O namazu

N: Da li je dozvoljeno prekinuti namaz predajom selama u bilo kojem položaju ako nas nešto ometa (npr. zvono, telefon), i kako treba postupiti onaj ko zakasni na dženazu-namaz?

PITANJE: Da li je dozvoljeno prekinuti namaz tako što ćemo predati selam na desnu stranu ako smo, recimo, na kijamu, ili u nekom drugom položaju, ako nas tom prilikom ometa nešto – zvono na vratima, telefon ili slično?

Da li se sehvi sedžda mora obaviti tako što se predaje selam na desnu stranu, pa idemo na sedždu, ili se može direktno obaviti sedžda, bez selama na desnu stranu?

ODGOVOR: Izgovaranjem početnog tekbira i vezanjem ruku osoba stupa u namaz, to jest uspostavlja vezu sa Uzvišenim Gospodarom, Kojem se obraća, zahvaljujući Mu i tražeći od Njega uputu. To je činjenica koje mora biti svjestan svako onaj ko stupa u namaz, jer u suprotnom namaz koji se obavlja ne proizvodi efekat i posljedice radi kojih je i propisan, već predstavlja običnu fizičku vježbu. Onaj ko je svjestan da stupanjem u namaz, zapravo, stupa u kontakt sa Allahom, sebi neće dozvoliti da se osvrće, da razmišlja i planira svoj posao, da mu misli lutaju, već će se potpuno predati namazu i njegovim ljepotama, razmišljati o onome što izgovara i šta čini te značenju istog. Imajući u vidu prethodno pomenutu činjenicu, jasno je da se namaz ne može olahko i bez opravdanog razloga prekinuti, jer se prekidanjem namaza kida i uspostavljena veza sa Uzvišenim Allahom. Prekidanje namaza je nešto što islamska ulema dozvoljava, ali samo onda kada za to postoje opravdani razlozi, a u te razloge se ne može ubrojati zvonjenje mobilnog telefona ili ulazak nekoga u kuću i nazivanje selema, već će se odgovor na sve pomenuto ostaviti nakon predaje selama. Prekinuti namaz dozvoljeno je u situacijama opasnosti po život i imovinu, bilo da je riječ o osobi koja obavlja namaz ili licu koje je u njenoj neposrednoj blizini, koje je izloženo opasnosti. Tako npr. kada osoba koja obavlja namaz osjeti miris ili dim koji ukazuju da je došlo do požara, dužna je prekinuti namaz kako bi poduzela potrebne mjere. Također, kada čuje zapomaganje i traženje pomoći, dužna je prekinuti namaz i poduzeti ono što je neophodno. Isto tako, kada osoba koja obavlja namaz ima pored sebe maloljetno dijete koje čini nešto čime može ugroziti svoj život, izložiti se povređivanju i slično, dužna je prekinuti namaz kako bi ga zaštitila. Prekidanje namaza vrši se na način što će se, bilo da je osoba na kijamu ili sjedenju, predati selam na desnu stranu, izgovaranjem riječi eselamu alejkum ve rahmetullah.  Predavanje selama na lijevu stranu, u ovom slučaju, nije potrebno. Nakon što se prekine namaz i ukaže pomoć, odnosno obavi ono što je neophodno, dužnost je prekinuti namaz ponovno obaviti.

Obavljanje sehvi sedžde u namazu obavezno je ukoliko se propusti obaviti neki od namaskih vadžiba, a njena svrha jeste upotpunjavanje namaza kako bi bio ispravan, a nagrada za njega potpuna.  Obavljanje sehvi sedžde vrši se na posljednjem sjedenju u namazu, to jest nakon što se obavi potrebno učenje na sjedenju i preda selam na desnu stranu, tako što će nakon selama na desnu stranu učiniti dvije sedžde, kao u namazu, a potom završiti namaz učenjem etehijjata, salevata, dove i predajom selama na desnu i lijevu stranu. Osoba koja zaboravi učiniti sehvi sedždu, preda selam na desnu i lijevu stranu, a učinila je propust koji je iziskuje, pa se nakon toga sjeti, prije nego što ustane i udalji se sa mjesta na kojem je obavljala namaz, učinit će sehvi sedždu, bez obzira što je prethodno već predala selam na obje starne. Za to nalazimo potvrdu u slučaju koji se je dogodio u vrijeme Resulullaha a.s. Naime, prenosi veći broj prenosilaca od Ibn Mes'uda da je Resulullah a.s. na podnevskom farzu, dok je imamio, klanjao pet rekata, pa su prisutni ashabi rekli: „Zar je povećan broj rekata?“ Rekao je: „Zašto, šta se dogodilo?“ Rekli su: „Božiji Poslaniče, obavio si pet rekata.“ Nakon toga je Resulullah a.s. učinio dvije sedžde, to jest sehvi sedždu, iako je već prethodno jednom završio namaz predajom selama.

PITANJE: Kako će postupiti osoba koja zakasni na dženaze namaz?

ODGOVOR: Događa se vrlo često da osoba prispije u džemat nakon što imam otpočne sa obavljanjem namaza, tako da određeni dio namaza ne stigne obaviti za imamom.

Što se tiče kašnjenja, tj. prispijevanja na dženaze namaz, islamski pravnici imaju različita mišljenja oko načina nadoknađivanja onoga što je propušteno od namaza.

S obzirom da dženaza namaz ima četiri tekbira koji su rukn namaza, to jest obavezni su i namaz nije ispravan bez njih, hanefije smatraju da onaj ko zakasni zanijetit će, donijeti prvi početni tekbir i nastaviti ostatak namaza za imamom, vodeći računa o broju tekbira koje donosi za imamom.

Nakon što imam završi namaz, to jest izgovori posljednji tekbir i preda selam, onaj ko je zakasnio će sam donijeti preostali broj tekbira, jedan za drugim, ne učeći između njih ono što se inače uči u normalnim prilikama, ukoliko će se odmah pristupiti nošenju mejita. Međutim, ukoliko je osoba sigurna da može proučiti ono što je potrebno između tekbira prije nego se pođe sa mejitom, onda će tako i postupiti, a nakon izgovorenog četvrtog tekbira osoba će predati selam i time je namaz završen.

Ukoliko se dogodi da osoba zakasni toliko da je imam izgovorio i četvrti tekbir, u tom slučaju namaz je završen i onaj ko je zakasnio ostao je bez mogućnosti da dženazu namaz klanja za imamom.