Predani bošnjački stvaralac Ragip Sijarić

Rijetki su ljudi među svim narodima dunjaluka koji imaju čovjeka poput stvaraoca Ragipa Sijarića. Ne
postoji matrica ni po kojoj se postaje stvaralac poput takvih ljudi. Jasnije bi bilo da razuman čovjek brzo
shvati da su oni po Božijem određenju tu gdje jesu i da čine to što čine. Jer sudbine tih ljudi su takve da
se sva prepletanja okolnosti njihova života odraze na njihov najvažniji, iako je prije svega toga to možda
bio put nekih drugih izbora. Ali, zato čovjek samo snuje, a Bog odlučuje.
Priča o Ragipu kao stvaraocu historijskih, etnografskih, lingvističkih, kulturoloških, književnih, te
ostalih bogatih istraživačkih kvaliteta, počela je prije skoro četiri desetljeća, a traje sve do danas. Kao
autor knjiga, svoj posao započinje još prije raspada Jugoslavije, krajem osamdesetih godina u Beogradu
u kojem je živio i radio preko trideset godina. Pola života stvarajući u Jugoslaviji, a pola u dalekoj
Švedskoj, ostavio je za sobom kroz predani rad na pisanju knjiga sa čijom cifrom ulazi u najistaknutije
stvaraoce, ne samo među Bošnjacima, nego i među ostalim narodima. Sijarić je autor 173 publikacije
koje je objavio od 1987. godine do danas koje su prevođene na više jezika, a posebna izdanja na
švedskom, finskom, poljskom, holandskom, španjolskom, turskom, arapskom, albanskom, engleskom i
makedonskom jeziku. Samo ove 2022. godine u Švedskoj objavio je osam novih zbirki pjesama.

Biografska bilješka o autoru
Mr. Ragip Sijarić rođen je 1954. godine u Šipovicama kod Bijelog Polja u Sandžaku. Osnovnu školu
završio je u Hamzićima, a srednju u Bijelom Polju. Nakon toga odlazi 1973. godine u Beograd gdje se
školuje i zapošljava i gdje sa porodicom živi do 1994. godine. Diplomirao je na Fakultetu za
defektologiju Univerziteta u Beogradu, stičući zvanje socijalnog radnika i specijalnog pedagoga za
prevaspitanje i resocijalizaciju osuđenih lica. Magistrirao je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu, a
doktorat je započeo u Beogradu, međutim, zbog rata i emigriranja u Švedsku 1994. godine nije stigao
doktorirati. U vojsci je stekao zvanje rezervnog oficira, a ubrzo se zapošljava u Ministarstvu pravde i
Okružnom zatvoru u Beogradu, gdje je postao prvi socijalni radnik u historiji zatvora. Zatim obavlja
poslove vaspitača, šef odsjeka, savjetnika vaspitne službe i zamjenika načelnika. Specijalizirao je
individualni i grupni tretman zatvorenika, te terapije za liječenje od alkoholizma i narkomanije. Za
rezultate u radu nagrađivan je više puta zlatnim značkama, slobodnim danima i odmorima. Bio je
politički komandant ispred komiteta SK Voždovac. Bio je član Općinske konferencije Općine
Voždovac, predsjednik omladine, predsjednik penologa, Konkursne stambene komisije i predsjednik
Odbrane u slučaju rata u Okružnom zatvoru. Osnivanjem SDA u Sarajevu 1990. godine učestvuje na I
Kongresu stranke i biva izabran za predsjednika SDA za Beograd te organizira prvu veliku osnivačku
skupštinu, učestvuje na osnivačkim skupštinama u Novom Pazaru, Priboju, Rožaju, Foči, Velikoj
Kladuši i dr. Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina sa sandžačkim i bošnjačkim
intelektualcima učestvovao je u osnivanju Matice Bošnjaka Sandžaka, Udruženja pisaca Sandžaka,
oživljavanju Revije Sandžak, Nezavisnog univerziteta, Biblioteke IKRE i mnogih drugih. Učestvovao je
i suorganizirao tri velika skupa o epskom pjesniku Avdu Međedoviću kojeg je uz dr. Zlatana Čolakovića
prvi na ovim prostorima afirmirao i sa veličinom njegovog stvaralaštva upoznao i prof. dr. Šefket Krcić,
čiji je Sijarić revnosni saradnik, saborac i prijatelj. Godine 1994. vanzakonskim i nacionalistički
inspiriranim pritiskom policijske represije, sa porodicom biva uhapšen u Beogradu te ubrzo napušta
glavni grad dobivši specijalni azil UN i seli se u Švedsku gdje nastavlja život sa porodicom i sa svojim
radom. Tamo nije stao, već je nastavio da stvara i to daleko većim intenzitetom i obimom. Sijarić ubrzo,
1996. godine, u švedskom gradu Malmeu, osniva Udruženje sandžačkih pisaca u Švedskoj, koje okuplja
na desetine naših stvaralaca. Kroz organiziranje manifestacija, druženja i prezentiranja pisaca, pjesnika,
novinara i znanstvenika, Sijarić pravi važnu podlogu za ono što će uslijediti 2001. i 2002. godine, a to je
osnivanje Biblioteke BIHOR, osnivanje Instituta „Ragip Sijarić“ i Udruženja bošnjačkih pisaca u
skandinavskim zemljama koje je okupilo 77 aktivnih pisaca sa pomenutog područja. Sijarić je
organizirao i dolazak akademika, profesora, a značajnu pomoć je dao akademik Alija Džogović koji je
bio urednik, recenzent i autor mnogih tekstova u svojstvu urednika Instituta i Udruženja u Malmeu, kao i
akademik Ferid Muhić koji je držao predavanja. Sijarić je učestvovao na desetinama konferencija,
okruglih stolova, a zastupljen je u 19 enciklopedija i u više stotina tekstova koje su o njemu pisali drugi
autori, od kojih se izdvaja knjiga NAM I UM akademika Alije Džogovića. Sijarić je član Hegelovog
društva, Udruženja pisaca Plava, Udruženja etičara i estetičara Crne Gore, član Savjeta Matice Bošnjaka
Sandžaka i kandidat za prijem u Međunarodnu akademiju znanosti i umjetnosti zbog svog sveukupnog
stvaralačkog opusa. Bio je nominiran i za književnu nagradu „Meša Selimović“. Autor je desetina
recenzija i publicističkih tekstova. U emisiji za TV Sandžak, 2017. godine u Malmeu, govorio je o svom
stvaralaštvu, prvi put za neki medij poslije bosanskog radija u Švedskoj.

Stvaralački opus
Ragip Sijarić je prvu poemu posvetio svom amidži i najvećem sandžačkom književniku XX stoljeća
Ćamilu Sijariću – ĆAMILOVA ČESMA, a ove godine je objavio i drugi dio ĆAMILOVA ČESMA II.

Njegove knjige su knjige o gradovima sa demografskim i geografskim podacima, pa su među njegove
173 knjige one koje su posvećene rodnom Godijevu, Plavu, Bijelom Polju, zatim knjige o genocidima u
Sandžaku sa fokusom na Šahoviće 1924. godine, rječnici i knjige o sandžačkoj dijalektici i bihorskom
kraju, knjige o pjesniku Avdu Međedoviću, komitama Jusufu Mehonjiću, Avdulahu i Ćazimu Sijariću,
te zavičajne i emigracijski inspirirane zbirke pjesama ovog autora. Jedna od najvažnijih Sijarićevih
knjiga jeste književna studija ALIJA ĐERZELEZ U PJESMAMA I PRIČAMA, objavljena 2007.
godine u Prizrenu i Malmeu.
Prof. dr. Šefket Krcić u više navrata je na portalima i televizijama govorio o stvaralaštvu Ragipa
Sijarića, a 18. oktobra 2022. godine održana je prva promocija šest Sijarićevih djela izvan Švedske, u
BKC Sandžak u Petnjici u organizaciji Uprave za saradnju s dijasporom-iseljenicima Crne Gore, na
kojoj su govorili prof. dr. Šefket Krcić, Dženis Šaćirović i Almir Muratović. O autoru i predstavljanju
Sijarićevih djela su na REFREF radiju Novi Pazar u oktobru govorili Dženis Šaćirović i Mujo Bećirović
u posebnoj emisiji.
Ragip Sijarić je i veliki humanist, čovjek koji nikada duhom nije napustio Sandžak, svoje Šipovice,
Godijevo, Bijelo Polje, Novi Pazar, Sarajevo, pa čak ni Beograd kojem je poklonio svoje najljepše
godine i godine profesionalnog rada. Donator je više desetina hiljada knjiga raznim evropskim i
regionalnim bibliotekama, od kojih se izdvaja velika donacija od 2221 knjige bibliotekama Kosova za
potrebe bošnjačkih osnovaca, srednjoškolaca, studenata i svih drugih. Posredstvom Matice Bošnjaka
Sandžaka ove godine su podijeljene knjige u 12 sandžačkih biblioteka i dvjema u Bosni i Hercegovini,
kojima je Sijarić donirao 300 svojih knjiga.
Kao veliki humanist učestvovao je u mnogim akcijama pomoći familijama u oskudici, izgradnji vjerskih
objekata i finansirao je objavljivanje prva četiri toma Enciklopedije Sandžaka, kao i mnoge druge
projekte od nacionalnog značaja. Danas biblioteka njegovog Instituta u Malmeu broji preko 100.000
knjiga, a njegove autorske tabake redovno šalje zainteresiranim istraživačima diljem svijeta.
Ragip Sijarić živi za svoj narod, misli o njemu, promišlja perom i predano radi. I dan-danas, bez
prestanka radi na novim knjigama. U Malmeu, u Švedskoj. O Bosni, o Sandžaku. To je snaga uma i
duha. To je ono što Ragip Sijarić ima i ono je vrijedno najuzvišenijeg bošnjačkog poštovanja, ali i
zahvalnosti kojeg nikada dosta.

Glas islama 326, Autor: Dženis Šaćirović Rubrika: Kutubhana