Poslovni odgoj

Od Džabira ibn Abdullaha prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kreni od sebe, dijeli milostinju (sadaku) za sebe. Ako ostane, podijeli i svojoj porodici. Ako pretekne, podaj rođacima; a ako pretekne, onda daj redom kako je ko najpreči.“

S pravom možemo reći da je poslovni moral izrazito naglašen u islamskim normativnim izvorima: Kur'anu i Sunnetu. Štaviše, mogli bismo kazati da je islamska etika u cjelini, u Kur'anu i hadisu, koncipirana kao poslovna etika.

Tipično islamski koncept morala dolazi do izražaja u svim onim kur'anskim ajetima u kojima Allah, dželle šanuhu, govori o pravičnosti, pravičnom mjerenju na litru i kantaru, o nepribližavanju imetku siročeta, o provjeravanju informacija, kamati itd. Takav „poslovni koncept“ islamske etike proizlazi iz islamskog aktivističkog i dinamičnog shvatanja svijeta i čovjekovog života u tom svijetu. „Poslovni koncept“ islamske etike ogleda se u fundamentalnoj činjenici da je islamska etika, zapravo, sadržana u šerijatskom pravu koje se bavi cjelinom čovjekovih odnosa u životu na ovome svijetu. Na društveni aspekt čovjekovog bića islam računa u svim elementima svoga svjetonazora.

Društvenost čovjekovog života ispoljava se kroz poslove. Prema drugim ljudima se odnosimo kroz poslove.

Otuda se može kazati da morala i nema iznad čovjekovog odnosa prema drugim ljudima, a to znači iznad poslovnih odnosa.

Prema islamskom učenju, svi ljudi u pravu na posao i u poslu moraju imati jednake šanse, ali svi ne moraju i ne mogu biti jednako uspješni u poslu i jednako imućni. Poslovanje ima svoju unutrašnju logiku i zakonitosti.

Tu logiku posla i zakonitosti rada i poslovanja ne treba destruirati zakonima koji bi obeshrabrivali rad, poslovanje i privatno poduzetništvo u cjelini. Ali putem rada i poslovanja moraju se rješavati socijalni problemi pojedinaca i društva u cjelini.

Moralni principi islamske poslovne etike u sferi socijalnih odnosa dolaze do izražaja u islamskoj instituciji zekata. (Dževad Hodžić, Ahlak – udžbenik za II razred medrese, El-Kalem, Sarajevo, 2016, 95–97. str.)

Od Džabira ibn Abdullaha prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kreni od sebe, dijeli milostinju (sadaku) za sebe. Ako ostane, podijeli i svojoj porodici. Ako pretekne, podaj rođacima; a ako pretekne, onda daj redom kako je ko najpreči.“ (Muslim, br. 998 i En-Nesai, br. 2546.)

Od Ebu-Seida Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio: „Allahu moj, utječem Ti se od kufra (nevjerovanja) i fakra (siromaštva).“ (Tirmizi, br. 3503; Ibn Madže, br. 3393; Nesai, 8/26; Ibn Hibban, Sahih, br. 1028; Hakim, El-Mustedrak, br. 2/533 i Ahmed, br. 5/44.)

Prenosi se od Mikdama, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Nema bolje hrane od one koju čovjek pojede od rada svojih ruku.“ (Buhari, br. 2072.)

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Da neko od vas uzme uže, pa na svojim leđima donese tovar drva, pa ih proda, to mu je bolje negoli da moli od ljudi, dali mu oni nešto ili ga odbili.“ (Buhari, br. 2374; Muslim, br. 1042.)

Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Uzvišeni Allah voli onoga koji, kada radi jedan posao, odradi taj posao temeljito i čestito.“ (Bejheki, Šuabul-iman, br. 4/355 i Taberani, Mudžem Kebir, br. 16118.)

Dakle, na društveni aspekt čovjekovog bića islam računa u svim elementima svog svjetonazora. Društvenost čovjekovog života ispoljava se kroz poslove. Vidjeli smo na osnovu spomenutog da je posao itekako važan u islamu i da on kao takav predstavlja ibadet. Islam od nas taži da kada radimo neki posao uradimo čestito, temeljito i perfektno te slobodno možemo kazati da se to smatra itekako poslovnim odgojem.

Rubrika: Analize, autor : Edin Redžepović, Glas islama 327,