Kur'anski narativ o veličanstvenoj Noći Kadra

Muhammed s.a.v.s. je Aiši r.a., kada ga je pitala šta da uči u toj noći, preporučio dovu, koju bismo i mi trebali naučiti i učiti je što više upravo te noći. Dova glasi: Allahumme inneke Afuvvun, tuhibbu-l-’a'fve, fa’fu anni! / Allahu, Ti si, doista, Onaj koji prašta, voliš praštanje, pa oprosti meni!

Lejletu-l-Kadr ili Noć Kadra najvrjednija je i najodabranija noć generalno. To je noć kontakta Neba sa Zemljom. To je događaj kakav Zemlja nije doživjela. Ništa se ne može porediti s ovom noći u smislu veličine, značaja i uticaja na život čovječanstva.

Noć Kadr znači Noć determinacije, određivanja i planiranja, a može značiti i vrijednost i položaj. Oba značenja su korespondentna s velikim kosmičkim događajem koji će promijeniti svijet, njegove vrijednosti i kriterije, težnje i aspiracije. To je veličanstvena noć koju je Allah odabrao da bude početak objavljivanja Kur'ana koji će svoje svjetlo snažno emanirati na ljudsku svijest i kompletan čovjekov život.

Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov poslanik Muhammed s.a.v.s. rekao: “Ko posti Ramazan, vjerujući da mu je to dužnost i računajući da će za to biti nagrađen, bit će mu oprošteni ranije učinjeni grijesi, a ko provede Noć kadersku u ibadetu, vjerujući da mu je to dužnost i nadajući se samo Allahovoj nagradi, bit će mu oprošteni grijesi koje je ranije počinio.”[1]

Citirani hadis eksplicitno govori o vrijednosti ove noći. Kada čak ne bi bilo, kroz Kur'an i Sunnet, drugih podsticaja na povećani ibadet, dovoljan bi bio samo ovaj hadis. Zapravo, povećani ibadet u ovoj noći trebalo bi da bude oživljavanje veličanstvenih značenja koja u sebi sadrži ova noć. Islamski program, dakle u odgoju, kako primjećuje Sejjid Kutb, integrira ibadet i vjeru u svijesti i on ibadet čini mehanizmom za oživljavanje ovih istina, njihovo razjašnjenje i učvršćenje u živoj slici koja prožima osjećanja ne zadržavajući se samo u okvirima mišljenja.

Kur'an o Noći Kadr

Kur'an na dva mesta konkretno spominje ovu noć, dajući joj dva imena:

Lejletun mubareketun – Blagoslovljena noć i Lejletu-l Kadr – Vrijedna noć.

U suri Ed-Duhan Uzvišeni kaže: Mi smo Knjigu počeli da objavljujemo u blagoslovljenoj noći![2] Kur'anska sura El-Kadr je i dobilo ime po ovoj veličanstvenoj noći: Mi smo ga objavili u Noći kadr. A šta ti znaš šta je Noć kadr?! Noć kadr bolja je od hiljadu mjeseci. Meleki i Džibril, s dozovolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake. Spas je u njoj sve dok zora ne svane.[3] U suri El-Bekare Plemeniti spominje da je Kur'an objavljen u blagoslovljenom mjesecu Ramazanu: U mjesecu Ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla.[4] Dakle, ovdje se, implicite, spominje da je ova noć u Ramazanu. Zašto je ova noć dobila ovakav naziv?

Kao odgovor na ovo pitanje, eminentni islamski učenjaci nemaju jedinstven stav. U nastavku ćemo spomenuti nekoliko mišljenja koja se izdvajaju snagom argumenta:

Mudžahid smatra da je ova noć dobila ovaj naziv zato što je Noć odluke[5]. Drugi islamski učenjaci kažu da je nazvana tako zbog njene vrijednosti i dostojanstva[6]. Brojni autori navode da je nazvana tako zato što se u pokornosti u njoj zadobijaju velike počasti i vrijedne nagrade.

El-Halil pretendira na stavu da naziv noći inicira, zapravo, veliko prisustvo meleka na Zemlji tokom te noći.

Određivanje Noći kaderske

Islamski učenjaci imaju u pogledu određivanja Noći kaderske više od 40 mišljenja![7] Neki kažu da je bila samo u vremenu Poslanika islama, Muhammeda s.a.v.s., a zatim da je dignuta. Međutim, većina ashaba i islamskih učenjaka smatra da je ona aktuelna sve do Sudnjeg dana. To se, eksplicite, vidi iz predaje u kojoj je Ebu Hurejre r.a. bio upitan o tome da li je ova noć dignuta ili ne, pa je odgovorio da je ova noć prisutna u svakom Ramazanu.[8] Dakle, niko ne sumnja da je ova noć u Ramazanu. Jedina nedoumica je: Koja je to noć Ramazana? Izuzetak su Abdullah b. Mes'ud r.a., Ebu Hanife i još neki koji smatraju da je to jedna od noći u toku godine, ne želeći je preciznije odrediti kako bi ljudi tokom čitave godine bili angažirani u ibadetu.[9] Ebu Rezin el-‘Ukajli tvrdi da je to prva noć Ramazana.[10] Ibn Mulekkin smatra da bi to mogla biti 15. noć. Hasan el-Basri drži da je to 17. noć.[11] Neki misle da je to 18, odnosno 19. noć. Ebu Se'id El-Hudri r.a. i Imam Šafija smatraju da je to 21, neki 23, a ima onih koji misle da je to 24, 25, 26. i 29. noć.[12] Većina islamskih učenjaka preferira 27. noć u odnosu na druge noći zbog nekih Poslanikovih s.a.v.s. predaja u kojima se precizira baš ova noć.[13] S druge strane, neki islamski učenjaci navode da se u poglavlju El-Kadr nalazi 30 riječi, a da je 27. riječ hije – ona, te da i to, donekle, ukazuje da se radi o 27. noći. Treba napomenuti da se Lejletu-l-Kadr u toj suri spominje tri puta, što pomnoženo sa devet, koliko taj izraz ima harfova, opet iznosi 27.[14] Ubejj b. Ka'b r.a. zakleo se da se radi o 27. noći. Međutim, većina islamskih učenjaka to uzima općenito i smatraju da se to odnosi samo na određenu godinu.[15]

Evidentno da je najispravnije ono što smatra većina, tj. da je ova noć u posljednjih deset dana Ramazana, na temelju hadisa Muhammeda s.a.v.s. koji prenosi Aiša r.a. u kojem je rekao: “Tražite Noć kadersku u zadnjih deset dana Ramazana.”[16] U drugoj predaji, također od Aiše r.a,. Poslanik s.a.v.s. je rekao: “Tražite Noć kadersku u neparnim noćima posljednjih deset dana Ramazana.”[17] Mišljenje koje se preferira, kod nas i u svijetu, jeste da se radi o 27. noći mubarek Ramazana. Međutim, to nije sasvim sigurno.

Dragocjenost ove noći

Uzvišeni Gospodar samim pitanjem: A šta ti misliš šta je Noć kaderska[18] na najbolji način je potvrdio njenu vrijednost, jer kada Allah počne neki ajet sa „ve ma edrake – šta ti misliš“ On time skreće pažnju onome kome se obraća na nešto što je posebno važno. Kao da Allah ovim riječima hoće iskazati, kako primjećuju neki komentatori ovog poglavlja, da ljudski rod to ne može shvatiti niti razumjeti i da to jedino Allah zna![19]

Noć kaderska je bolja od hiljadu meseci.[20] Gotovo svi mufessiri spominju Mudžahidovu predaju da je Poslanik s.a.v.s. rekao kako se jedan pripadnik Benu Israila borio na Allahovom putu hiljadu mjeseci, a to je 83 godine i 4 mjeseca, pa su ashabi bili fascinirani takvom izdržljivošću, žudeći za takvom nagradom, pa je Allah objavio ovaj ajet, proklamirajući da je angažman u toj noći bolja od hiljadu mjeseci u kojoj nema te noći.”

Sujuti spominje da Mudžahid, tumačeći ovaj ajet, kaže da je ova noć vrjednija od 1000 mjeseci rada, djelovanja, posta i kijama u kojima nema te noći. Slično mišljenje iznose i El-Fera’ i Ez Zedždžadž. Vrijednost i dragocjenost ove noći je, uistinu, apsolutno nemjerljiva i neprocjenjiva.

Spuštaju se u njoj zbog odluke svake, znači, kako shvataju mufessiri, zbog svake stvari koju je Allah odredio te godine. El-Kelbi tvrdi da se meleki spuštaju i selame svakog čovjeka u toj noći.[21]

Spas je u njoj sve dok zora ne svane, misli se na sigurnost od šejtana i njegovog zavođenja.[22] Ata’ smatra da se pod tim misli na selam koji je upućen evlijama i onima koji su u stvarnoj pokornosti Milostivom Allahu.

Kako najbolje iskoristiti tu noć

S obzirom da se ta noć pojavljuje samo jedanput godišnje, da je vrjednija od hiljadu mjeseci u kojima nema te noći i da pruža jedinstvenu priliku zadobijanja Allahovih blagodati, neophodno ju je iskoristiti na najbolji mogući način. Allahov Poslanik s.a.v.s. kroz svoje savjete jasno je napomenuo da bi tu noć trebalo provesti u ibadetu. Uz to je Muhammed s.a.v.s. Aiši r.a., kada ga je pitala šta da uči u toj noći, preporučio dovu, koju bismo i mi trebali naučiti i učiti je što više upravo te noći. Dova glasi: Allahumme inneke Afuvvun, tuhibbu-l-’a'fve, fa’fu anni! / Allahu, Ti si, doista, Onaj koji prašta, voliš praštanje, pa oprosti meni.[23]

Budući da je u toj noći počelo spuštanje Allahove Riječi, uspostavljanje normativnog sistema, kodeksa ponašanja čovjeka na Zemlji i uspostavljanja Allahovih zakona po kojima se Njegova stvorenja moraju ponašati, onda bi, barem u posljednjih deset dana Ramazana, trebalo jače osjećati glas Kur'ana, više ga učiti, o njemu razmišljati i pokušati u svoju svijest dugoročno „ubrizgati“ činjenicu da se Kur'an nama objavljuje.

Dakle, samo u učenju Kur'ana i iznalaženju najsvrsishodnijih metoda da kur’ansko učenje apsorbiramo u svakodnevni život osjetit ćemo puninu, vrijednost i pravi smisao ove noći. Konačno, shvatit ćemo da je Kur'an nama objavljen.

Glas islama 342, R: Islamske teme, A: Dr. Sumeja Smailagić

[1] Hadis bilježe Buhari, Muslim, Ebu Davud, Nesai i Tirmizi (Ovdje se misli na grijehe za koje nije potrebna tevba sa svojim uslovima).

[2] Ed-Duhan, 3.

[3] El-Kadr, 1-5.

[4] El-Bekara, 185.

[5] Ez-Zedždžadž, Me'ani-l-Kur'ani ve e'arabuhu, 5/347; Ebu Hajjan, Tefsir El-Bahru-l-muhit, 8/492; El-Kutubi, El-Džami'u li ahkami-l-Kur'an, 20/131 i Es-Sujuti, Ed-Durru-l-mensur, fi-t-tefsiri-l-me'sur, 6/628.

[6] Uporedi: Tefsiru-l-Begavi, 4/509; Ibn Hadžer, Fethu-lbari, 4/301; Eš-Ševkani, Fethu-l-kadir, 5/471 i El-Kinnudži el-Buhari, Fethu-l-bejan, fi mekasidi-l-Kur'an, 15/321.

[7] Tefsiru-l-Kurtubi, 20/131; Ibn Hadžer, cit. izvor, 4/301 i El-Kinnudži, cit. djelo, 15/322.

[8] Vidi: Eš-Ševkani, cit. djelo, 5/472.

[9] Tefsiru-l-Begavi, 4/509 i Fethu-l-bari, 4/309.

[10] Vidi: E.M., Najvrjednija i najodabranija noć, Novi horizonti, god. 1, br. 4, decembar 1999., str. 32.

[11] Tefsiru-l-Begavi, 4/510 i Fethu-l-bari, 4/310.

[12] Vidi o tome: Fethu-l-bari, 4/311 i Putokazi islama, str. 123.

[13] Muslim u Sahihu navodi predaju Ubejj b. Ka'ba r.a. u kojoj Allahov Poslanik s.a.v.s. ističe: To je 27. noć.

[14] Uporedi: Tefsir Ibn Kesir, str. 1515, Izdanje Visokog saudijskog komiteta za pomoć BiH, Sarajevo 2000. god. i E.M., navedeni članak u Novim horizontima, str. 32.

[15] Vidi: Šefik Kurdić, cit. djelo, str. 123.

[16] Hadis bilježe Buhari, Muslim i dr.

[17] Hadis bilježi Buhari i dr.

[18] El-Kadr, 2.

[19] Pogledaj: Ebu Hajjan, cit. izvor, 8/493; Eš-Ševkani, cit. izvor, 5/472 i El-Kinnudži, cit. djelo, 15/322.

[20] El-Kadr, 3.

[21] Vidi: Ez-Zedždžadž, cit. djelo, 5/348.

[22] Tefsir Ibn Kesir, str. 1515.

[23] Hadis bilježe Tirmizi, Nesai, Ibn Madže, Ahmed i drugi.