kršić imaju istu haplogrupu – Haplogrupa R1b.

Predanja

Postoji predanje koje je prenošeno s koljena na koljeno da Rastoderi i Nurkovići imaju zajedničkog pretka.
Nurkovići su muslimansko bratstvo iz Seošnice kod Rožaja čiji je rodonačelnik, prema predanju, Nurko Hrastoder iz Bihora. S obzirom da Rastoderi pripadaju haplogrupi R1b, a Nurkovići haplogrupi J2a, za spomenuto predanje o porijeklu Nurkovića ispostavilo se da je netačno.

Testirani Nurkovići
Haplogrupa Nurkovića je J2a
– Salih Nurković – Seošnica
– Sead Nurković – Seošnica
– Džemil Nurković – Seošnica

Medunjani

Na osnovu nekih historijskih činjenica i usmenih predanja, koja su se prenosila s „koljena na koljeno“, familija Medunjanin vuče korijen od potomaka koji su prošli kroz Medun i njima je, upravo zbog te činjenice, dodijeljeno prezime Medunjanin, bilo da su potomci španskih muslimana, koji su došli iz Granade 1492. godine u Herceg Novi (Novi), ili pak po legendi o “braći” po krvi plemena Rastoder iz Bihora i Petrovića sa Kosora kod Meduna u Kučima, nadomak Podgorice.
Prenosi se da dio familije Medunjanin potiče od Drekalovića sa Meduna, od pojasa Marka Miljanova. Od tih Drekalovića tri brata su se, primajući islam, raselili, tako da je od njih Medo došao u Plav i osnovao Medunjane, dok su se Ramo i Nurko naselili u Rožaje i osnovali Rastodere i Nurkoviće, tako da je i to potvrda da se radi o bliskoj familiji, rodbinskoj vezi Medunjana, Rastodera i Nurkovića.
Testirani Medunjanin se ne podudara sa testiranim Rastoderima te teorija o zajedničkom porijeklu nije tačna.
Džemo Medunjanin iz Plava ima haplogrupu G-M2601.
Medunjani nemaju zajedničko porijeklo ni sa Rastoderima ni sa Nurkovićima.

Petrovići

Postoji predanje da Rastoderi vode porijeklo od Petrovića.
Tridesetak Petrovića radilo je DNK test i svrstani su u četiri grupe tako da ni svi Petrovići nemaju zajedničko porijeklo. Rastoderi su ciljano testirali Rajka Petrovića jer po predanju sa tim Petrovićima imaju zajedničkog pretka. Test je pokazao da Rastoderi i Petrovići nemaju istu haplogrupu, pa prema tome nemaju zajedničkog pretka.
Rajko Petrović ima haplogrupu R1a.

PODUDARANJE RASTODERA SA TESTIRANIM OSOBAMA IZ GORNJEG BIHORA

U ovom tekstu prikazat ćemo samo genetičku distancu Rastodera sa Agovićima iz općine Petnjica.

Upoređivanje podudaranja sa Agovićima

Semir (Šemso) Agović porijeklom je iz Vrbice, općina Petnjica, Crna Gora, a danas živi u Norveškoj. Semir je odlučio da za svoje pleme Agovića uradi porodično stablo i istraži genetičko porijeklo. Iz tog razloga uradio je dodatne dublje analize YDNK, tako da je proširio broj testiranih markera sa 67, koliko je prvobitno odradio, na 111. Semir je dodatno ciljano uradio testiranje SNP R-PH544 i potvrdio je da su Agovići nosioci baš ovog SNP-a. Potvrdom ovog SNP-a Semir je potvrdio da su Agovići, a time i Kožari, Rastoderi i Ličine nosioci ovog SNP-a, s obzirom na srodničku povezanost ova tri plemena.
Genetička distanca sa 67 markera Sabira Rastodera i Semira Agovića je 0, što znači da zajedničkog pretka imaju prije oko 300 godina.

Tabela 1: Uporedna šema Sabira Rastodera sa Semirom Agovićem, koristeći podudaranja sa 37, 67 i 111 markera.
Broj generacija Godina podudaranja Procenat podudaranja
37 markera Procenat podudaranja
67 markera Procenat podudaranja
111 markera
10 1765 98.89% 99.67% 95.72%
11 1740 99.29% 99.81% 97.46%
12 1715 99.55% 99.89% 98.52%
13 1690 99.71% 99.94% 99.15%
14 1665 99.82% 99.97% 99.52%
15 1640 99.88% 99.98% 99.73%
16 1615 99.93% 99.99% 99.85%
17 1590 99.95% 99.99% 99.92%
18 1565 99.97% 100% 99.95%
19 1540 99.98% 100% 99.98%
20 1515 99.99% 100% 99.99%
21 1490 99.99% 100% 99.99%
22 1465 100% 100% 100%
23 1440 100% 100% 100%
24 1415 100% 100% 100%

Semir Agović i Sabir Rastoder kod testiranih 111 markera, od 22-24. generacije podudaraju se 100%, a u 13. generaciji 99.15%

GENETIČKO STABLO

Slika 2: Grafički prikaz genetičke udaljenosti Rastodera sa drugim plemenima

Iz grafikona 2 može se vidjeti da su Rastoderima najbliži Kršići, zatim Kožari, Agovići i Hodžići, u nešto daljoj genetičkoj distanci su Ličine i Muratovići, zatim u još daljoj genetičkoj distanci su Vujovići, Leku, Sanović i Bill itd.
Na grafikonu 2 nisu prikazana prezimena Ćeman, Duraković i Hajdarpašić koja sa Rastoderima imaju zajedničkog pretka. Razlog je što su pomenuta prezimena radila test sa manje markera, pa njihovo upoređivanje ne bi bilo validno.
Daljim testiranjem prezimena iz Gornjeg Bihora bit će još plemena koja sa Rastoderima imaju zajedničkog pretka.

POZNATE LIČNOSTI KOJE IMAJU ZAJEDNIČKOG PRETKA SA RASTODERIMA U DALJOJ GENETIČKOJ DISTANCI
Tokom istraživanja porijekla Rastodera koristeći DNK analizu naišli smo na niz interesantnih podataka o poznatim ličnostima koje su nosioci iste haplogrupe kao i bratstvo Rastodera. Podaci o haplogrupama poznatih ličnosti dobijani su u nekim slučajevima testiranjem direktno iz ekshumiranih ostataka osoba, ili se nakon testiranja potomaka došlo do saznanja kojoj haplogrupi je pripadala određena osoba. U pojedinim slučajevima, kada nije bilo živih muških potomaka, YDNK se utvrđuje na osnovu više ispitanih srodnika iste porodice, na osnovu čega se ispituje haplogrupa koju je imala neka historijska ličnost.
Proučavajući evropske vladajuće dinastije, došli smo do saznanja da većina dinastija ima istu haplogrupu, u ovom slučaju R1b. S bzirom na međusobne porodične veze i čuvanje takozvane „plave krvi“, većina evropskih dinastija ima zajedničkog pretka po muškoj liniji. Tako na primjer, car Nikola II Romanov i princ Filip, vojvoda od Edinburga, imaju zajedničkog pretka Frederika I, kralja Danske i Norveške.

Poznate ličnosti koje imaju istu haplogrupu kao bratstvo Rastoder, po muškoj liniji:

Austrijska loza iz dinastije Babenberg i Habsburg.
Belgijska kraljevska loza iz dinastije Sachsen-Coburg-Gotha.
Danska kraljevska loza iz dinastije Oldenburg.
Engleska kraljevska loza dinastije Stjuart, Vindzor i Montabaten.
Francuska kraljevska loza iz dinastije Bourbon.
Grčka kraljevska loza (Džordž I, sin kralja Kristijana IX iz dinastije Schleswing – Holsten – Sonderburg – Glucksburg, ogranak dinastije Oldenburg).
Norveška kraljevska loza (Dinastija Schleswig – Holsten – Sonderburg – Glucksburg).
Ruska carska loza iz dinastije Romanov.
Američki predsjednici (Džorž Vašington 1732-1779, Džon Adams 1735-1826, Abraham Linkoln 1809-1865, Ulises S. Grant 1822-1885)
Tutankamon, posljednji faraon XVIII dinastije, vladao je od oko 1332. do 1323. godine prije nove ere.
Nikola Kopernik (1473-1543), svjetski poznati astronom.
Čarls Darvin (1809-1882), engleski prirodnjak i naučnik.
Ernest Če Gevara (1928-1967), argentinski marksistički revolucionar i glavna figura Kubanske revolucije.

Glas islama 322, Autor:Fehim Ličina