Uloga roditelja u odgoju djeteta

Odgoj je složen i dinamičan proces koji zahtijeva pažnju, strpljenje i prilagodljivost roditelja ili staratelja, ali i vaspitača. Usmjeren je ka holističkom razvoju djeteta, uključujući fizičke, emocionalne, intelektualne, moralne i socijalne dimenzije. Kroz ovaj proces dijete uči kako da postane odgovorna, saosjećajna i kompetentna osoba koja može pozitivno doprinijeti svojoj zajednici i živjeti ispunjen život.

 

 

ULOGA RODITELJA U ODGOJU DJETETA

 

Odgoj je sveobuhvatan proces kroz koji roditelji, staratelji ili odgajatelji podučavaju i usmjeravaju djecu kako bi se razvile u samostalne, odgovorne i društveno svjesne osobe. Ovaj proces obuhvata fizički, emocionalni, intelektualni i moralni razvoj djeteta, uz posebnu pažnju na socijalizaciju i usvajanje kulturnih normi. Cilj odgoja jeste da pomogne djetetu da izraste u osobu sposobnu da vodi ispunjen, zadovoljan i produktivan život, dok istovremeno doprinosi zajednici. Zato metode odgoja imaju za cilj da obuhvate različite pristupe i tehnike koje roditelji koriste kako bi potakli razvoj djece na zdrav i pozitivan način. Ove metode su osmišljene da pomognu djeci da steknu neophodne vještine, vrijednosti i ponašanja koja će im omogućiti uspješno snalaženje u životu. Evo detaljnijeg pregleda ključnih metoda odgoja:

  1. Pozitivno roditeljstvo: Fokusiranje na pohvale i pozitivno osnaživanje, umjesto na kazne, kako bi se potaklo poželjno ponašanje.
  2. Modeliranje ponašanja: Roditelji svojim primjerom pokazuju djetetu kako treba da se ponaša, kao uzori u moralnom i društvenom ponašanju.
  3. Komunikacija: Otvorena i iskrena komunikacija koja omogućava djetetu da izrazi svoje misli i osjećaje, te da razvije sposobnost slušanja i razumijevanja drugih.
  4. Discipliniranje: Dosljedno postavljanje granica i pravila koja pomažu djetetu da razvije samokontrolu i razumije posljedice svojih postupaka.

Dakle, odgoj je složen i dinamičan proces koji zahtijeva pažnju, strpljenje i prilagodljivost roditelja ili staratelja, ali i odgajatelja. Usmjeren je ka holističkom razvoju djeteta, uključujući fizičke, emocionalne, intelektualne, moralne i socijalne dimenzije. Kroz ovaj proces dijete uči kako da postane odgovorna, saosjećajna i kompetentna osoba koja može pozitivno doprinijeti svojoj zajednici i živjeti ispunjen život.

Odgoj je proces kroz koji se djeca, od strane roditelja ili staratelja, podučavaju i usmjeravaju kako bi razvili svoje fizičke, emocionalne, intelektualne i moralne sposobnosti. Ovaj proces uključuje pružanje ljubavi, podrške i discipline, kao i poticanje obrazovanja i socijalizacije. Cilj odgoja je pomoći djetetu da izraste u samostalnu, odgovornu i društveno svjesnu osobu, sposobnu da doprinese zajednici i živi ispunjen i zadovoljan život.

Evo nekoliko ključnih aspekata odgoja:

  1. Fizički odgoj: Obezbjeđivanje adekvatne ishrane, zdravstvene zaštite i fizičke aktivnosti.
  2. Emocionalni odgoj: Pružanje ljubavi, sigurnosti i podrške, razvijanje emocionalne inteligencije.
  3. Intelektualni odgoj: Poticanje obrazovanja, kritičkog mišljenja i radoznalosti.
  4. Moralni odgoj: Podučavanje vrijednostima, etici i odgovornosti.
  5. Socijalni odgoj: Poticanje socijalnih vještina, komunikacije i saradnje sa drugima.

U islamskoj tradiciji, uloga roditelja u odgoju djece izuzetno je važna i obuhvata ne samo fizičke i emocionalne potrebe, već i duhovni odgoj. Sljedeći ajet i hadisi ilustriraju značaj i odgovornost roditelja u islamu:

O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje čuvajte od vatre čije će gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj će se meleki strogi i snažni brinuti, koji se onome što im Allah zapovjedi neće opirati, i koji će ono što im se naredi izvršiti. (Et-Tahrim, 6)

 

Tefsir ajeta

 

“O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje čuvajte od vatre”, dakle, naredite samima sebi, svojim ženama, djeci, braći, rodbini, poslužiteljima i poslužiteljkama da Allahu budu pokorni, odnosno zabranite sebi i svima koji su skrenuli sa pravog puta da griješe Allahu dž.š. Također, podučite ih i odgajajte ih. Brinite se o njima po Allahovim propisima, naređujte im da ih izvršavaju i pomažite im u tome. Kada vidite da neko griješi prema Allahu dž.š. izgrdite ga i odvratite od toga. To je obaveza svakog muslimana da upozna one koji su pod njegovom nadležnošću s onim šta im je Allah dž.š. naredio i šta im je zabranio.

U vezi s ovim ajetom jeste hadis koji prenose Ahmed i Ebu-Davud od Sebre da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Naredite djetetu kada mu bude sedam godina da obavlja namaz, a kada navrši deset godina i udarite ga zbog namaza.“ Ovo je verzija Ebu-Davuda, a Et-Tirmizi kaže da je ovaj hadis hasen. Šerijatski pravnici smatraju da se isto odnosi i na post, da bi se dijete naviklo na izvršavanje ibadeta, te da bi, kada postane punoljetno, stalno činilo ibadet, bilo pokorno Allahu dž.š., klonilo se grijeha i napuštalo sve što je ružno, a Allah upućuje… (Ibn Kesir, Tefsir, 2002, str. 1401)

Ovaj ajet naglašava odgovornost vjernika da štite sebe i svoje porodice od moralnih i duhovnih opasnosti, što uključuje i pravilno vaspitavanje i učenje islamskih vrijednosti.

Samilost roditelja prema djeci temeljna je komponenta zdravog roditeljstva koja doprinosi emocionalnom, socijalnom i moralnom razvoju djeteta. Kroz razumijevanje, podršku, pozitivno ohrabrivanje i izgradnju sigurnog okruženja roditelji pomažu djeci da razviju osjećaj sigurnosti, samopouzdanja i emocionalne stabilnosti.

U islamskom kontekstu, samilosno roditeljstvo naglašeno je kroz primjere Poslanika Muhammeda s.a.v.s. i njegove savjete o važnosti ljubavi i nježnosti prema djeci. Kroz samilost, roditelji ne samo da pomažu djeci da rastu i razvijaju se, već i oblikuju temelje za sretne i ispunjene živote.

Glas islama 344, R: Psihologija, A: Ilma Hasanović