Uloga džamije u ramazanskim danima

Džamije su mjesta gdje se čini ibadet Allahu, dželle šanuhu, kroz obaljavnje namaza u džematu, što je njena primarna funkcija. Pored toga, džamija je još od vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bila centar gdje se učilo i podučavalo vjeri, gdje su se odgajale generacije koje će ponijeti svjetlo islama. Džamija je kroz čitavu historiju islama imala najznačajniju ulogu kod muslimana. To su mjesta koja su Allahu najdraža, jer se u njima klanja namaz, uči Kur’an, čini zikr – spominjanje Allaha, izučava Allahova vjera, odgajaju ljudi, uče se redu i disciplini, učvršćuju bratski odnosi među džematlijama.

U mjesecu Ramazanu džamija zauzima centralnu ulogu većine ibadeta koji se u njemu obavljaju. Nekoliko dana prije početka Ramazana vjernici čiste i uređuju džamijski prostor, dvorište džamije, obnavlja se rasvjeta i zastava na munari. Svi željno iščekuju dolazak odabranog mjeseca Ramazana. Sa prvom teravijom džamije su prepune džematlija i džematlijki koji su došli kako bi obavili teravih namaz i uputili Allahu, dželle šanuhu, dovu da hair i bereket u predstojećem Ramazanu, te da Allah olakša i podari Svoju milost robovima Svojim u izvršavanju posta i svih ostalih ibadeta u Ramazanu.

Kandilji na munarama označavaju svjetlo koje dolazi sa prvom noći Ramazana i koje se samo povećava u toku ovog odabranog mjeseca, kada vjernici nastoje da se što više približe svome Gospodaru izvršavajući ono što je On Uzvišeni naredio, a kloneći se onoga što je zabranio. Kada se završi sehur i začuje ezan za sabah namaz mnogi vjernici krenu prema džamiji kako bi obavili sabah namaz u džematu, koji se klanja u prvo vrijeme nakon nastupanja zore. Vrijeme između sabahskog sunneta i farza u mnogim džamijama imami koriste kako bi uputili džematlijama korisne savjete i prenijeli islamsko znanje, a to vrijeme je posebno i veoma je važno iskoristiti ga za upućivanje dova Allahu, dželle šanuhu.

Kur'an je objavljen u mjesecu Ramazanu i zato se zove mjesec Kur’ana. Uzvišeni Allah, dželle šanuhu, kaže: „U mjesecu Ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravoga puta i razlikovanja dobra od zla…“ (El-Bekare, 185)

U džamijima se tokom mjeseca Ramazana uče mukabele – učenje Kur’ana naglas pred džematlijama i praćenje učenja, tako da se za vrijeme Ramazana prouči jednom cijeli Kur’an, a što je i sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je pred Džibrilom svake godine u Ramazanu učio Kur’an, a u godini kada će preseliti dva puta je proučio cijeli Kur’an pred Džibrilom, alejhi selam, u Ramazanu. O tome je zabilježen hadis u Buharijinoj zbirci, kojeg prenosi Aiša, radijallahu anha, koja kazuje: „Došla je Fatima idući hodom, koji je bio veoma sličan hodu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ju je dočekao riječima dobrodošlice: ”Dobro mi došla, kćeri moja”, a zatim je posadio da sjedne sa njegove lijeve ili desne strane. Potom joj je nešto tiho ispričao, pa je ona zaplakala. Rekla sam: ”Zašto plačeš?” Zatim joj je opet nešto povjerljivo kazao, našta se ona nasmijala. Rekla sam: ”Nisam te vidjela kao danas da si istovremeno obveseljena i ožalošćena!” ”Ja nisam od onih koji bi odali tajnu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem”, odgovorila je. Nakon što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preselio na Ahiret, ponovo sam je upitala, pa mi je kazala: ”Tom prilikom Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi je u povjerenju rekao: ‘Džibril me svake godine po jedanput presluša Kur’an. Ove godine me je preslušao dva puta. Mislim da je to nagovještaj da je moj edžel (smrt) blizu. Ti si prva od članova moje porodice koja će mi se priključiti.’ Na te riječi sam zaplakala. On je potom kazao: ‘Jesi li zadovoljna da budeš prvakinja među džennetskim ženama i ženama vjernika?’ Kad sam to čula, ja sam se osmjehnula.”“ (Buhari)

Uzvišeni Allah, dželle šanuhu, opisuje vjernike koji uče Kur’an i obećava im neprekidnu nagradu, pa kaže: „Oni koji Allahovu Knjigu čitaju i molitvu obavljaju i od onoga čime ih mi opskrbljujemo udjeljuju i tajno i javno, mogu da se nadaju nagradi koja neće nestati, da ih On prema onome što su radili nagradi i još im iz obilja Svoga da, jer On mnogo prašta i Blagodaran je.“ (Fatir, 29-30)

Prediftrasko vrijeme je poseban trenutak za svakog saima (postača) koji u iščekivanju iftara podigne ruke i skrušeno upućuje dove svome Gospodaru. Ovi trenuci, za one koji budu u džamijama iščekujući iftar i akšam namaz, ostavljaju dubok trag sreće, radosti i zadovoljstva na vjernike. U džamijama se serviraju hurme i voda, te se postači iftare prvim izgovaranjem riječi ezana: Allahu ekber. Prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: „Rekao je Uzvišeni Allah, dželle šanuhu: ”Post je Moj i Ja za njega posebno nagrađujem…” Postač ima dvije radosti kojima se veseli: raduje se kad iftari i radovat će se svome postu kada bude susreo svoga Stvoritelja.“ (Buhari, 1904, Muslim, 1151)

Posebno je značajna uloga džamije u podučavanju i odgajanju djece u muktebu, koja u Ramazanu sa velikom željom i ustrajnošću dolaze kako bi učila o vjeri islamu. U toku Ramazana, pored predviđenih nastavnih jedinica planom i programom koje se obrađuju, priprema se ramazanski program koji bude realiziran pred kraj Ramazana u džamiji. Učešće u programu, koji se sastoji od učenja Kur’ana, dova, ilahija, salavata, recitacija, uzimaju svi mekteblije. Na kraju programa svim mekteblijma se dijele bajramski pokloni, te se time unosi radost u srca djece, a i njihovih roditelja, koji imaju svijest i podstiču svoju djecu na redovno učenje i posjećivanje džamije.

Džamija je mjesto našeg međusobnog okupljanja i radi džematskih iftara koji se organiziraju u džamiji i gdje bude prisutan veliki broj džematlija, a na taj način se širi bratska ljubav i uvažavanje.

U posljednjoj trećini Ramazana vjernici nastoje da izvrše četvrti rukn islama, te svoj zekat i sadakatu-l-fitr donose u džamiju. Zekat se izdvaja i uplaćuje institucionalno u Bejtul-mal (blagajnu) Islamske zajednice, a zatim se dijeli kategorijama koje su spomenute u Kur’anu, kojima pripada zekat. Ovo je jedini ispravan način izvršavanja ovog islamskog rukna, jer je na taj način propisan.

U posljednjoj trećini Ramazana izvršava se još jedan ibadet koji je bio praksa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a to je i’tikaf (boravak u džamiji posljednjih 10 dana Ramazana) i potpuno posvećivanje ibadetu u tom periodu bez izlaska iz džamije. I'tikaf je bio stalna praksa Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Bilježi Buharija od Aiše, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i'tikafio za vrijeme zadnjih deset dana mjeseca Ramazana sve do svoje smrti, a poslije njega i'tikafile su njegove žene. (Buharija i Muslim) Rekao je Imam Zuhri: „Čudim se muslimanima, ostavili su i'tikaf, a Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ga nije ostavio otkako je došao u Medinu sve do svoje smrti.“ (Fethul-Bari, 4/334)

U posljednjoj trećini Ramazana nalazi se i noć Lejletu-l-kadr koja je spomenuta u ajetima i hadisima i koja je vredniija od hiljadu mjeseci. Vjernici pored redovnih obaveza i ibadeta u ovom periodu posebno se posvete dodatnim ibadetima: noćnom namazu – salatu-l-tehedždžud koji se u džamijama obavlja u džematu u posljednjoj trećini noći, zatim zikru, učenju dova, učenju Kur’ana i ostalom.

Džamije su Allahove kuće i mjesta koja zauzimaju najznačajniju ulogu i životima svih vjernika koji istinske žele da se pokore svome Gospodaru. Ramazan je vrijeme posvećenosti velikog broja ljudi ibadetima koji se obaljaju u džamijama. Na osnovu ajeta u kome Allah, dželle šanuhu, kaže: „…i sve dok si živ, Gospodaru svome ibadet čini“ (Hidžr, 99), muslimani ne smiju dozvoliti da nakon Ramazana zapostave islamske propise, a najvažniji od njih jeste obavljanje namaza u džamiji u džematu.

Glas islama 364, A: Msc. Samir-ef. Murić